Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Tofiʻa Mahuʻinga Taha ʻOku ʻI Aí

Ko e Tofiʻa Mahuʻinga Taha ʻOku ʻI Aí

Ko e Tofiʻa Mahuʻinga Taha ʻOku ʻI Aí

ʻI HE fakatōtō-laʻā ʻa ʻene moʻuí, naʻe tohi ai ʻe he ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné: “ʻOku ʻikai haʻaku toe fiefia ʻoku lahi ʻi he meʻa ni, ʻa ʻeku fanongo ki heʻeku fanau, ʻoku nau laka ʻi he moʻoni.”—3 Sione 4.

Ko e ʻapositolo faitōnungá naʻá ne lave ki heʻene fānaú ʻi ha ʻuhinga fakalaumālie. Kae kehe, ko e ngaahi mātuʻa lahi te nau ongoʻi ʻa e meʻa tatau ʻo hangē ko ia naʻe ʻi he ʻapositoló. Kuo nau ngāue mālohi ke ʻohake ʻenau fānaú “ʻi he akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová,” pea ʻoku nau fiefia he taimí ni ke sio ki heʻenau fānau lalahí “ʻoku nau laka ʻi he moʻoni.” (Efeso 6:​4NW) Ko hono moʻoní, ko e akoʻi ʻa ʻete fānaú ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá ko hono ʻoange ia kia kinautolu ʻa e tofiʻa mahuʻinga taha ʻoku ʻi aí. ʻOku peheé koeʻuhi ko e anga-līʻoa fakaʻotuá, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e moʻuiʻaki ʻa e moʻuí ʻi he founga ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke moʻuiʻaki ʻe he kau Kalisitiané, “ʻoku ne maʻu talaʻofa ki he moʻui ko eni, pea mo ia ka hoko mai.”—1 Timote 4:8.

Ko Sihova, ʻa e Tamai haohaoá, ʻokú ne fakamāʻolungaʻi lahi ʻa e ngaahi mātuʻa anga-fakaʻotua ʻoku nau feinga mālohi ke akoʻi fakalaumālie ʻenau fānaú. ʻI hono tali lelei ʻe heʻenau fānaú, ʻoku nau maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi he tuli ki he lotu moʻoní fakataha mo ʻenau ongo mātuʻá. ʻI he hoko ʻo matuʻotuʻa ʻa e fānau peheé, ʻoku nau tānaki ai ʻa e ngaahi manatu lelei fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ia naʻe hokosiá. ʻOku manatu fiefia ʻa e niʻihi ki he ʻuluaki taimi naʻa nau kau ai ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. * Pe ʻoku nau fakakaukau nai ki he taimi naʻa nau ʻuluaki malava ai ke lau ha konga Tohi Tapu ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé ʻi he tafaʻaki ʻo e taha ʻo ʻenau ongo mātuʻá. ʻE lava fēfē ke ngalo ʻia kinautolu ʻenau fanongo ki heʻenau ongo mātuʻá ʻokú na lautohi mei he Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú pe mei he Listening to the Great Teacher? * ʻOku manatu ʻa Gabriel ki he meʻa naʻá ne manako lahi aí: “ʻI he taimi naʻá ku taʻu fā pē aí, naʻe hiva mai ʻeku faʻeé kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē lolotonga ʻa ʻene feimeʻatokoní. ʻOku ou kei manatuʻi pē fakataha mo e ongoʻi lahi ha foʻi hiva pau ʻo e Puleʻangá. Ki mui ai, naʻe tokoniʻi au ʻe he meʻa ko iá ke sio ki he mahuʻinga ʻo e ngāue ʻa Sihová.” Mahalo ko koe foki ʻokú ke manatuʻi ʻa e foʻi hiva mālie ʻoku lave ki ai ʻa Gabriel. Ko e fika 157 ia ʻi he tohi hiva, Hiva Fakahīkihiki kia Sihova, pea ʻoku fakakaveinga ia ko e “Lotu kia Sihova he Talavoú.”

ʻOku kamataʻaki ʻe he foʻi hivá: “ʻI he ngutu ʻo e valevalé naʻe ʻoatu ai e fakahīkihiki ki he ʻOtuá;/Ne nau hiki honau leʻó ke viki ʻa Sīsū.” Ko e moʻoni, naʻe ʻi ai ʻa e fānau naʻa nau maʻu ʻa e monū ʻo e feohi mo Sīsuú, pea ʻoku ngalingali naʻa nau fakafiefiaʻi ia ʻaki honau ʻulungāanga fakaivifoʻou mo faitotonú. Naʻe aʻu ʻo ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e akoʻingofua ʻo e fānau īkí ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ki hono kau muimuí ke nau faʻifaʻitaki ki ai. (Mātiu 18:​3, 4) Ko ia ʻoku maʻu ʻe he fānaú ha tuʻunga feʻungamālie ʻi he lotu kia Sihová. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi lea ʻo e hivá ʻoku hoko atu: “ʻIo, naʻa mo e kau valevalé ʻoku lava ke nau viki honau ʻOtuá.”

Fakafou ʻi honau ʻulungāanga alafaʻifaʻitakiʻangá—ʻi ʻapi, ʻi he ʻapiakó pea ʻi he ngaahi feituʻu kehé—kuo ʻoatu ai ʻe he fānau tokolahi ʻa e lāngilangi ki he ʻOtuá pea ki honau fāmilí. Ko ha tāpuaki ē kia kinautolu ke maʻu ʻa e “mātuʻa Kalisitiane ʻoku ʻofa ki he moʻoní.” (Teutalonome 6:7) Ko e ngaahi mātuʻa anga-fakaʻotuá ʻoku nau tuʻu maʻá e ʻOtuá, ʻa ia ʻi hono tuʻunga ko ha Tamai ʻofá, ʻokú ne akoʻi ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻuí ke nau ʻaʻeva ʻi he hala ʻa ia ʻoku totonu ke nau fou aí. Pea ko ha tāpuaki ē ʻoku nau maʻú! ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi heʻenau akoʻi ʻa e fānau ʻi honau fāmilí, he fiefia ē ko kinautolu ke maʻu ʻa e fānau ʻa ia ʻoku nau “talangofua pea ʻai ke nau fiefiá”! (Aisea 48:​17, 18) Ko Angélica, ʻa ia ʻokú ne lolotonga ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Mekisikoú, ʻokú ne pehē: “Naʻe fai maʻu pē ʻe heʻeku ongo mātuʻá ha feinga ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Naʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ʻa ʻeku kei siʻí ke mātuʻaki lelei. Naʻá ku fiefia.”

Ka ʻoku loto-tatau ʻa e kau Kalisitiane peheé ʻoku ʻaonga ke tokangaʻi lelei ʻa ho tofiʻa fakalaumālié. Mahalo pē ko ha talavou koe ʻoku ʻohake ʻi ha fāmili ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi tuʻunga moʻoni faka-Kalisitiane. Kapau ko ia, ko e foʻi hiva tatau ʻoku ekinaki atu ai kia koe: “ʻE kau talavou Kalisitiane, feinga ke tauhi ke maʻa homou halá.” ʻE hoko mai ʻa e taimi kia koe ke fai ai ʻa hoʻo fili pē ʻaʻau, ko ia ʻi he taimi ní “ako ʻi hoʻo kei siʻí ke ke falala kia Sihova./Kae ʻoua ʻe feinga ke hoko ʻo manakoá.”

Kapau ʻokú ke fehālaaki ʻo fakamuʻomuʻa ʻa e tuʻunga manakoá ʻi hoʻo moʻuí, ko e ako kotoa naʻá ke maʻú ʻe lava ke hoko ia ʻo taʻeʻaonga pea ʻe lava ke ke maumauʻi ai ʻa hoʻo ngaahi ʻamanaki ki he kahaʻú. Ko e holi ke hoko ʻo manakoá ʻe lava ke iku ia ki he mole ʻa hoʻo tokangá. Kuo iku ai ʻa e niʻihi ʻo feohi mo e faʻahinga ʻa ia ʻoku nau hā ngali ʻikai fakatupu maumau, naʻa mo ngali ʻulungāanga lelei, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi tuʻunga faka-Kalisitiané. Naʻe fakatātaaʻi ia ʻia Tara, ko ha tokotaha tefito naʻe fakahāhā ʻi he vitiō ko e Young People Ask​—How Can I Make Real Friends? ʻI he hangē ko Tara, ko ha finemui Kalisitiane kei siʻi pē ʻoku feohi mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau mahuʻingaʻia ʻi he lotu moʻoní te ne hoko ʻo ʻiloʻi ʻi ha taimi “ʻe maumauʻi ʻa e ʻulungāanga leleí ʻe he feohi koví,” ʻo hangē ko e lau ʻa e hivá. ʻOku fiemaʻu ʻa e ngaahi taʻu ʻo e feinga ke fakatupu ai ha ngaahi ʻulungāanga lelei, ka ʻe lava ke maumauʻi vave ia.

Ko hono moʻoní, ko e ʻalunga ʻo e manavahē fakaʻotuá ʻoku ʻikai ke faingofua. Neongo ia, hangē ko ia ʻoku hoko atu ki ai e lau ʻa e hivá, “kapau ʻokú ke manatuʻi ho ʻOtuá ʻi hoʻo talavoú,/Pea tauhi kia Sihova ʻi he laumālie mo e moʻoní,” te ke langa hake ai ha makatuʻunga fefeka ki he lavameʻa moʻoní. Pea “ʻi hoʻo tupu ʻo motuʻá te ke maʻu ai ʻa e fiefia.” Te ke hoko ai ʻo ʻiloʻi lahi ange ko e ʻi he malumalu ʻo e tokanga ʻofa ʻa Sihová, ʻe ʻikai lava ha meʻa ʻo taʻofi koe mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ʻi heʻene vakaí. Ko e founga ia ke hoko ai ko ha tokotaha lahi matuʻotuʻa mo anga-fakaʻotuá. Tānaki atu ki ai, ko e ngāueʻaongaʻaki fakapotopoto ʻa hono ʻohake faka-Kalisitiané ʻoku ʻoatu ai kia koe ʻa e faingamālie ke “ʻai ke fiefia e loto ʻo e ʻOtuá.” Ko e hā ha toe monū lahi ange ʻe lava ke maʻu ʻe he tangatá?​—Palovepi 27:11.

Ko ia ai, kau talavou, manatuʻi maʻu pē ʻa e mahuʻinga ʻo e ako meia Sihova mo hoʻo ongo mātuʻa Kalisitiané. ʻOfa ke hanga ʻe heʻenau ʻofa lahi kia kimoutolú ʻo ueʻi kimoutolu ke mou fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ʻi he vakai mai ʻa Sihová. ʻI he hangē ko Sīsū Kalaisi mo e talavou faitōnunga ko Tīmoté, te mou ʻai ʻa hoʻomou Tamai fakahēvaní mo hoʻomou ongo mātuʻa fakaemāmaní ke nau fiefia. Pea kapau ʻe faifai ʻo mou hoko tonu ko ha mātuʻa, ngalingali te mou loto-tatau mo Angélica, naʻe lave ki ai ki muʻa angé, ʻa ia ʻokú ne pehē: “Kapau ʻe faifai ange pea ʻi ai haʻaku kiʻi tama, te u feinga lahi ʻaupito ke ʻai ki hono lotó ʻa e ʻofa kia Sihová mei he kei valevalé, ke ʻai ia ko ʻene maama fakahinohino.” Ko e moʻoni, ko e hala totonu ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá ʻa e tofiʻa mahuʻinga taha ʻoku ʻi aí!

[Fakamatala ʻi lalo]

^ pal. 4 Ko e tafaʻaki ko eni ʻo e polokalama ako Tohi Tapu ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻatā ia ki he taʻu siʻi mo e taʻumotuʻa.

^ pal. 4 Ko e ʻū tohi ʻoku lave ki aí ʻoku pulusi ia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.