Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

ʻI he ʻuhinga fē naʻe hoko ai ʻa ʻIsikeli ʻo “noa,” pe “longo,” lolotonga ʻa e taimi ʻo e ʻākoloʻi mo e fakaʻauha ʻo Selusalemá?

ʻI hono tefitó, ʻoku ʻuhingá naʻe ʻikai haʻane toe meʻa ke tānaki atu ki he pōpoaki fakaekikite ʻa Sihova ʻa ia naʻá ne ʻosi fakahokó.

Naʻe kamata ʻe he palōfita ko ʻIsikelí ʻa ʻene ngāue ko ha tangata leʻo faitōnunga ki he kau fakaheeʻi ʻIsileli ʻi Pāpiloné ʻi he “taʻu nima ia ʻo e nofo popula ʻa Kingi Sihoiakini,” ʻa ia ko e 613 K.M. (Isikeli 1:​2, 3) ʻI he ʻaho hono hongofulu ʻo e māhina luna hono hongofulu ʻo e 609 K.M., naʻe fakahaaʻi kiate ia ʻe he fakamānavaʻi fakaʻotuá ʻa e kamataʻanga ʻo hono ʻākoloʻi ʻo Selusalema ʻe he kau Pāpiloné. (Isikeli 24:​1, 2) Ko e hā ʻe hoko ko e ola ia ʻo e ʻākoloʻí? ʻE hao ʻa Selusalema mo hono kau nofo taʻefaitōnungá? ʻI he tuʻunga ko e tangata leʻó, naʻe ʻosi fakahoko ʻe ʻIsikeli ʻa e pōpoaki fakahalaia ʻikai fehālaaki ʻa Sihová, pea naʻe ʻikai ha fiemaʻu kia ʻIsikeli ke ne toe tānaki atu ki ai ha meʻa, ʻi ha founga ke ʻai ʻa e pōpoakí ke toe fakatuipau lahi ange. Naʻe hoko ʻa ʻIsikeli ʻo noa ʻi he fekauʻaki mo ha toe fakalahi ki hono ʻākoloʻi ʻo Selusalemá.​—Isikeli 24:​25-​27.

ʻI ha māhina nai ʻe ono hili hono fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 607 K.M., naʻe ʻave ai ʻe ha pōpula hola ʻa e ngaahi ongoongo ʻo e fakalala ʻo e kolo māʻoniʻoní kia ʻIsikeli ʻi Pāpilone. ʻI he efiafi ki muʻa ke aʻu atu ʻa e pōpula holá, naʻe hanga ai ʻe Sihova ʻo “fakamafaʻa [ʻa e] ngutu [ʻo ʻIsikelí], . . . , ʻo ʻikai te [ne] toe noa.” (Isikeli 33:22) Naʻe ngata ai ʻa e tuʻunga noa ʻa ʻIsikelí.

Naʻe noa moʻoni ʻa ʻIsikeli lolotonga ʻa e taimi ko iá? ʻOku hā mahino naʻe ʻikai, he naʻa mo e hili ʻene ʻi he “tuʻunga noa” ko ení, naʻá ne leaʻaki ʻa e ngaahi kikite naʻe fakahanga tefito ki he ngaahi fonua takatakai ʻa ia naʻa nau fiefia ʻi he tō ʻa Selusalemá. (Isikeli, vahe 25-32) Ki muʻa ange ʻi he ngāue ʻa ʻIsikeli ko ha palōfita mo ha tangata leʻó, naʻe tala ange ʻe Sihova kiate ia: “Ko ho ʻelelo na te u fakapiki ki ho ʻoʻaoʻingutu, koeʻuhi ke ke noa, ʻo ʻikai te ke ʻiate kinautolu ko honau tangata akonaki: he ko e famili pauʻu kinautolu. Ka ʻo kau ka lea kiate koe, te u toʻo ho ngutu.” (Isikeli 3:​26, 27) ʻI he taimi naʻe ʻikai ai ha pōpoaki ʻa Sihova ki ʻIsilelí, naʻe pau kia ʻIsikeli ke ne hanganaki noa ai pē ʻo fekauʻaki mo e puleʻanga ko iá. Naʻe pau ke leaʻaki ʻe ʻIsikeli ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova kiate ia ke ne leaʻaki ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe Sihova ke ne fai iá. Ko e tuʻunga noa ʻo ʻIsikelí naʻe fakahuʻunga ai naʻá ne longo ʻi he fekauʻaki mo hono leaʻaki ʻa e ngaahi lea mahuʻinga fakaekikité ki he kau ʻIsilelí.

Ko e kalasi tangata leʻo ʻi onopōní, ʻa e kau Kalisitiane paní, kuo nau fakatokanga ʻo fekauʻaki mo e fakahalaiaʻi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻa Selusalema ʻikai fakaetaipe. ʻI he taimi ʻe patō ai ʻa e “mamahi lahi” ʻo fakaʻauha ʻa “Babilone koe Lahi,” ko e ʻemipaea ʻi māmani ʻo e lotu loí, ʻe fiemaʻu ai ʻa e kalasi ʻIsikeli paní ke ʻikai te nau toe leaʻaki ha meʻa ʻo fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ha konga lahi ʻo e ʻemipaea ko iá.—Mātiu 24:21; Fakahā 17:​1, 2, 5.

ʻIo, ʻe hoko mai ʻa e ʻaho ʻa ia ʻe hoko ai ʻa e toenga ʻo e kau paní mo ho nau ngaahi kaungāmeʻá ʻo noa, ʻo ʻikai toe ʻi ai ha meʻa ke fakahaaʻi ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. ʻE hoko ia ʻi he taimi ʻe hanga ai ʻe he “nifoʻi ulu e hogofulu” pea mo e “manu fekai” ʻo ʻai ke ʻauha mo telefua ʻa Pāpilone ko e Lahí. (Fakahā 17:​16PM ) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni ia ʻe noa ʻa e kau Kalisitiané ʻi ha ʻuhinga moʻoni. Naʻa mo ʻenau pehē he taimi ní, te nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova pea fai ha lave kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē pea “ʻi he toʻutangata mo e toʻutangata.”—Sāme 45:17; 145:2.