Skip to content

Skip to table of contents

Tataki ʻe ha Polokalama Televīsone Ke Ne Fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá

Tataki ʻe ha Polokalama Televīsone Ke Ne Fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá

Līpooti ʻa e Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá

Tataki ʻe ha Polokalama Televīsone Ke Ne Fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá

NAʻE pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá “ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku malangaʻaki ʻa Kalaisi ko e meheka foki, mo e fakafekākeʻi; ka ʻoku fai foki ʻe he niʻihi ko ʻenau lotolelei.” (Filipai 1:15) ʻI ha tuʻunga, naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau feinga ke fakaongoongokoviʻi ʻa e kakai ʻa Sihová kuo nau fakatupunga taʻefakataumuʻa ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau tafoki ki he moʻoní.

ʻI Nōvema 1998, naʻe hā ai ha fakamatala ʻo fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi ʻata ʻo e Pētelí, ko e ngaahi fale vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Louviers, Falanisē, ʻi he televīsone fakafonua ʻa Falaniseé. Neongo ʻa e ngaahi tali kehekehe naʻe maʻú, naʻe ʻomai ʻe he polokalamá ha ngaahi ola lelei ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina.

Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ne nau mamata ʻi he polokalamá ʻa Anna-Paula, ʻa ia ʻokú ne nofo ʻi he kilomita pē ʻe 60 mei he Pētelí. Ko Anna-Paula, ko ha faʻē ia kuo vete mo ʻene fānau ʻe toko ua, naʻá ne kumi ki ha ngāue. Ko ia ʻi he pongipongi hono hokó, naʻá ne telefoni ai ki he Pētelí ke fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo hano maʻu ha ngāue ʻi ai. “Naʻá ku maʻu ʻa e fakakaukau ko ha feituʻu malu ia pea ko e ngāue ʻoku fai ʻi aí naʻe ʻaonga,” ko ʻene laú ia. He ʻohovale ē ko ia ʻi heʻene ʻiloʻi ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau ngāue ʻi he Pētelí ko e kau faifekau ʻoku nau foaki atu loto-lelei ʻa honau taimí! Hili ha fetalanoaʻaki nounou fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne loto ai ke ʻai ha Fakamoʻoni ke ʻaʻahi ange kiate ia.

ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ki ai ʻa Léna, ko ha faifekau taimi-kakato ʻi he fakatahaʻanga fakalotofonuá, naʻe hoko ai ha fetalanoaʻaki lōloa, pea naʻe tali ʻe Anna-Paula ʻa e tohi ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá. * ʻI he ʻaʻahi hokó, ne ʻosi lau ʻe Anna-Paula ʻa e tohí mei he kamatá ki heʻene ʻosi pea naʻe lahi ʻene ngaahi fehuʻí. Naʻá ne tali lelei ha ako Tohitapu. Naʻe pehē ʻe Anna-Paula: “Kiate au, ko ha faingamālie ia ke ʻiloʻi ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ne teʻeki ai ʻaupito ke u maʻu ha Tohitapu ki muʻa.”

ʻI Sanuali, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Anna-Paula ki he Pētelí, pea ʻi he uike hoko aí naʻá ne maʻu ai ʻene ʻuluaki fakataha faka-Kalisitiané. Taimi nounou mei ai, naʻá ne kamata ke ako ai ʻa e Tohitapú mo ʻene ongo tamaikí pea faifakamoʻoni ki hono ngaahi kaumeʻá. “ʻOku ʻikai te u lava ʻo tuku tauhi pē ʻiate au ʻa e meʻa naʻá ku akó,” ko ʻene leá ia. “Naʻá ku loto ke vahevahe atu ʻa e moʻoni faka-Tohitapú ki he kakaí pea ke fakafiemālieʻi kinautolu.” Hili ʻa e fāinga ke ikuʻi ha ngaahi palopalema fakafoʻituitui, naʻe kamata ke maʻu maʻu pē ʻe Anna-Paula ʻa e ngaahi fakatahá. Naʻá ne fakalakalaka vave pea naʻá ne papitaiso ʻi Mē 5, 2002.

Tānaki atu ki ai, tupu mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Anna-Paula mo ʻene malanga faivelengá, naʻe kamata ke ako Tohitapu ʻa ʻene faʻeé pea vave ʻa ʻene papitaisó. “ʻOku ʻikai lava ʻe he leá ke fakamatalaʻi ʻa e fiefia ʻoku ou ongoʻí,” ko e lea ia ʻa Anna-Paula. “ʻOku ou fakamālō kia Sihova he ʻaho kotoa pē ʻi heʻene hoko mai ki heʻeku moʻuí pea ki he ngaahi tāpuaki kotoa kuó ne ʻomai maʻakú.”

[Fakamatala ʻi lalo]

^ pal. 6 Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

ʻI ʻolungá: Anna-Paula

ʻI laló: Hūʻanga ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Falaniseé