Skip to content

Skip to table of contents

“ʻIlonga ha Fakapoto ʻOku Ne Ngaue Atu, ko e Poto Ai Pe”

“ʻIlonga ha Fakapoto ʻOku Ne Ngaue Atu, ko e Poto Ai Pe”

“ʻIlonga ha Fakapoto ʻOku Ne Ngaue Atu, ko e Poto Ai Pe”

KO E tataki mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, ‘ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he koulá—ʻi ha koula lelei lahi.’ (Sāme 19:​7-10) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “koe fono ae boto [ko Sihova] koe matavai ia oe moui, ke tau hao ai mei he gaahi tauhele oe mate.” (Palovepi 13:​14PM) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e akonaki mei he Tohi Tapú, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau moʻuí ka ʻokú ne toe tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi tauhele ʻokú ne ʻai ai ʻetau moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí. He mātuʻaki mahuʻinga ē ke tau kumi ki he ʻilo ʻi he Tohi Tapú pea ngāue ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku tau ʻiló!

Hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Palovepi 13:​15-​25, ko Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻá ne ʻomai ʻa e faleʻi ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ngāue fakataha mo e ʻiló koeʻuhi ke lava ʻo tau maʻu ai ha moʻui lelei ange mo lōloa ange. * ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi palōveepi nounoú, ʻokú ne fakahaaʻi ai ʻa e anga ʻo e lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau maʻu ai ʻa e leleiʻia ʻa e niʻihi kehé, faitōnunga ai pē ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, maʻu ha vakai totonu ki he akonakí pea fili fakapotopoto hotau ngaahi kaungāmeʻá. ʻOkú ne toe lāulea ki he fakapotopoto ʻo hono tuku ha tofiʻa ki heʻetau fānaú pea pehē ki hono akonekina kinautolu ʻi he ʻofá.

Tupu mei he Fakakaukau Leleí ʻa e ʻOfa

“Oku tubu mei he fakakaukau lelei ae ofa,” ko e lau ia ʻa Solomoné, “ka oku faigataa ae hala oe kakai agahala.” (Palovepi 13:​15PM) Ko e muʻaki kupuʻi lea ki he “fakakaukau lelei,” pe mahinoʻi leleí, “ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e malava ke fakaʻuhinga lelei, fakafuofua lelei pea mo e ngaahi fakakaukau fakapotopoto,” ko e lau ia ʻa ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha. Ko ha tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko iá ʻoku ʻikai faingataʻa ʻene maʻu ʻa e ʻofa ʻa e niʻihi kehé.

Fakakaukau ki he founga fakakaukau lelei ʻa ia naʻe feangainga ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo hono kaungā Kalisitiane ko Filimoné ʻi heʻene fakafoki ʻa e pōpula hola ʻa Filimone ko ʻOnesemá, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha Kalisitiane. Naʻe ekinaki ʻa Paula kia Filimone ke ne tali ʻa ʻOnesema ʻi ha founga anga-ʻofa, ʻo hangē pē ko haʻane talitali lelei ʻa ia tonu ko e ʻapositoló. Ko hono moʻoní, naʻe fakahaaʻi ange ʻe Paula te ne totongi kapau naʻe moʻuaʻaki ʻe ʻOnesema ha meʻa kia Filimone. ʻIo, naʻe mei lava pē ke ngāueʻaki ʻe Paula ʻa hono mafaí pea fekauʻi ʻa Filimone ke ne fai ʻa e meʻa totonú. Ka naʻe fili ʻa e ʻapositoló ke ne ngāue ki he meʻá ʻi ha founga fakapotopoto mo anga-ʻofa. ʻI hono fai iá, naʻe tuipau ʻa Paula te ne ikunaʻi mai ʻa e tokoni ʻa Filimoné, ʻo ueʻi ia ke ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻe kole kiate ia ke ne faí. ʻIkai ʻoku totonu ke tau feangainga foki mo e ngaahi kaungātuí ʻi he foungá ni?​—Filimone 8-​21.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e hala ʻo e angahalá ʻoku faingataʻa pe “fefeka.” (New International Version) ʻI he ʻuhinga fē? Fakatatau ki ha mataotao ʻe taha, ko e foʻi lea ʻoku ngāueʻaki hení ʻoku ʻuhingá ko e “mālohi pe maʻu, ʻi he ʻuhinga ki he tōʻonga taʻeongoʻi ʻa e kakai fulikivanú. . . . Ko e tangata ʻoku ʻikai ala liliu ʻene ngaahi founga fulikivanú, ʻo taʻeongo mo taʻetokanga ki he fakahinohino fakapotopoto ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ʻi he hala ia ki he ʻauhá.”

ʻOku hoko atu ʻa Solomone: “ʻIlonga ha fakapoto ʻoku ne ngaue atu, ko e poto ai pe: ka ko e sesele ʻoku ne folahi ʻene vale.” (Palovepi 13:16) Ko e tokotaha fakapoto ko ení ʻoku ʻikai ko ha tokotaha kākā olopoto. Ko e tuʻunga fakapoto hení ʻoku fehokotaki ia mo e ʻilo pea ʻoku fekauʻaki ia mo ha tokotaha fakapotopoto, ʻa ia ʻokú ne fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ki muʻa ke ne fai ha meʻa. ʻI he fehangahangai mo e fakaanga taʻetotonú pe naʻa mo e paetakú, ko e tokotaha fakapotó ʻokú ne taʻotaʻofi ʻa hono ʻeleló. ʻOkú ne feinga ʻi he faʻa lotu ke fakahāhā ʻa e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoní koeʻuhi ke ʻoua te ne hoko ʻo ʻita tōtuʻa. (Kaletia 5:​22, 23) Ko e tokotaha fakapotopotó ʻoku ʻikai te ne fakaʻatā ʻa e tokotaha kehé pe ko e tuʻunga ʻoku hokó ke ne puleʻi ia. ʻI hono kehé, ʻokú ne mapuleʻi ai pē ia pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi kē ʻa ia ʻoku faʻa hoko ki ha tokotaha ʻa ia ʻoku ʻita vave ʻi he taimi ʻoku fakalotomamahiʻi aí.

Ko e tokotaha fakapotó ʻokú ne toe ngāue fakataha mo e ʻilo ʻi he taimi ʻokú ne fai ai ʻa e ngaahi filí. ʻOkú ne ʻiloʻi ko e fai fakapotopotó ʻoku tātātaha ke tupu ia mei he mahaloʻi, fai ki he ongó, pe ko e muimui pē ʻi he tokolahí. Ko ia ai, ʻokú ne vaheʻi ʻa e taimi ke fakatotoloʻi ai ʻa e tuʻunga ʻokú ne ʻi aí. ʻOkú ne fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi foʻi moʻoní kotoa pea sio pe ko e hā ʻa e ngaahi fili ʻoku ʻatā kiate iá. ʻOkú ne kumi leva ki he Tohi Tapú pea fili ʻa e ngaahi lao pe tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku ngāueʻaki ki aí. Ko e hala ʻo ha tokotaha pehē ʻoku hangatonu ai pē.​—Palovepi 3:​5, 6.

“Ko e Talafekau Tonunga ko e Vai Kauʻaki”

ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tuku mai kia kitautolu ke fanongonongo ha pōpoaki kuo ʻomai mei he ʻOtuá. Ko e ngaahi lea ʻo e palōveepi hokó ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke faitōnunga ai pē ʻi hono fakahoko ʻetau ngāué. ʻOku pehē ai: “Ko e talafekau angahala ʻoku ne to ki ha tuʻutamaki: ka ko e talafekau tonunga ko e vai kauʻaki [pe fakamoʻui].”—Palovepi 13:17.

Ko e fakamamafa hení ʻoku ʻi he ngaahi anga ʻo e talafekaú. Fēfē kapau ko ia ʻoku ʻalu mo e pōpoakí ʻokú ne mioʻi pe liliu ʻi ha tuʻunga kovi ʻa e pōpoakí? ʻIkai te ne maʻu ha fakamaau tamaki? Fakakaukau atu ki he tauhi ʻo e palōfita ko ʻIlaisá ʻa Kēhesi, ʻa ia naʻá ne ʻave mānumanu ha pōpoaki loi ki he ʻeiki-tau Sīlia ko Neamaní. Ko e kilia ʻo Neamani naʻe fakamoʻuí naʻe hoko mai ia kia Kēhesi. (2 Tuʻi 5:​20-​27) Fēfē kapau ʻoku hoko ʻa e talafekaú ʻo taʻefaitōnunga pea tuku kotoa ʻa hono talaki ʻo e pōpoakí? “[Kapau] ʻoku ʻikai te ke lea ke valoki ʻa e angahala ke seseʻe mei hono ʻalunga,” ko e fakamatala ia ʻa e Tohi Tapú, “ʻe mate ʻa e angahala ko ia ʻi heʻene kovi, ka ko hono toto te u [Sihova] ʻeke ki hoʻou nima.”—Isikeli 33:8.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e talafekau faitōnungá ko ha fakamoʻui ia kiate ia mo e faʻahinga ʻoku fanongo kiate iá. Naʻe ekinaki ʻa Paula kia Tīmote: “Lamalama kiate koe mo e meʻa ʻoku ke akoʻaki: ke ke nofoʻaki fai ʻa e ongo meʻa ko ia; he ʻi hoʻo fai pehe, te ke fakamoʻui koe mo kinautolu foki ʻoku fanongo kiate koe.” (1 Timote 4:16) Fakakaukau atu ki he fakamoʻui ʻoku fakahoko ʻi hono talaki faitōnunga ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻOkú ne fakaʻaaki ʻa e kakai ʻoku ʻi he tuʻunga totonu honau lotó pea tataki kinautolu ki he moʻoni ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kinautolú. (Sione 8:​32) Neongo kapau ʻoku ʻikai fiefanongo ʻa e kakaí ki he pōpoakí, ko e talafekau mateakí ‘kuó ne hamusi ʻe ia hono laumalié.’ (Isikeli 33:9) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau taʻetokanga ke fakahoko hotau ngafa ke malangá. (1 Kolinito 9:​16) Pea ke tau tokanga maʻu ai pē ke “malangaʻaki ʻa e folofola,” ʻo ʻoua ʻe fakavaivaiʻi pe ʻai ke hā ngalilelei ʻaki ha ngaahi fakangaloku.—2 Timote 4:2.

“Ko Ia ʻOku Tokanga ki he Fakapoto ʻe Fakahikihikiʻi”

ʻOku totonu ke fehiʻa ha tokotaha fakapotopoto ki ha faleʻi ʻaonga ʻokú ne maʻu? ʻOku pehē ʻe he Palovepi 13:18: “Ko e masiva mo e ma ko e ʻinasi ia ʻo e toko taha ʻoku tekeʻi akonaki: ka ko ia ʻoku tokanga ki he fakapoto [pe valoki] ʻe fakahikihikiʻi.” ʻOku tau poto ʻi hono talitali lelei naʻa mo e valoki naʻe ʻikai fai ha kole ki aí. Ko e faleʻi leleí ʻe ʻaonga tahá nai ʻi he taimi ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi ai ʻoku tau fiemaʻu iá. Ko e tokanga ki he akonaki peheé ʻe lava ke ne fakahaofi kitautolu mei he ngaahi loto-mamahí pea tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he fakatamakí. Ko hono liʻaki iá ʻe hoko ai ha tuʻunga fakamā.

Ko e fakaongoongoleleí, ʻi heʻene tuhá, ʻokú ne hiki hake hotau laumālié pea ʻoku fakalototoʻa moʻoni. Ka ʻoku toe fiemaʻu ke tau ʻamanekina mo tali ʻa e valokí. Fakakaukau angé ki he tohi ʻe ua naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá kia Tīmoté. Lolotonga hono fakaongoongoleleiʻi ia ʻi heʻene faitōnungá, ko e ongo tohí ʻoku fonu ia ʻi he akonaki kia Tīmote. ʻOku akonaki lahi ai ʻa Paula ki he tangata kei siʻi angé ni fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e tuí pea mo ha konisēnisi lelei, ʻi he feangainga mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, ʻi he fakatupu ʻa e anga-līʻoa fakaʻotuá mo e loto-toponó, ʻi hono fakahinohinoʻi ʻa e niʻihi kehé, talitekeʻi ʻa e tafoki mei he moʻoní pea fakahoko ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú. Ko e kau mēmipa kei siʻi ange ʻo e fakatahaʻangá ʻoku lelei ke nau kumi pea tali lelei ʻa e akonaki mei he faʻahinga taukei angé.

“Aeva Fakataha moe Kakai Boto”

“Ko e holi kuo lava ʻoku melie kia kita,” ko e lau ia ʻa e tuʻi potó, ka “ʻoku fehiʻa ʻa e kau sesele ke afe mei he kovi.” (Palovepi 13:19) ʻI he fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e palōveepi ko ení, ʻoku pehē ʻe ha tohi maʻuʻanga fakamatala ʻe taha: “ʻI he taimi kuo aʻusia ai ha taumuʻa pe fakahoko ai ha fakaʻamú, ko e natula fakalūkufua ʻo e tangatá ʻoku fonu ia ʻi ha ongoʻi fiemālie . . . Koeʻuhi ke lavaʻi haʻate taumuʻa ko ha meʻa fakafiefia taha ia ʻoku hokosiá, ko ia ai ke mavahe mei he koví kuo pau pē ko ha meʻa fakalielia ia ki he kau seselé. Ko ʻenau ngaahi holí ʻe toki lava pē ke lavaʻi ia ʻi he ngaahi founga kovi, pea kapau te nau liʻaki ʻa e koví, ko ʻenau fakafisingaʻi ia ʻa e melie ʻo hano fakahoko ʻa ʻenau ngaahi fakaʻamú.” He mātuʻaki mahuʻinga ē ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi holi totonú!

Ko ha uesia mālohi ʻoku fai ʻe heʻetau ngaahi feohí ki heʻetau ngaahi fakakaukaú, saiʻiá mo ʻetau fehiʻá! ʻOku fakahaaʻi ʻe Solomone ha moʻoni taʻeliliu ʻi heʻene pehē: “Koia oku aeva fakataha moe kakai boto e boto ai ia: ka e fakaauha ia oku kaumea moe kakai vale.” (Palovepi 13:​20PM) ʻIo, ko ʻetau feohí, naʻa mo e fakafou ʻi he fakafiefiá, ko e ʻInitanetí mo e meʻa ʻoku tau laú ʻoku ʻi ai hono kaunga ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí mo ia te tau hoko ki aí. He mahuʻinga ē ke fili fakapotopoto ʻetau ngaahi feohí!

“Tuku ae Tofia”

“Oku tulia ae kau agahala e he kovi,” ko e talaki ia ʻe he tuʻi ʻIsilelí, “ka e toe totogi aki ae lelei kiate kinautolu oku maonioni.” (Palovepi 13:​21PM) Ko e tuli ki he māʻoniʻoní ʻoku fakafiemālie, he ʻoku tokanga ʻa Sihova ki he māʻoniʻoní. (Sāme 37:25) Kae kehe, kuo pau ke tau ʻiloʻi ko e “taimí mo e meʻa ʻoku hoko taʻeʻiloá” ʻoku hoko mai ia kia kitautolu kotoa. (Koheleti 9:​11NW) ʻE lava ke tau fai ha meʻa ke teuteu ai ki ha ngaahi meʻa ʻoku hoko fakafokifā?

“Oku tuku ae tofia e he tagata agalelei ki he fānau a ene fānau,” ko e fakamatala ia ʻa Solomoné. (Palovepi 13:22aPM) Ko ha tofiʻa mahuʻinga moʻoni ʻoku tuku mai ʻe he ongo mātuʻá ʻi heʻena tokoniʻi ʻena fānaú ke nau maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo Sihová pea fakatupulekina ha vahaʻangatae lelei mo iá! Kae ʻikai ʻe toe fakapotopoto ke fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu, ʻi heʻene malavá, ki he lelei fakamatelie ʻa e fāmilí ʻi he tuʻunga ʻo ha mate mutukia ʻa ha mātuʻa? ʻI he ngaahi feituʻu lahi, ʻe malava nai ai ʻa e ngaahi ʻuluʻi fāmilí ke fokotuʻutuʻu ki ha maluʻi, ʻai ha tohi-tuku fakalao pea vaheʻi ha paʻanga ʻo tuku talifaki.

Ko e hā ʻe lava ke leaʻaki fekauʻaki mo e tofiʻa ʻo e fulikivanú? “Koe koloa ae agahala kuo tanaki ma ae kakai agatonu,” ko e hoko atu ia ʻa Solomoné. (Palovepi 13:22ePM) ʻI he tānaki atu ki ha ngaahi ʻaonga pē he taimí ni, ʻe fakamoʻoniʻi ʻa e hoko moʻoni ení ʻi he taimi ʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa ke fakatupu ʻa e “ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou” ʻa ia “ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13) ʻE toki toʻo ʻosi ai ʻa e fulikivanú pea “ʻe maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kataki.”—Sāme 37:11.

Ko ha tokotaha fakapotopoto ʻoku ngāue ia fakataha mo e ʻilo naʻa mo e taimi ʻoku mātuʻaki siʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ne maʻú. “Oku ai ae mea kai lahi i he faa keli ae majiva,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 13:23 (PM), “ka oku ai oku maumauʻi koe mea i he majiva boto.” Ko e meʻa siʻisiʻí ʻe maʻu ai ʻa e meʻa lahi ʻi he ngāue mālohí mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, ʻi he ʻikai ʻi ai ʻa e fakamaau totonú, ko e fakafuofua taʻetotonú ʻe lava ke ne tafiʻi ʻa e koloá.

“Tautea Ia oka Aoga ke Fai”

Ko e kakai taʻehaohaoá ʻoku nau fiemaʻu ʻa e akonakí pea ʻoku nau fiemaʻu ia mei he kei siʻí ʻo faai hake ai. “Koia oku ne taofi ene mea kinikiniji oku ne fehia ki hono foha,” ko e lau ia ʻa e tuʻi ʻIsilelí, “ka koia oku ofa ki ai oku ne tautea [pe akonakiʻi] ia oka aoga ke fai.”Palovepi 13:​24PM.

Ko ha meʻa kinisi ko ha fakatātā ia ʻo e mafai. ʻI he Palovepi 13:​24, ʻoku lave ai ki he mafai fakaemātuʻá. ʻI he potutohi ko ení, ko hono ngāueʻaki ʻa e meʻa kinisí ʻoku ʻikai ʻuhinga maʻu pē ia ki hono taaʻi ha kiʻi tama. ʻI hono kehé, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi founga ʻo e fakatonutonú, pe ko e hā pē ha founga ʻe fakahoko nai ai. ʻI he tuʻunga ʻe taha, ko ha valoki ʻoku fai anga-ʻofa ki ha kiʻi tama ʻe feʻunga nai pē ia ke fakatonutonuʻaki ʻa e tōʻonga taʻefeʻungá. Ko ha toe kiʻi tama ʻe taha ʻe fiemaʻu nai kiate ia ha valoki mālohi ange. “Ko e valoki ʻo ha tangata poto ʻoku oʻo. ʻO lahi ʻi ha teauʻi loholoho ki ha vale,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 17:10.

Ko e akonaki fakaemātuʻá ʻoku totonu ke puleʻi maʻu pē ia ʻe he ʻofá mo e potó ke ʻaonga ki he fānaú. Ko ha mātuʻa ʻofa ʻoku ʻikai te ne tukunoaʻi ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa ʻene tamá. ʻI hono kehé, ʻokú ne fakasio ia koeʻuhi ke lava ʻo toʻo ki muʻa ke hoko ʻo faiaka lolotó. Ko e moʻoni, ko ha mātuʻa ʻofa ʻokú ne tokanga ki he naʻinaʻi ʻa Paula: “ʻA e ngaahi tamai, ʻoua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fanau; kae akonekina ʻaki ʻa e tautea mo e valoki ʻa e ʻEiki.”—Efeso 6:4.

Fēfē kapau ʻoku fakangofua tavale ʻe ha mātuʻa pea ʻikai te ne tokonaki ʻa e fakatonutonu ʻoku fiemaʻú? ʻE maʻu ʻe ha mātuʻa pehē ha fakamālō ʻamui ki heʻene fakangofua tavalé? Mole ke mamaʻo! ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tamasiʻi ʻoku tukuange noa ʻoku ne fakamaaʻi ʻene faʻe.” (Palovepi 29:15) Ke taʻotaʻofi ʻa hono ngāueʻaki ʻa e mafai fakaemātuʻá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e taʻetokanga pe ko ha taʻeʻofa. Kae kehe, ko hono ngāueʻaki anga-ʻofa mo mālohi ʻa e mafaí ʻoku tapua atu mei ai ʻa e tokanga anga-ʻofa.

Ko ha tokotaha fakapotopoto mo anga-tonu ʻa ia ʻokú ne ngāue fakataha mo e ʻilo moʻoní ʻe tāpuakiʻi. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Solomone kia kitautolu: “Oku kai e he maonioni ke fakamakona hono laumalie: ka e fiekaia ae kete oe agahala.” (Palovepi 13:​25PM) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku lelei kia kitautolu ʻi ha tafaʻaki pē ʻo e moʻuí—ko ʻetau ngaahi meʻa fakafāmilí, ko hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé, ko ʻetau ngāue fakafaifekaú, pe ko e taimi ʻoku akonakiʻi ai kitautolú. Pea ʻi hono ngāueʻaki fakapotopoto ʻa e akonaki ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá, te tau maʻu taʻetoefehuʻia ai ʻa e founga moʻui lelei tahá.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ pal. 3 Ki ha lāulea ʻi he Palovepi 13:​1-​14, sio ki he peesi 21-5 ʻo e ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Sepitema 15, 2003.

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

ʻI he fehangahangai mo e fakaanga taʻetotonú, ko e tokotaha fakapotó ʻokú ne taʻotaʻofi ʻa hono ʻeleló

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Ko ha tokotaha fanongonongo faitōnunga ʻo e Puleʻangá ʻokú ne lavaʻi ʻa e lelei lahi

[Fakatātā ʻi he peesi 30]

Lolotonga ʻoku fakalototoʻa ʻa e fakaongoongoleleí, kuo pau ke tau tali lelei ʻa e fakatonutonú

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Ko ha mātuʻa ʻofa ʻoku ʻikai te ne tukunoaʻi ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa ʻene tamá