Skip to content

Skip to table of contents

Ko e ʻUhinga Totonu ki he Tuí

Ko e ʻUhinga Totonu ki he Tuí

Ko e ʻUhinga Totonu ki he Tuí

KO E tohi Kōlea ko e 31 Reasons Why Young People Leave the Church (ʻUhinga ʻe 31 ʻOku Mavahe Ai ʻa e Toʻutupú mei he Lotú) ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tuku e ʻalu ʻa e tokolahi ki he lotú koeʻuhí ko e ʻikai lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi tali fakafiemālie ki heʻenau ngaahi fehuʻí. Hangē ko ení, ʻoku nau ʻeke, ‘Ko e hā ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e kakai ʻoku tui ki he ʻOtuá?’ pea ‘Ko e hā kuo pau ai ke tau tali e meʻa kotoa pē ʻoku akoʻi ʻe he siasí lolotonga ia ko e lahi ʻo e ngaahi akonakí ʻoku fakatupu puputuʻu mo fepakipakí?’

ʻI he siva e ʻamanakí ʻi he ngaahi tali ʻoku ʻomai ʻe heʻenau kau faifekaú, ʻoku fakaʻosiʻaki ai ʻe he tokolahi ʻoku ʻikai ha tali ia ʻi he Tohitapú. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe ha faifekau ha fakamatala ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻataʻatā pē ʻi heʻene fakakaukau fakafoʻituituí, ko e olá ʻoku faʻa hoko ai ʻa e taʻefemahinoʻaki, naʻa mo hano siʻaki ʻo e ʻOtuá pea mo e Tohitapú.

Ko e meʻa ia naʻe hokosia ʻe Abel, ʻa ia naʻe ʻohake ko ha tokotaha lotu Lūtelo ʻi ʻAfilika Tonga. ʻOkú ne manatu: “ʻOku akoʻi ʻe he siasí ko e tokotaha kotoa pē ʻoku maté ʻoku ‘ʻave’ ia ʻe he ʻOtuá. Ka ʻoku ʻikai lava ke u mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻe ‘ʻave’ ai ʻe ha ʻOtua ʻofa ʻa e ongo mātuʻá mei heʻena fānaú. ʻI he tukuʻuta ʻo ʻAfiliká ʻa ia naʻá ku tupu hake aí, ʻe ʻikai te mau tāmateʻi ha motuʻa moa kae ʻoua ke lalahi hono fāngangá. Kapau ne mau ʻiloʻi ha pulu ʻoku feitama, ne toloi ʻemau tāmateʻi iá kae ʻoua ke fāʻeleʻi ʻa e ʻuhikí pea mavae. ʻOku ʻikai lava ke u mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke fakahaaʻi ai ʻe ha ʻOtua ʻofa ʻa e fakaʻatuʻi tatau ki he faʻahinga ʻo e tangatá.”

Ko Aram, ko ha tokotaha Kānata, naʻe ʻi ai ʻene ngaahi filingaua meimei tatau. “ʻI he taimi naʻá ku taʻu 13 aí, naʻe mate ʻa ʻeku tamaí,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻI he malanga putú, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe ha faifekau tuʻu-ki-muʻa naʻe loto ʻa e ʻOtuá ke mate ʻa ʻeku tamaí koeʻuhí ke ne hoko ai ʻo ofi ange ki he ʻOtuá ʻi hēvani. ‘ʻOku ʻave ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai leleí,’ ko ʻene leá ia, ‘koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he faʻahinga māʻoniʻoní.’ Naʻe ʻikai te u mahinoʻi ʻa e lava ke mātuʻaki siokita pehē ʻa e ʻOtuá.”

Faifai atu pē, naʻe hoko fakatouʻosi ai ʻa Abel mo Aram ʻo fetuʻutaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ako ʻa e Tohitapú mo kinautolu pea iku ai ʻo maʻu ʻa e tali ki heʻena ngaahi fehuʻí. Naʻá na fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá mo ha tui mālohi kiate ia. Fakaʻosí, naʻá na fakatapui ʻena moʻuí kia Sihova peá na hoko ko ʻene ongo sevāniti mateaki.

ʻIlo Totonú—Ko ha Kī ki he Tui ki he ʻOtuá

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ongo meʻa ko eni naʻe hokosiá? ʻOku tala mai ai kia kitautolu ʻi he fekauʻaki mo e tui ki he ʻOtuá, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e ʻilo totonu ki he Tohitapú. Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi he kolo motuʻa ko Filipaí: “Ko ʻeku lotu ʻeni; ke to e tupulekina ʻo lahi hake ʻaupito hoʻomou ʻofa, heʻene maʻu ʻa e ʻilo kanokano [pe totonu] mo e ongoʻi ʻo e totonu [“ʻiloʻilo kakato,” NW ] ʻi he meʻa kotoa pe.” (Filipai 1:9) ʻOku fakafelāveʻi heni ʻe Paula ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá pea ki he kaungātuí ki he ʻilo totonu ʻo e ʻOtuá mo e ʻiloʻilo ki hono finangaló.

ʻOku ʻuhinga lelei eni, koeʻuhí ko e ʻuluaki fiemaʻu ki hono maʻu ʻa e falala mo e tuipau ki ha tahá ko hono ʻiloʻi ʻa e tokotahá—ko ʻene kakato mo totonu angé, ko ʻene lelei angé ia. ʻI he tuʻunga tatau, ʻoku fiemaʻu ʻa e ʻilo totonú kiate koe ke ueʻi ai koe ke ke tui ki he ʻOtuá. “Ko e anga ʻo tui, ʻoku ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina, ʻoku ne mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha,” ko e lea ia ʻa Paulá. (Hepelu 11:1) Ko e tui ki he ʻOtuá ʻo ʻikai ha ʻiloʻi totonu ʻo e Tohitapú ʻoku hangē ia ha fale naʻe langa ʻaki ʻa e pelé. Ko ha kiʻi puhi siʻisiʻi pē te ne ʻai ia ke holo.

Ko hono ako ʻo e Tohitapú ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ia naʻe puputuʻu fuoloa ai ʻa Abel mo Aram, Ko e hā ʻoku mate ai ʻa e kakaí? ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo pehē “ko e hoko ʻa e fakamoʻui naʻe tatau mo e hoko ʻa e angahala ki mamani, ʻi he tangata pe taha; mo e hoko ʻa e mate ʻi he angahala; mo ʻene aʻusia pehe ʻa e kakai kotoa pe ʻe he mate, koeʻuhi ne angahala kotoa pe.” (Loma 5:12) ʻOku tupu ʻa e tangatá ʻo motuʻa pea mate, ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku ʻave kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau fakataha mo ia, ka koeʻuhí ko e faiangahala ʻa ʻĀtamá. (Senesi 2:​16, 17; 3:​6, 17-​19) ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Tohitapú ʻa e ʻamanaki moʻoni ʻoku ʻomai ʻe Sihova ko e ʻOtuá. Fakafou ʻi hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻokú ne tokonaki mai ai ʻa e ʻamanaki ʻo ha toetuʻu ki he faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá.​—Sione 5:​28, 29; Ngāue 24:15.

Ke tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e toetuʻú, ʻoku lēkooti ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi ʻo e faʻahinga tāutaha ʻa ia naʻe toe fakamoʻui ʻe Sīsū. (Luke 7:​11-​17; 8:​40-​56; Sione 11:​17-​45) ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi fakamatala faka-Tohitapu ko ení, fakatokangaʻi ange ʻa e fiefia mo e nēkeneka naʻe hokosia ʻe he ngaahi kaumeʻa mo e fāmili ʻo e faʻahinga ne toetuʻú. Toe fakatokangaʻi ange ne ueʻi kinautolu ke nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá pea ke nau tui kia Sīsū.

Ko e ʻilo totonu fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi taumuʻá ʻe lava ke ʻi ai ʻene kaunga tatau ki he kakai he ʻaho ní. Naʻe puputuʻu ʻi ha taimi ʻa e tokolahi, mafasia, pea aʻu ʻo tūkia ʻi he ngaahi fehuʻi mahuʻinga ʻa ia naʻe ʻikai lava ke nau maʻu ha ngaahi tali fakafiemālie ki aí. Ka ʻi heʻenau ako ʻa e Tohitapú, naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi talí, pea naʻe liliuʻi fakaʻaufuli ʻe he meʻa ko iá ʻenau moʻuí.

ʻOfa ki he ʻOtuá—ʻA e ʻUhinga Muʻomuʻa ki he Tauhi Kiate Iá

Lolotonga ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e ʻilo totonú ki he tui ki he ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ia ke ueʻi ai ha taha ke talangofua pea ke tauhi kiate ia. ʻI he taimi naʻe ʻeke ange ai pe ko e hā ʻa e fekau lahi taha mei he ʻOtuá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Bea ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, bea mo ho laumalie kotoa, mo ho atamai kotoa, mo ho malohi kotoa.” (Maake 12:​30PM ) Kapau ʻoku ʻofa ha tokotaha ki he ʻOtuá ʻi he founga ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsuú, te ne mātuʻaki loto-lelei ke talangofua pea tauhi kiate Ia. ʻOku hoko eni kiate koe?

Ko Rachel, ʻa ia naʻá ne ngāue ko ha misinale ʻi Kōlea ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu, ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻuhinga ko ení ki heʻene tuí: “ʻOku ou fakakaukau fekauʻaki mo e nima-homo ʻa Sihova ki heʻene ngaahi meʻa fakatupú, ko ʻene fakamolemole ʻi heʻene feangainga mo hono kakaí, pea mo ʻene holi kia kitautolu ke tau maʻu ʻaonga ʻaki hono tuku mai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu meiate kitautolú. Ko e ngaahi meʻa kotoa ko iá ʻokú ne ʻai ʻeku ʻofa ki he ʻOtuá ke tupulaki. Pea ko e ʻofa ko iá ʻokú ne ʻai au ke u loto ke tauhi kiate ia.”

Ko Martha, ko ha uitou mei Siamane, kuó ne tauhi kia Sihova ʻi he taʻu ʻe 48. ʻOkú ne pehē: “Ko e hā ʻoku ou tauhi ai kia Sihová? Koeʻuhí ʻoku ou ʻofa kiate ia. ʻI he efiafi kotoa pē ʻoku ou lea ai kia Sihova ʻi he lotu ʻo tala ange kiate ia ʻa ʻeku houngaʻia loloto ki he kotoa ʻo ʻene ngaahi tāpuakí, tautefito ki he feilaulau huhuʻí.”

ʻIo, ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau loto ke tauhi kiate ia mei he lotó. Ka ʻoku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa ha taha ʻo maʻu ʻa e ʻofa ko iá? Ko e fakaueʻiloto mālohi taha ke fakatupulekina ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ko e houngaʻia loloto ki he ʻofa kuó ne fakahaaʻi kia kitautolú. Fakatokangaʻi ange ʻa e fakamanatu fakalotomāfana ko eni mei he Tohitapú: “Ko ia ʻoku ʻikai te ne ʻofa, kuo ʻikai te ne momoʻi ʻiloʻi ʻa e ʻOtua; he ko e ʻOtua ko e ʻOfa. Ko eni ia ʻa e meʻa kuo fakaha ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua ʻiate kitautolu, ʻa e fekau atu ki mamani ʻe he ʻOtua hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ke tau moʻui ʻiate ia. Ko eni ia ʻa e meʻa ʻoku ʻi ai ʻa ʻOfa, ʻo ʻikai ko e pehe naʻa tau feia ha ʻofa ki he ʻOtua ʻe kitautolu, ka ko ʻene ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻEne ʻAfio, mo ne fekau atu hono ʻAlo moʻo fakatupuhōifuaʻanga koeʻuhi ko ʻetau ngaahi hia.”—1 Sione 4:​8-10.

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e lahi ʻo e ʻofa ko ení? Fakaʻuta atu pē naʻá ke melemo ʻi ha vaitafe tafe mālohi pea naʻe tuku ʻe ha tangata ʻene moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke fakahaofi koe. Te ke fakangaloʻi ia, pe ʻikai te ke houngaʻia lahi fakaʻulia kiate ia? ʻIkai te ke loto-lelei ke fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá maʻana? Ko e ʻofa naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻi hono tokonaki mai ʻa hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻi he tuʻunga ʻo e feilaulau huhuʻí ʻoku lahi taʻealafakatataua ange ia. (Sione 3:​16; Loma 8:​38, 39) ʻI he taimi ʻoku maongo ai ki ho lotó ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻe ueʻi ai koe ke ke ʻofa pea tauhi ʻaufuatō kiate ia.

Ngaahi Tāpuaki he Taimí Ni pea ʻi he Kahaʻú

Neongo ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku totonu ke hoko ko e ʻuhinga muʻomuʻa taha ia ki hono fai ʻa hono finangaló, ʻoku fakalotomāfana ke ʻiloʻi ʻoku fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate iá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻO ka taʻekau ʻa e tui, ʻoku ʻikai momoʻi lava haʻate fakahōifua ia: he ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtua, kuo pau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.”—Hepelu 11:6.

Ko e faʻahinga ʻoku ʻofa mo talangofua ki he ʻOtuá ʻokú ne tāpuakiʻi moʻoni. ʻOku maʻu ʻe he tokolahi ʻa e moʻui lelei ange ko e ola ia ʻo e muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. (Palovepi 23:​20, 21; 2 Kolinito 6:19 [2 Kol. 7:​1PM ]) Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu fekauʻaki mo e faitotonú pea mo e ngāue mālohí ʻoku falala lahi kia kinautolu honau kau pule ngāué pea ʻoku nau maʻu ai ʻa e malu lahi ange fakaʻekonōmika. (Kolose 3:​23) ʻI hono tuku ʻenau falalá ʻia Sihová, ʻoku tāpuekina ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e nonga naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá. (Palovepi 28:25; Filipai 4:​6, 7) Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku nau hanga atu mo e loto-falala ki he tāpuaki ko e moʻui taʻengata ʻi he Palataisi fakaemāmani ka hoko maí.​—Sāme 37:​11, 29.

ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki pehē meia Sihová ʻo fekauʻaki mo iá? Ko Jacqueline, ko ha Kalisitiane ʻi Kānata, ʻokú ne fakahaaʻi ʻene houngaʻia ki he ʻOtuá: “ʻOkú ne ʻomi maʻu pē kia kitautolu ʻa e ngaahi meʻaʻofa fakaofo pehē, pea ʻokú ne tokonaki mai ʻa e ʻamanaki papau ʻo e moʻui taʻengatá.” Ko Abel, ʻa ia naʻa tau fanongo ki ai ʻi muʻa angé, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa ʻene ngaahi ongoʻí ʻo peheni: “Ko e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí ko e meʻa ia naʻe foʻou kiate au, pea ʻoku ou fakatuʻotuʻa atu ki ai. Kae kehe, neongo kapau ʻe ʻikai ha Palataisi, ʻe kei hoko pē ʻo fakafiefia kiate au ke u fakahāhā ʻeku ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e tauhi kiate iá.”

Ko Koe Foki ʻe Lava Ke Ke Maʻu ʻa e Tui Moʻoní

“Ko Sihova Sapaoti, ʻa e Fakamāu Totonu, ʻa e ʻAfio ʻoku sivi ʻa e kofuua mo e loto,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú. (Selemaia 11:20) ʻIo, ʻoku sivi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku fufū ʻi he taupotu taha hotau lotó. Ko e tokotaha taki taha ʻoku totonu ke ne sivisiviʻi ʻa ʻene fakaueʻiloto tonu ki he tui ki he ʻOtuá. Ko e ngaahi tui mo e fakakaukau hala fekauʻaki mo e ʻOtuá kuo taki atu ia ki he ngaahi ngāue hala ʻi he kuohilí. Ka ko e ʻiloʻi totonu ʻo e Tohitapú ʻe lava ke iku ia ki ha vahaʻangatae totonu mo e Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.​—1 Timote 2:​3, 4.

Fakafou ʻi heʻenau fokotuʻutuʻu ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapí, ʻoku tokoniʻi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kakaí ke nau maʻu ha ʻiloʻi totonu ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 28:20) Ko e tokolahi kuo nau tali ʻa e tokoni ko iá kuo nau hoko ʻo ʻofa ki he ʻOtuá pea kuo nau fakatupulekina ʻa e tui moʻoni kiate ia. Fakafou ʻi ha ako ʻo e Tohitapú, kuo nau maʻu ai ʻa e “boto mooni moe iloilo,” ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke “alu lelei” ʻi he ngaahi ʻaho fakatuʻutāmaki ko ení. (Palovepi 3:​21-23PM ) Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku nau maʻu he taimí ni ha ʻamanaki “mau mo taegauʻe” ki he kahaʻú. (Hepelu 6:​19PM ) Ko koe foki ʻe lava ke ke maʻu ʻa e tui moʻoní pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ko ení.

[Puha ʻi he peesi 6]

Ngaahi Fehuʻi Fakahohaʻa ʻOku Fiemaʻu ki Ai ha Tali

“Lolotonga ʻa e ako ʻi he falemahakí ko ha tokotaha ako fakafaitoʻó, naʻá ku sio ai ki he kakai lelei ʻoku nau toʻe ʻi he langá koeʻuhi ko e ngaahi mahakí mo e ngaahi fakatamakí. Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni? Ko e lotú ko ha founga pē ia ke maʻu ai ha nonga?”​—Ko ha tokotaha Pelesipeteliane ki muʻa ʻi Kōlea.

“Naʻá ku faʻa fifili pe ko ʻeku tamaí, ʻa ia ko ha ʻolokahōlika, naʻá ne ʻalu ki heli pe ki hēvani. Naʻá ku ilifia lahi ʻi he maté pea ʻi he fakakaukau ki he afi ʻo helí. Naʻe ʻikai lava ke u mahinoʻi ʻa e lava ʻe ha ʻOtua ʻofa ke ʻave ha taha ke faingataʻaʻia taʻengata ʻi helí.”​—Ko ha tokotaha Katolika ki muʻa ʻi Pelēsila.

“Ko e hā ʻoku tuku tauhi ʻi he kahaʻú ki he māmaní pea ki he faʻahinga ʻo e tangatá? ʻE malava fēfē ke moʻui taʻengata ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá? ʻE anga-fēfē hono maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e melino moʻoní?”​—Ko ha tokotaha Katolika ki muʻa ʻi Siamane.

“Ko e akonaki ʻo e toe fanauʻi sino foʻoú naʻe ʻikai ʻuhinga lelei ia kiate au. ʻOku ʻikai ke lotu ʻa e fanga manú, ko ia kapau ʻokú ke toe fanauʻi sino foʻou ʻi ha ʻuhinga ʻo hoko ko ha manu ke totongi ki hoʻo ngaahi angahalá, ʻe anga-fēfē haʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá pea laka ki muʻa mei he tuʻunga ko iá?”​—Ko ha tokotaha lotu Hinitū ki muʻa ʻi ʻAfilika Tonga.

“Naʻá ku tupu hake ʻi ha fāmili lotu Konifusiō, pea naʻá ku faʻa kau ʻi he kātoanga ki hono fakanonga ʻemau fanga kuí. ʻI heʻeku kau ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻa e tēpile feilaulaú peá u punoú, naʻá ku fifili pe ʻoku haʻu ʻa e fanga kui kuo maté ʻo kai ʻa e meʻakaí pea sio mai ki heʻemau punou atu kia kinautolú.”​—Ko ha tokotaha tui faka-Konifusiō ki muʻa ʻi Kōlea.

Ko e faʻahinga tāutaha kotoa ko ení ne nau maʻu ʻa e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí ʻi he taimi naʻa nau ako ai ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.