Skip to content

Skip to table of contents

“Mou Hoko ko e Kau Fai Fakafetaʻi”

“Mou Hoko ko e Kau Fai Fakafetaʻi”

“Mou Hoko ko e Kau Fai Fakafetaʻi”

“Tuku ʻa e fakamelino ʻa Kalaisi ke fakamāu ʻi homou loto . . . kaeʻumaʻā ke mou hoko ko e kau fai fakafetaʻi.”​—KOLOSE 3:15.

1. Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku tau fakatokangaʻi ʻi he vahaʻa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané mo e māmani ʻoku ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sētané?

 ʻI HE ngaahi fakatahaʻanga ʻe 94,600 ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova takatakai ʻi he māmaní, ʻoku tau maʻu ai ha laumālie ʻo e fakafetaʻi. Ko e fakataha taki taha ʻoku kamata mo fakaʻosi ʻaki ha lotu ʻoku fakakau ai ʻa e fakahaaʻi ʻo e fakamālō kia Sihova. ʻOku tau toutou fanongo ai ki he “fakamālō atu,” “sai pē,” pe ngaahi lea meimei tatau ʻoku leaʻaki ʻe he taʻu siʻi mo e taʻumotuʻa pea pehē ki he Kau Fakamoʻoni foʻou pea mo fuoloá ʻi heʻenau kau fakataha ʻi he lotu mo e feohi fiefiá. (Sāme 133:1) He kehekehe lahi ē ko e meʻá ni mo e siokita ko ia ʻoku hoko ʻi he lotolotonga ʻo e tokolahi ʻoku ‘taʻeʻilo kia Sihova pea ʻikai talangofua ki he Kosipelí’! (2 Tesalonaika 1:8) ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani taʻefakafetaʻi. Pea ʻoku ʻikai ha ofo ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he tokotaha ko ia ko e ʻotua ʻo e māmani ko ʻení—ʻa Sētane ko e Tēvoló, ko e tokotaha pouaki lahi taha ia ʻo e siokitá, ʻa ia ko ʻene loto-pōlepolé mo ʻene fakakaukau angatuʻú ē ʻoku hūhū ʻi he sōsaieti fakaetangatá!—Sione 8:44; 2 Kolinito 4:4; 1 Sione 5:19.

2. Ko e hā ʻa e fakatokanga ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki aí, pea ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí?

2 Koeʻuhi ʻoku takatakaiʻi kitautolu ʻe he māmani ʻo Sētané, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua te tau hoko ʻo fakameleʻi ʻe hono ngaahi fakakaukaú. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fakamanatu ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻEfesoó: “Naʻa mou fou ai ʻi muʻa ʻi he ʻalunga ʻo e nofo fakaemaama-ko eni, ʻi he ʻalunga ʻo e ʻeiki ʻo e puleʻanga ʻo e ʻatā, ko e ʻeiki ʻo e faʻahinga laumalie ʻoku lolotonga ngaue ni ʻi he hako ʻo talangataʻa: ʻa ia naʻa ta kau ai ʻa kitaua foki ʻi muʻa, pea naʻa ta moʻui ʻaki kotoa pe ʻa e fai ki he ngaahi holi ʻo hotau kakano, heʻeta feia ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa hota kakano mo ʻeta ngaahi fakakaukau, pea naʻa ta nofo ai pe ko e fanau ʻo e houhau ʻi he ʻulungaanga, ʻo hange foki ko e kakai kotoa pe.” (Efeso 2:​2, 3) ʻOku toe hoko moʻoni pehē ʻi he tokolahi he ʻahó ni. ʻE malava fēfē leva ke tau tauhi maʻu ha laumālie ʻo e fakafetaʻi? Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová? ʻI he ngaahi founga ʻaonga fē ʻe malava ke tau fakahāhā ai ʻoku tau fakafetaʻi moʻoní?

Ngaahi ʻUhinga ke Hoko Ai ʻo Fakafetaʻí

3. Te tau fakafetaʻi kia Sihova ʻi he hā?

3 Ko Sihova ko e ʻOtuá, ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú mo e Tokotaha Foaki-Moʻuí, ʻoku tau moʻuaʻaki ki ai ʻetau houngaʻiá, tautefito ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻaʻofa lahi fau kuó ne foaki nima-homo mai kiate kitautolú. (Semisi 1:17) ʻOku tau fakamālō fakaʻaho kia Sihova ʻi heʻetau kei moʻuí. (Sāme 36:9) Takatakai ʻiate kitautolú, ʻoku tau sio ai ki he fakamoʻoni lahi fau ʻo e ngāue ʻa e toʻukupu ʻo Sihová, ʻo hangē ko e laʻaá, māhiná, mo e ngaahi fetuʻú. Ko e tukuʻanga-koloa mahu ʻo hotau palanité ʻo e ngaahi minulolo fakatolonga ʻo e moʻuí, ko e tuifio fihi palanisi ʻo e ngaahi kasa mātuʻaki mahuʻinga ʻo e ʻatimosifiá, mo e ngaahi vilo takai fihi ʻi natulá ʻoku nau fakamoʻoni kotoa ki he moʻua ʻoku tau moʻuaʻaki ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá. “ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, kuo ke fakalahi hoʻo ngaahi ngaue mana,” ko e hiva ia ʻa Tuʻi Tēvitá, “mo hoʻo ngaahi fakakaukau maʻa homau faʻahinga: ʻoku ʻikai lava hono faʻu hokohoko atu; ka ne u fie fakaha mo aʻau ʻoku nau hulu ʻi heʻeku mafai ke lau.”—Sāme 40:5.

4. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakafetaʻi kia Sihova ki he feohi fiefia ko ia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá?

4 Neongo ʻoku ʻikai ke fai ha nofo ʻi ha palataisi fakamatelie, ʻoku fiefia ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová he ʻahó ni ʻi he nofo ʻi ha palataisi fakalaumālié. ʻI hotau ngaahi Fale Fakatahaʻangá pea ʻi heʻetau ngaahi fakataha-lahí mo e ngaahi ʻasemipilií, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene ngāue ʻi hotau kaungātuí. Ko e moʻoni, ʻi he malanga ki he kakai ʻoku siʻisiʻi pe ʻikai hanau ʻātakai fakalotú, ʻoku lave ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe niʻihi ki he meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻi heʻene tohi ki he kau Kalētiá. ʻOku nau ʻuluaki fakahanga ʻa e tokangá ki he “ngaahi ngaue ʻa Kakano” pea ʻeke ki heʻenau kau fanongó pe ko e hā kuo nau fakatokangaʻí. (Kaletia 5:​19-23) ʻOku ʻosi loto-tatau ʻa e tokolahi tahá ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻoku tōʻongaʻaki ʻe he sōsaieti fakaetangata ʻo e ʻaho ní. ʻI hono fakahaaʻi ange ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá pea ʻi hono fakaafeʻi ki he Fale Fakatahaʻanga fakalotofonuá ke sio tonu ki he fakamoʻoni ʻo e meʻá ni, ʻoku fakahaaʻi vave mai ʻe he tokolahi: “ʻOku ʻiate kimoutolu moʻoni ʻa e ʻOtua.” (1 Kolinito 14:25) Pea ʻoku ʻikai ke maʻu pē ʻeni ʻi he Fale Fakatahaʻanga fakalotofonuá. ʻI ha feituʻu pē te ke fononga ki ai, ʻi hoʻo fetaulaki mo ha taha pē ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku laka hake ʻi he toko ono milioná, te ke maʻu ai ʻa e laumālie fiefia mo e nēkeneka tatau. Ko e moʻoni, ko e feohi fakatupu langa hake ko ʻení ko e ʻuhinga ia ke ʻoatu ai ʻa e fakafetaʻi kia Sihová, ʻa e tokotaha ʻokú ne tokonaki mai hono laumālié ke ʻai ke malava ʻa e meʻa ko iá.—Sefanaia 3:9; Efeso 3:​20, 21.

5, 6. ʻE malava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻetau fakafetaʻi ki he meʻaʻofa lahi taha ʻa e ʻOtuá, ʻa e huhuʻí?

5 Ko e meʻaʻofa lahi tahá, ʻa e meʻaʻofa haohaoa taha kuo foaki ʻe Sihová, ko hono ʻAló, ʻa Sīsū, ʻa ia fakafou ʻiate iá ne tokonaki mai ai ʻa e feilaulau huhuʻí. “Kapau leva naʻe pehe ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua kiate kitautolu,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné, “pea ko kitautolu foki ʻoku totonu ke tau feʻofaʻaki.” (1 Sione 4:11) ʻIo, ʻoku tau fakahaaʻi ʻoku tau fakafetaʻi ki he huhuʻí ʻo ʻikai ʻaki hono fakahāhā pē ʻa e ʻofa mo e houngaʻia kia Sihova ka ʻi heʻetau toe moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahāhā ai ʻa e ʻofa ki he niʻihi kehé.—Mātiu 22:​37-39.

6 ʻOku malava ke tau ako lahi ange fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻa e houngaʻiá ʻaki ʻa e fakakaukau atu ki he founga naʻe feangainga ai ʻa Sihova mo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Fakafou ʻi he Laó, ʻa ia naʻá ne ʻoange ki he puleʻangá fakafou ʻia Mōsesé, naʻe akoʻi ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi lēsoni lahi ki he kakaí. Fakafou ʻi hono “maʻu ʻi he Lao ʻa e poto mo e moʻoni kuo ʻai sino,” ʻoku malava ke tau ako ai ʻa e meʻa lahi ʻa ia ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau muimui ai ʻi he akonaki ʻa Paulá: “Mou hoko ko e kau fai fakafetaʻi.”—Loma 2:20; Kolose 3:15.

Lēsoni ʻe Tolu mei he Lao ʻa Mōsesé

7. Naʻe anga-fēfē hono ʻoange ʻe he fokotuʻutuʻu vahe-hongofulú ʻa e faingamālie ki he kau ʻIsilelí ke nau fakahāhā ai ʻenau fakafetaʻi kia Sihová?

7 ʻI he Lao ʻa Mōsesé, naʻe tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi founga ʻe tolu ʻa ia naʻe malava ke fakahāhā ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau houngaʻia moʻoni ki heʻene anga-leleí. ʻUluakí, naʻe ʻi ai ʻa e vahe-hongofulu. Ko ha vahe-hongofulu ʻo e fua ʻo e fonuá, fakataha mo ha “vahe-hongofulu ʻo e monumanu lalahi mo e monumanu iki” naʻe pau ke hoko ia ko e meʻa “ʻoku tapu ki he ʻEiki.” (Livitiko 27:​30-32) ʻI he talangofua ki ai ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe tāpuakiʻi lahi fau ai kinautolu ʻe Sihova. “Mou ʻomi hono kotoa ʻo e tukuhau-hongofulu ki he fale koloa, ke ai ha meʻa ke māma ʻi hoku fale, pea mou sivi au muʻa ʻaki ʻa e meʻa ko ia—ko Sihova Sapaoti ia—pe ʻikai te u tangaki maʻamoutolu ʻa e ngaahi katupa ʻo e langi, ʻo vakili ʻa e tapuaki kiate kimoutolu, kaeʻoua ke ʻikai hao.”—Malakai 3:10.

8. Ko e hā naʻá ne fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi foaki loto-fiefoakí mei he vahe-hongofulú?

8 Uá, tānaki atu ki he fiemaʻu ʻo e vahe-hongofulú, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ke nau ʻai ha ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoaki. Naʻá ne fakahinohino kia Mōsese ke tala ki he kau ʻIsilelí: “Ka mou ka aʻu ki he fonua ʻoku ou ʻave kimoutolu ki ai, pea ka faifai pea mou kai ʻa e ma ʻo e fonua, te mou hapai ha feilaulau-hapai pe meʻaʻofa loto-fiefoaki kia Sihova.” Ko e niʻihi ʻo e polopolo ʻo ʻenau ‘takaonga ma; ko ha keke’ ke foaki ko ‘ha meʻaʻofa ʻe ʻatu kia Sihova’ ʻi he kotoa ʻo honau ngaahi toʻutangatá. Fakatokangaʻi naʻe ʻikai fiemaʻu ha lahi pau ʻo e ngaahi polopoló ni. (Nomipa 15:​18-21) Ka ʻi he taimi naʻe foaki ai ʻe he kau ʻIsilelí ha meʻaʻofa loto-fiefoaki ʻi he fai ʻo e fakafetaʻí, naʻa nau fakapapauʻi ai hanau tāpuaki meia Sihova. Ko ha fokotuʻutuʻu meimei tatau ʻoku hā ʻi he fekauʻaki mo e temipale ʻi he vīsone ʻa ʻIsikelí. ʻOku tau lau: “Ko e polopolo ʻo e ngaahi ʻuluaki fua ʻo e meʻa kotoa, pea ko e ngaahi meʻa kotoa ʻoku hapai ʻi he faʻahinga kehekehe ʻoku mou hapai, ʻe ʻa e kau taulaʻeiki ia: pea te mou ʻatu foki ki he kau taulaʻeiki ha polopolo ʻo hoʻomou takaonga ma, kae toka ha tapuaki ki ho fale.”—Isikeli 44:30.

9. Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Sihova fakafou ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e tufí?

9 Tolú, naʻe fai ʻe Sihova e fokotuʻutuʻu ki he ngāue tufí. “Ka mou ka utu ʻa e taʻu ʻo homou fonua,” ko e fakahinohino ia ʻe Sihová, “ʻe ʻikai te mou utu ke ʻosiʻosingamalie hoʻo ngoue, ʻo aʻu ki he tuliki, pea ko e ngangana ʻa ho taʻu ʻe ʻikai te ke tufi. Ko hoʻo ngoue vaine foki ʻe ʻikai te ke toli ke ʻosi, pea ko e meʻa kuo ngangana ai ʻe ʻikai te ke tufi; te ke tuku pe ia ki he masiva mo e muli: ko Sihova au ko homou ʻOtua.” (Livitiko 19:​9, 10) Hangē pē ko ʻení, naʻe ʻikai ke fiemaʻu ai ha lahi pau. Ko e meʻa faʻiteliha pē ia ʻa e tokotaha ʻIsileli taki taha ke ne fili pe ko e hā ʻa e lahi te ne tuku maʻá e masivá. Naʻe fakamatalaʻi feʻungamālie ia ʻe Tuʻi Solomone poto: “Ko e tali ʻa e no ʻa Sihova ʻa ʻete fai ʻofa ki he masiva: pea te ne totongi kiate ia ʻa e meʻa ʻoku ne fai.” (Palovepi 19:17) Ko ia, naʻe akoʻi ʻe Sihova ʻa e manavaʻofa mo e fakaʻatuʻi ki he kau tuʻutāmakí.

10. Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa ki he kakai ʻo ʻIsilelí ʻi he ʻikai te nau fakahāhā ha fakafetaʻí?

10 Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau talangofua ʻo ʻomai ʻa e ngaahi vahe-hongofulú, ʻomai ʻo e ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoakí, pea mo hono fai ʻa e tokonaki ki he masivá. Ka ʻi he taimi naʻe ʻikai ke fakahāhā ai ʻe he kakai ʻIsilelí ha fakafetaʻí, naʻe mole meiate kinautolu ʻa e hōifua ʻa Sihová. Naʻe taki atu ʻa e meʻá ni ki he ʻauha pea faai atu ai pē ki he fakaheeʻi. (2 Kalonikali 36:​17-21) Ko e hā leva ʻa e ngaahi lēsoni kiate kitautolú?

Ko ʻEtau Ngaahi Fakahāhā ʻo e Fakafetaʻí

11. Ko e hā ʻa e founga tefito ʻoku malava ke tau fakahāhaaʻi ai ʻetau fakafetaʻi kia Sihová?

11 Ko e founga tefito ʻoku malava ke tau ʻoatu ai ʻa e fakahīkihiki kia Sihová pea mo fakahāhā ʻetau fakafetaʻí ʻoku fekauʻaki meimei tatau pē ia mo ha “feilaulau.” ʻOku moʻoni, ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku ʻikai ke tau ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ʻo moʻuaʻaki ke foaki ha ngaahi feilaulau ʻo e fanga monumanú pe fua ʻo e ngoué. (Kolose 2:14) Ka neongo ia, naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane Hepeluú: “Tau ʻatu . . . maʻu ai pe, ha feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa é ko e fua ʻo e loungutu ʻoku takua hono huafa.” (Hepelu 13:15) ʻI hono ngāueʻaki ʻetau ngaahi malavá mo e koloá ke foaki ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi kia Sihová, tatau pē ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí pe ʻi he “gaahi fakataha oe kakai” ko e kaungā Kalisitiané, ʻoku malava ke tau fakahāhā ha ngaahi fakamālō ʻaufuatō ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá, ko Sihova ko e ʻOtuá. (Sāme 26:12) ʻI hono fai iá, ko e hā ʻe malava ke tau ako mei he ngaahi founga ʻa ia naʻe pau ai ki he kau ʻIsilelí ke nau fakahāhā ʻenau fakafetaʻi kia Sihová?

12. ʻI he fakakaukau atu ki hotau fatongia faka-Kalisitiané, ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei he fokotuʻutuʻu vahe-hongofulú?

12 ʻUluakí, hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, ko e fokotuʻutuʻu vahe-hongofulú naʻe ʻikai ke fili faʻiteliha; ko e ʻIsileli taki taha naʻá ne maʻu ha ngafa ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau maʻu ʻa e fatongia ko e kau ʻi he ngāue fakafaifekaú pea maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻOku ʻikai ke fili faʻiteliha ki he ongo meʻá ni. ʻI heʻene kikite lahi fekauʻaki mo e taimi ʻo e ngataʻangá, naʻe fakahā mahino ʻe Sīsū: “Koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” (Mātiu 24:​14PM; 28:​19, 20) ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, naʻe fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne tohi: “Ke tau fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha, ʻo hange ko e anga ʻo e niʻihi; ka mou feenginakiʻaki, pea ʻasili he ʻoku mou sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho.” (Hepelu 10:​24, 25) ʻOku tau fakahāhā ʻetau fakafetaʻi kia Sihová ʻi he taimi ʻoku tau tali fiefia ai hotau fatongia ke malanga mo faiakó pea pehē ki he feohi maʻu pē mo hotau fanga tokouá ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ʻo vakai ki ai ko ha monū ia mo ha lāngilangi.

13. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku maʻu mei he ongo fokotuʻutuʻu ki he ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoakí mo e tufí?

13 Tānaki atu ki ai, ʻoku malava ke tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he fakakaukau atu ki he ongo fokotuʻutuʻu kehe ʻe ua ʻa ia naʻe malava ai ʻa e kau ʻIsilelí ke fakahāhā ʻenau houngaʻiá—ko e ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoakí mo e tufí. ʻI hono kehe mei he vahe-hongofulú, ʻa ia ko ha fiemaʻu ia fakataha mo ha aleapau fakamatalaʻi mahino, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha lahi pau ia naʻe fiemaʻu ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoakí mo e tufí. ʻI hono kehé, naʻe fakaʻatā ʻi he ongo meʻa ko iá ke ueʻi ʻe he loloto ʻo e houngaʻia naʻe maʻu ʻe ha sevāniti ʻa Sihova ʻi hono lotó ʻa ia tonu ke ne fai ha meʻa. ʻI ha founga tatau, neongo ʻoku tau mahinoʻi ko e kau ʻi he ngāue fakafaifekaú mo e maʻu ʻo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ko ha fatongia tefito ia ʻo e sevāniti kotoa pē ʻa Sihova, ʻoku tau kau ʻaufuatō ʻi he ongo meʻa ko iá pea fai ʻaki ha laumālie loto-lelei? ʻOku tau vakai ki ai ko ha faingamālie ia ke fakahāhā ai ʻetau houngaʻia ʻaufuatō ki he kotoa ʻo e meʻa kuo fai mai ʻe Sihova maʻatautolú? ʻOku tau kau loto-tauʻatāina ki he ongo ngāué ni, ki he lahi taha ʻoku fakaʻatā ʻe hotau ngaahi tuʻunga fakatāutahá? Pe ʻoku tau vakai ki he kotoa ʻo e meʻá ni ko ha ngafa pē kuo pau ke tau fakahoko? Ko hono moʻoní, ko e ngaahi fehuʻí ni kuo pau ke tau tali fakafoʻituitui ia. Naʻe peheni hono fakalea ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ke taki taha sivi ʻene ngaue aʻana; pea te ne toki fakafuofuaʻaki ia pe hono polepoleʻanga, ʻo ʻikai ʻaki ha taha kehe.”—Kaletia 6:4.

14. Ko e hā ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova meiate kitautolu ʻi heʻetau ngāue kiate iá?

14 ʻOku ʻafioʻi lelei ʻe Sihova ko e ʻOtuá hotau ngaahi tuʻungá. ʻOkú ne lāuʻilo ki hotau ngaahi ngataʻangá. ʻOkú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi feilaulau, lahi pe siʻisiʻi, ʻoku foaki loto-lelei ʻe heʻene kau sevānití. ʻOku ʻikai te ne ʻamanekina mai te tau foaki kotoa ʻa e lahi tatau, pea heʻikai malava ke tau fai pehē. ʻI he lāulea ki he foaki fakamatelié, naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane Kolinitoó: “Kabau oku ai ae loto lelei ki ai, e lau ia, o fakatatau ki he mea oku maʻu e he tagata, ka e ikai fakatatau mo ia oku ikai te ne maʻu.” (2 Kolinito 8:​12PM ) ʻOku ngāueʻaki tatau pē ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki heʻetau ngāue ki he ʻOtuá. Ko e meʻa ʻokú ne ʻai ʻetau ngāué ke fakahōifua kia Sihová ʻoku fakapapauʻi ia, ʻo ʻikai ʻe he lahi ʻo e meʻa ʻoku tau faí, ka ʻi he founga ʻoku tau fai ai iá—ʻo fiefia mo ʻaufuatō.—Sāme 100:​1-5; Kolose 3:23.

Fakatupu mo Tauhi Maʻu ʻa e Laumālie Tāimuʻá

15, 16. (a) Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngāue fakafaifekau tāimuʻá mo e fakafetaʻí? (e) ʻE malava fēfē ʻe he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau malava ke tāimuʻá ke fakahāhā ha laumālie tāimuʻa?

15 Ko ha founga fakafiemālie ke fakahāhā ai ʻetau fakafetaʻi kia Sihová ko e hū ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofa kia Sihova mo e houngaʻia ki heʻene ʻofa maʻataʻataá, kuo fai ai ʻe he kau sevāniti ʻosi fakatapui tokolahi ha ngaahi liliu lalahi ʻi heʻenau moʻuí ke fakaʻatā ha taimi lahi ange ke tauhi ʻa Sihova. ʻOku malava ʻa e niʻihi ke ngāue ko ha kau tāimuʻa tuʻumaʻu, ʻo fakamoleki ha ʻavalisi ko e houa ʻe 70 ʻi he māhina kotoa pē ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mo akoʻi ʻa e moʻoní ki he kakaí. Ko e niʻihi kehe, ʻa ia ʻoku fakangatangata nai ʻe he ngaahi tuʻunga kehekehe, ʻoku nau faʻa fokotuʻutuʻu ʻi he taimi ki he taimi ke fakamoleki ha houa ʻe 50 he māhina ʻi he malanga ʻi he tuʻunga ko e kau tāimuʻa tokoni.

16 Kae fēfē ʻa e tokolahi ia ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻa ia ʻoku ʻikai malava ke nau ngāue ko e kau tāimuʻa tuʻumaʻu pe tāimuʻa tokoní? ʻOku malava ke nau fakahāhā ʻa e fakafetaʻí ʻaki hono fakatupulekina mo tauhi maʻu ha laumālie tāimuʻa. Anga-fēfē? ʻAki hono fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku malava ke tāimuʻá, ʻaki hono fakahūhū ki heʻenau fānaú ʻa e holi ke tuli ki ha ngāue tuʻumaʻu ʻi he ngāue taimi-kakató, pea ʻi he kau tōtōivi ʻi he malangá ʻo fakatatau ki honau ngaahi tuʻungá. Ko e meʻa ʻoku tau foaki ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú ʻoku fakatuʻunga lahi ia ʻi he loloto ʻo e houngaʻia ʻi hotau lotó ki he meʻa kuo fai ʻe Sihová, meʻa ʻokú ne faí, pea mo ia te ne toki fai mai maʻatautolú.

Ko Hono Fakahāhaaʻi ʻa e Fakafetaʻí ʻAki ʻEtau “Koloa”

17, 18. (a) ʻE malava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e fakafetaʻí ʻaki ʻetau “koloa”? (e) Ko e hā ʻa e fakafuofua ki he tokoni ʻa e uitoú naʻe fai ʻe Sīsuú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

17 “Fakaabaaba kia Jihova aki hoo koloa,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 3:9 (PM ), “bea moe uluaki fua o hoo mea kotoabe kuo tubu.” ʻOku ʻikai kei fiemaʻu ki he kau sevāniti ʻa Sihová ke vahe-hongofulu. ʻI hono kehé, naʻe tohi ʻa Paula ki he fakatahaʻanga Kolinitoó: “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.” (2 Kolinito 9:7) ʻI hono ʻai ʻa e ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoaki ke poupouʻiʻaki ʻa e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahí ʻoku toe fakahāhaaʻi ai ʻetau fakafetaʻí. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he houngaʻia ʻaufuatoó ke tau fai maʻu pē ʻa e meʻá ni, ʻo vaheʻi fakauike nai ha meʻa, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he muʻaki kau Kalisitiané.—1 Kolinito 16:​1, 2.

18 ʻOku ʻikai ko e lahi ʻo e meʻa ʻoku tau foakí ʻokú ne fakahaaʻi ʻetau houngaʻia kia Sihová. ʻI hono kehé, ko e laumālie ʻoku faiʻaki ʻetau foakí. Ko e meʻa ʻeni naʻe fakatokangaʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene mamata ki he kakaí ʻi heʻenau lī ʻenau ngaahi meʻaʻofá ki he ngaahi puha paʻanga ʻi he temipalé. ʻI he sio ʻa Sīsū ki ha uitou masiva ʻokú ne lī “ha ongo kiʻi paʻanga kapa,” naʻá ne pehē: “ʻOku ou tala moʻoni atu, ko e uitou ni, ʻa siʻi masiva ni, ne hulu atu ʻene li ʻiate kinautolu kotoa pe: he ko kinautolu fulipe naʻa nau li mei he paʻanga hulu ʻo ʻenau koloa ki he fokotuʻunga meʻaʻofa na: ka ka fusimoʻomo ʻa siʻi fefine ni, ka ne li hono kotoa ʻo e meʻa naʻa ne maʻu ke tauhi ʻaki siʻene moʻui.”—Luke 21:​1-4.

19. Ko e hā ʻoku lelei ai ke toe sivisiviʻi ʻa e ngaahi founga ko ia ʻoku tau fakahāhaaʻi ai ʻetau houngaʻiá?

19 ʻOfa ke hanga ʻe he fakamanatu ko ʻeni ʻo e founga ʻe malava ke tau fakahaaʻi ai ʻa e fakafetaʻí ʻo ueʻi kitautolu ke tau toe sivisiviʻi ʻa e ngaahi founga ko ia ʻoku tau fakahāhaaʻi ai ʻetau houngaʻiá. ʻE lava nai ke tau fakalahi ʻetau feilaulau ʻo e fakafetaʻi kia Sihová pea pehē ki heʻetau poupou ki he ngāue ʻi māmani lahí ʻi ha founga fakamatelie? Ki he lahi ke tau fai ai iá, ʻoku malava ke tau fakapapauʻi ko ʻetau Tamai ʻofa nima-homó, ʻa Sihova, ʻe hōifua mai ki heʻetau fakahāhaaʻi ʻa e fakafetaʻí.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fakafetaʻi ai kia Sihová?

• Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he vahe-hongofulú, ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoakí, mo e tufí?

• Te tau fakatupulekina fēfē ʻa e laumālie tāimuʻá?

• ʻE malava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻetau “koloa” ke fakamālō ai kia Sihova?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

“Koe foaki lelei kotoabe moe foaki haohaoa kotoabe oku mei oluga”

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe tolu mei he Laó ʻoku fakahaaʻi mai hení?

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau ʻe lava ke tau faí?