Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Tokanga Moʻoni Mai ʻa e ʻOtuá Kiate Koe

ʻOku Tokanga Moʻoni Mai ʻa e ʻOtuá Kiate Koe

ʻOku Tokanga Moʻoni Mai ʻa e ʻOtuá Kiate Koe

ʻOKU fakanatula pē ke kumi tokoni ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he ngaahi tuʻunga faingatāmakí ai. He ko ē, ko iá ‘ʻoku lahi pea fuʻu kaukaua; pea ko ʻene ʻiló ʻoku taʻemalaua.’ (Sāme 147:5) ʻOkú ne ʻi he tuʻunga mātuʻaki lelei taha ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki mo ʻetau ngaahi palopalemá. Tānaki atu ki ai, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke ‘lilingi hotau lotó’ ʻi hono ʻaó. (Sāme 62:8) Ko e hā leva ʻoku ongoʻi ai ʻe he tokolahi ʻoku ʻikai ke tali mai ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi lotú? ʻOku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai te ne tokanga mai?

ʻI he ʻikai vave ke tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá ki he hā ngali ʻikai te ne fai mai ha meʻá, fakakaukau ki he taimi naʻá ke kei siʻi aí. ʻI he ʻikai fakatōliʻa ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa hoʻo fiemaʻu kotoa pē, naʻe faifai ange peá ke tukuakiʻi kinaua ʻoku ʻikai te na ʻofa ʻia koe? ʻOku pehē ʻa e fānau tokolahi. Kae kehe, ʻi he taimi ʻokú ke hoko ai ʻo fuʻu lahí, ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku fakahāhā ʻa e ʻofá ʻi he ngaahi founga lahi pea ko e lea ʻio ki he kole kotoa pē ʻa ha kiʻi tama ʻoku ʻikai moʻoni ko e meʻa anga-ʻofa ia ke faí.

ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ʻoku ʻikai ke tali maʻu pē ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻo fakatatau ki heʻetau fiemaʻú, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ai ʻokú ne tukunoaʻi kitautolu. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahāhā ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene tokanga mai kiate kitautolú kotoa ʻi he ngaahi founga lahi.

“ʻOku ʻIate Ia ʻEtau Moʻui”

ʻUluakí, ko e ʻOtuá ʻoku tau maʻu ai ʻa e “moʻui, mo ʻetau ngaúe, mo ʻetau ʻi ai.” (Ngāue 17:28) Ko hono foaki mai kia kitautolu ʻa e moʻuí ʻoku fakahaaʻi moʻoni ai ʻa ʻene tokanga ʻofa mai kiate kitautolú!

ʻIkai ko ia pē, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhi ke hokohoko atu ai ʻetau moʻuí. ʻOku tau lau: “Siʻene fakatupu musie maʻae takanga, mo e mohuku ke ngoueʻi ʻe he tangata; ke fakatupu meʻakai mei he fonua.” (Sāme 104:14) Ko hono moʻoní, ʻoku fai ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tokonaki mai pē ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ki he moʻuí. ʻOkú ne foaki nima-homo ʻa e “ngaahi ʻuha, mo e ngaahi taʻu mahu, ʻo ne ʻai ke fonungutungutu [hotau] loto ʻi he meʻa tokoni mo e fakafiefia.”—Ngāue 14:17.

Neongo ia, ʻe fifili nai ʻa e niʻihi, ‘Kapau ʻoku ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ko e hā ʻokú ne fakaʻatā ai ke tau faingataʻaʻiá?’ ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá?

Ko e ʻOtuá ke Tukuakiʻí?

Ko e lahi ʻo e faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko e fakatupu pē ʻe kinautolu. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻilolahia ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi ngāue pau ʻoku fakatupunga fakatuʻutāmakí. Neongo ia, ʻoku kau ʻa e kakaí ʻi he ʻulungāanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó, ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó mo e ngaahi faitoʻo kona tapu kehé, ngāueʻaki ʻo e tapaká, kau ʻi he ngaahi sipoti fakatuʻutāmakí, fakaʻuli omá mo e alā meʻa pehē. Kapau ʻoku iku ʻa e ngaahi tōʻonga fakatuʻutāmaki ko iá ki he faingataʻaʻia, ko hai ke tukuakiʻí? Ko e ʻOtuá pe ko e tokotaha tōʻonga taʻefakapotopotó? Ko e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku pehē ai: “ʻOua naʻa tuku ke fakahalaʻi kimoutolu: talaʻehai ʻoku ala pāʻusiʻi ʻa e ʻOtua; he ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki.”—Kaletia 6:7.

Tānaki atu ki ai, ʻoku faʻa fefakamamahiʻaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he taimi ʻoku talaki ai ʻe ha puleʻanga ha tau, ko e moʻoni ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá ke tukuakiʻi ki he faingataʻaʻia ʻoku tupu mei aí. ʻI he taimi ʻoku ʻohofi ai ʻe ha tokotaha faihia ha kaungā tangataʻifonua, ko e ʻOtuá ke tukuakiʻi ki ha lavea pe mate tupu mei ai? ʻIkai ʻaupito! ʻI he taimi ʻoku fakafeʻātungiaʻi, fakamamahiʻi mo fakapoongi ai ʻe ha tokotaha pule fakatikitato ʻa e faʻahinga ʻi he malumalu ʻo ʻene pulé, ʻoku totonu ke tau tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá? ʻE ʻikai ʻuhinga lelei ia.​—Koheleti 8:9.

Fēfē leva ʻa e laui miliona ʻoku nau nofo masiva taʻeʻamanaki pe ʻoku nau fiekaiá? Ko e ʻOtuá ke tukuakiʻí? ʻIkai. Ko hotau ʻapi fakamāmaní ʻokú ne ʻomai ʻa e meʻakai lahi fau ke fafangaʻi ʻa e tokotaha kotoa. (Sāme 10:​2, 3; 145:16) Ko hono tufaki ʻikai vahevahe tatau ʻo e tokonaki lahi kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻoku iku ai ki he mafolalahia ʻa e fiekaiá mo e masivá. Pea ko e siokita ʻa e tangatá ʻoku taʻofi ai ʻa e palopalema ko iá mei hono solová.

Ko e Tupuʻanga Tefitó

Ko ia ai, ko hai ke tukuakiʻí ʻi he taimi ʻoku puke ai pe mate ha taha koeʻuhi ko e taʻumotuʻá? Te ke ʻohovale ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá ia ke tukuakiʻi naʻa mo e ʻi he meʻa ko iá? Naʻe ʻikai fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá ke hoko ʻo motuʻa pea mate.

ʻI he taimi naʻe tuku ai ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ʻi he ngoue ko ʻĪtení, naʻe ʻoange kiate kinaua ʻe Sihova ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi ha palataisi fakaemāmani. Kae kehe, ʻoku hā mahino naʻá ne loto ke nofoʻi ʻa e māmaní ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia te nau houngaʻia ʻi honau tofiʻá. Ko ia ai, naʻá ne ʻai ke fakatuʻunga ʻenau ngaahi ʻamanaki ki he moʻui he kahaʻú. ʻE nofo ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi Palataisi ʻo kapau pē te na hanganaki moʻulaloa ki hona Tokotaha-Fakatupu ʻofá.​—Senesi 2:​17; 3:​2, 3, 17-​23.

Ko e meʻa fakamamahí, naʻe angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi. Naʻe fili ʻa ʻIvi ke fanongo kia Sētane ko e Tēvoló. Naʻe loi ʻa Sētane kiate ia pea ʻi hono tefitó naʻá ne pehē naʻe taʻofi ʻe he ʻOtuá ha meʻa lelei meiate ia. Ko ia naʻá ne kamata ai ha ʻalunga faʻifaʻiteliha pea feinga ke ‘hange ko e ʻOtuá, ʻo ʻilo ʻa e leleí mo e koví.’ Naʻe kau fakataha mo ia ʻa ʻĀtama ʻi heʻene angatuʻú.—Senesi 3:​5, 6.

ʻI heʻena angahala he founga ko ení, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa ʻena taʻetaau ke moʻui taʻengatá. Naʻá na hokosia ʻa e ngaahi ola fakatupu ʻauha ʻo e angahalá. Naʻe hōloa ʻa hona mālohí mo e ivi longomoʻuí, pea faifai pē ʻo na mate. (Senesi 5:5) Kae kehe, ko ʻena angatuʻú naʻe ʻi ai hono ngaahi nunuʻa mafatukituki lahi mamaʻo ange. ʻOku tau kei faingataʻaʻia pē mei he ngaahi nunuʻa ʻo e angahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko e hoko ʻa e fakamoʻui naʻe tatau mo e hoko ʻa e angahala ki mamani, ʻi he tangata pe taha; mo e hoko ʻa e mate ʻi he angahala; mo ʻene aʻusia pehe ʻa e kakai kotoa pe ʻe he mate, koeʻuhi ne angahala kotoa pe.” (Loma 5:12) ʻIo, koeʻuhi ko e angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe mafola ʻa e angahalá mo e maté ʻo hangē ha mahaki fakatupu maté ʻi he kotoa ʻo e matakali ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Ko e Fakamoʻoni Mālohi Taha ʻo e Tokanga Mai ʻa e ʻOtuá

ʻOku ʻuhinga iá ko e fakatupu fakaetangata ʻa e ʻOtuá naʻe maumauʻi tuʻuloa? ʻIkai, pea ʻoku tau hoko mai ai ki he fakamoʻoni mālohi taha ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu. ʻI he mole lahi kiate iá, naʻe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e founga ke huhuʻiʻaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he angahalá mo e maté. Ko e totongi ʻo e huhuʻí ko e moʻui haohaoa ʻa Sīsuú, naʻe foaki loto-lelei koeʻuhi ko kitautolu. (Loma 3:​24) Ko ia ai, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) Ko hono ola ʻo e ngāue tuʻu-ki-muʻa ko eni ʻo e ʻofá, ʻoku tau toe maʻu ai ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Lomá: “Naʻe fou mai ha meʻa mei ha foʻi faitotonu ʻa ia naʻe aʻu ki he kakai kotoa pe moʻo fakatonuhia ke nau moʻui.”—Loma 5:18.

ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻikai toe ʻi ai ha mamahi pe mate ʻi he palanite ko Māmaní. ʻI hono kehé, ko e ngaahi tuʻunga naʻe hā ki muʻa ʻi he tohi Fakahaá ʻe hoko ia: “Ko eni, ko e tapanekale ʻo e ʻOtua, ʻoku tuʻu mo e kakai. Pea ʻe nofo hono Sikaina mo kinautolu, pea te nau nofo ko hono kakai; pea ʻe nofo ʻe he ʻEne ʻAfio, ko e ʻOtua ʻoku kau maʻanautolu, ʻio, ko honau ʻOtua. Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pe mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” (Fakahā 21:​3, 4) Te ke pehē nai, ‘ʻE ʻikai ʻaupito te u moʻui ke sio ʻi he taimi ko iá.’ Kae kehe, ko hono moʻoní te ke malava nai. Pea neongo kapau te ke mate, ʻe lava ke fokotuʻu hake koe ʻe he ʻOtuá mei he maté. (Sione 5:​28, 29) Ko e meʻa ia ʻoku fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá kia kitautolú, pea ko e meʻa ia ʻe hokó. He mātuʻaki taʻemoʻoni ē ke pehē ʻoku ʻikai ke tokanga mai ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá!

“ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua”

ʻOku fakafiemālie ke ʻiloʻi kuo kamataʻi ʻe he ʻOtuá ha fakaleleiʻanga lōloa mo tuʻuloa ki he palopalema ʻo e faingataʻaʻia ʻa e tangatá. Ko ia, fēfē leva ʻa e taimí ni? Ko e hā ʻe lava ke tau faí kapau ʻe mole ha taha ʻoku tau ʻofa ai ʻi he maté pe hoko ʻo puke haʻatau kiʻi tama? Sai, ʻoku teʻeki ai hoko ʻa e taimi ʻa e ʻOtuá ke toʻo ai ʻa e puké mo e maté. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú kuo pau ke tau kiʻi tatali kae toki fakaleleiʻi ʻa e meʻa ko iá. Ka kuo ʻikai liʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻo ʻikai ha tokoni. Naʻe pehē ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” (Semisi 4:8) ʻIo, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ke maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo ia, pea ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ha vahaʻangatae peheé ʻoku nau ʻiloʻi ʻa ʻene poupoú naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻa tahá.

ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá? Naʻe ʻeke ʻe Tuʻi Tēvita ha fehuʻi tatau ʻi he mileniume nai ʻe tolu kuo hilí, heʻene pehē: “ʻE Sihova, . . . Ko hai ʻe maʻu nofoʻanga ʻi ho moʻunga tapu?” (Sāme 15:1) Naʻe tali ʻe Tēvita ʻa ʻene fehuʻi pē ʻaʻaná ʻi heʻene hoko atu ʻo pehē: “Ko ia ʻoku ne foua ʻa e haohaoa, mo feia ʻa e totonu, pea ko e moʻoni ʻo hono loto ʻoku ne aʻau. Ko ia ʻoku ʻikai ʻi hono ʻelelo ʻa e lauʻikovi, kuo ʻikai te ne fai kovi ki hono feʻiloaki.” (Sāme 15:​2, 3) ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ʻoku talitali lelei ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku muimui ʻi he ʻalunga naʻe siʻaki ʻe ʻĀtama mo ʻIví. ʻOkú ne ʻunuʻunu ofi ki he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa hono finangaló.​—Teutalonome 6:​24, 25; 1 Sione 5:3.

ʻE lava fēfē ke tau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá? Kuo pau ke tau ako ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ‘leleí, pea ko e meʻa ʻe hangai fofonga ki ai ʻa e ʻOtua ko hotau Fakamoʻuí,’ pea toki fili leva ke ngāue ʻo fakatatau ki ai. (1 Timote 2:3) ʻOku kau ki ai ʻa hono maʻu ʻa e ʻilo totonu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú. (Sione 17:3; 2 Timote 3:​16, 17) ʻOku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he lau Tohi Tapu fakavavé pē. ʻOku fiemaʻu ke tau faʻifaʻitaki ki he kau Siu ʻi Pēlea ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa ia naʻa nau fanongo ki he malanga ʻa Paulá. ʻOku tau lau ʻo fekauʻaki mo kinautolu: “Naʻa nau tali loto lelei ʻaupito ʻa e folofola, ʻo nau kumi ʻi he Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pe ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ia.”—Ngāue 17:11.

Hangē pē ko e ʻaho ní, ko hano ako fakalelei ʻo e Tohi Tapú ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻa ʻetau tui ki he ʻOtuá pea tokoniʻi kitautolu ke langa hake ha vahaʻangatae vāofi mo ia. (Hepelu 11:6) ʻOkú ne toe tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e founga tofu pē ko ia ʻoku feangainga ai ʻa Sihova mo e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻo ʻikai ki ha ngaahi ʻaonga taimi nounou pē kae tautefito ki he lelei taimi lōloa ʻa e tokotaha kotoa ʻoku hehema totonú.

Fakakaukau angé ki he ngaahi fakamatala ʻa ha niʻihi siʻi ʻo e kau Kalisitiane ʻa ia ʻoku nau maʻu ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá. “ʻOku ou ʻofa lahi kia Sihova, pea ʻoku lahi fau ʻa e meʻa ke u fakamālō ai kiate iá,” ko e lau ia ʻa e taʻu 16 ko Danielle. “Naʻá ne ʻomai kiate au ha ongo mātuʻa ʻofa ʻa ia ʻokú na ʻofa moʻoni kiate ia pea kuó na akoʻi au ʻo fakatatau ki heʻene Folofolá.” Ko ha Kalisitiane ʻi ʻUlukuei ʻokú ne tohi: “ʻOku fonu houngaʻia ʻa hoku lotó, pea ʻoku ueʻi au ke u fakamālō kia Sihova ʻi heʻene ʻofa maʻataʻataá pea ʻi heʻene anga-fakakaumeʻá.” ʻOku talitali lelei ʻe he ʻOtuá naʻa mo e fānau kei siʻi ʻaupitó. Ko e taʻu fitu ko Gabriela ʻokú ne pehē: “ʻOku ou ʻofa ki he ʻOtuá ʻo lahi ange ia ʻi ha toe meʻa ʻi he māmaní kotoa! ʻOku ou maʻu ʻeku Tohi Tapu pē ʻaʻaku. ʻOku ou manako ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo hono ʻAló.”

ʻI he ʻahó ni, ʻoku mātuʻaki loto-tatau ʻa e laui miliona ʻi māmani lahi mo e tokotaha-tohi-saame ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOku lelei kiate au ke fakaofiofi ki he ʻOtua.” (Sāme 73:28) Kuo tokoniʻi kinautolu ke nau fekuki mo e ngaahi palopalema ʻoku nau fehangahangai mo ia he taimi ní, pea ʻoku nau maʻu ʻa e tuipau ki he ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he Palataisi he māmaní. (1 Timote 4:8) Ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke ʻai ko hoʻo taumuʻa ke “ʻunuʻunu atu ki he ʻOtua”? Ko e moʻoni, ʻoku fakapapauʻi mai kiate kitautolu: “Talāʻehai ʻoku ne mamaʻo mei hatau toko taha.” (Ngāue 17:27) ʻIo, ʻoku tokanga moʻoni mai ʻa e ʻOtuá kiate koe!

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Ko e tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolú ʻoku hā ia ʻi he ngaahi founga lahi

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Naʻa mo e fānau īkí ʻe lava ke nau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau kātaki. ʻI he taimi kotofa, te ne toʻo atu ʻa e puké mo e maté