Skip to content

Skip to table of contents

Fakamamaʻo mei he Lotu Loí!

Fakamamaʻo mei he Lotu Loí!

Fakamamaʻo mei he Lotu Loí!

“Mou hiki mei honau lotolotonga, pea mavahe kimoutolu, pea ʻoua te mou ala ki he meʻa taʻemaʻa—ko e folofola é ʻa e ʻEiki.”​—2 KOLINITO 6:17.

1. Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻoku ʻi ai ʻa e kakai loto-totonu tokolahi?

 ʻOKU ʻikai ʻilo ʻa e kakai loto-totonu tokolahi ki he moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo e kahaʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he ʻikai ke maʻu ʻa e ngaahi tali ki heʻenau ngaahi hohaʻa fakalaumālie lahi tahá, ʻoku nau moʻui ai ʻi he puputuʻu mo e veiveiua. ʻOku pōpula ʻa e laui miliona ki he ngaahi tui fakafaʻahikehe, ngaahi ouau mo e ngaahi kātoanga ʻoku fakatupu houhau ki hotau Tokotaha-Fakatupú. Ngalingali, ʻoku ʻi ai hao ngaahi kaungāʻapi mo ha ngaahi kāinga ʻoku nau tui ki ha afi ʻo helí, ki ha toluʻi ʻOtua, ki he taʻefaʻamate ʻa e soulú, pe ki ha akonaki loi kehe.

2. Ko e hā kuo fai ʻe he kau taki lotú, pea ko e hā hono olá?

2 Ko e hā ʻa e tupuʻanga ki he mafolalahia ko ʻeni ʻa e fakapoʻuli fakalaumālié? ʻOku fakaʻohovalé, he ko e lotú—tautefito ki he ngaahi kautaha lotu mo e kau taki lotu kuo nau pouaki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku fepaki ʻaupito mo e ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá. (Maake 7:​7, 8) Ko hono olá, kuo kākaaʻi ai ʻa e kakai tokolahi ke nau tui ʻoku nau lotu ki he ʻOtua moʻoní, lolotonga iá ko hono moʻoní ʻoku nau fakatupu houhau kiate ia. ʻOku kaunga fakahangatonu ʻa e lotu loí ki he tuʻunga fakamamahi ko ʻení.

3. Ko hai ʻa e tokotaha pouaki tefito ʻo e lotu loí, pea ʻoku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ia ʻi he Tohi Tapú?

3 ʻOku ʻi ai ha tokotaha taʻehāmai ʻokú ne poupouʻi ʻa e lotu loí. ʻI he lave kiate iá, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kuo fakakui ʻe he ʻotua ʻo e tuʻu ko eni ʻa e ʻatamai ʻo e kau taʻetui, koeʻuhi ke ʻoua naʻa huluʻia ʻe he ulo mei he Kosipeli ʻo e langilangi ʻo Kalaisi, ʻa ia ko e imisi ʻo e ʻOtua.” (2 Kolinito 4:4) Ko e “otua ʻo e tuʻu ko eni” ʻoku ʻikai ko ha toe taha kehe ka ko Sētane ko e Tēvoló. Ko e tokotaha pouaki tefito ia ʻo e lotu loí. Naʻe tohi ʻe Paula: “Naa mo Setani oku fakakehe foki ia koe agelo oe māma. Koia oku ikai ko ha mea lahi, o kabau e fakakehe ene kau faifekau foki ke hage koe kau faifekau oe maonioni.” (2 Kolinito 11:​14, 15PM) ʻOku ʻai ʻe Sētane ʻa e ngaahi meʻa koví ke hā lelei pea kākaaʻi ʻa e kakaí ke nau tui ki he ngaahi loí.

4. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he Lao ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻo fekauʻaki mo e kau palōfita loí?

4 Tāneʻineʻi ke fakahalaiaʻi fefeka ʻe he Tohi Tapú ʻa e lotu loí! Ko e fakatātaá, naʻe fakatokanga tefito ʻa e Lao ʻa Mōsesé ki he kakai fili ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e kau palōfita loí. ʻIlonga ha taha te ne pouaki ʻa e ngaahi akonaki taʻemoʻoní pea lotu ki he ngaahi ʻotua loí ʻe “tamateʻi; koeʻuhi ko ʻene lea angatuʻu kia Sihova.” Naʻe tuʻutuʻuni ki he kau ʻIsilelí ‘ke nau ʻave ʻa e koví mei honau lotolotongá.’ (Teutalonome 13:​1-5) ʻIo, ʻoku vakai ʻa Sihova ki he lotu loí ʻoku kovi.—Isikeli 13:3.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatokanga ʻoku totonu ke tau tokanga ki ai ʻi he ʻaho ní?

5 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻene kau ʻapositoló ʻa e ngaahi ongoʻi mālohi ʻa Sihova fekauʻaki mo e lotu loí. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Ka mou lamalama ʻa e kau palofita loi, ʻa e faʻahinga ʻoku haʻu kiate kimoutolu ʻoku nau kofu hange ha sipi, ka ʻi loto ko e fanga ulofi fekai kinautolu.” (Mātiu 7:15; Maake 13:​22, 23) Naʻe tohi ʻa Paula ʻo pehē “oku fakaha mei he lagi ae houhau oe Otua ki he taelotu moe taemaonioni kotoabe oe kakai, akinautolu oku taofi ki he mooni.” (Loma 1:​18PM) He mātuʻaki mahuʻinga ē ki he kau Kalisitiane moʻoní ke nau tokanga ki he ngaahi fakatokangá ni pea fakamamaʻo mei ha taha pē ʻokú ne taʻofi ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá pe fakamafola ʻa e ngaahi akonaki loí!—1 Sione 4:1.

Hola mei “Babilone koe Lahi”

6. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻo “Babilone ko e Lahi” ʻi he Tohi Tapú?

6 Fakakaukau atu ki he anga hono fakamatalaʻi ʻe he tohi Tohi Tapu ʻa Fakahaá ʻa e lotu loí. ʻOkú ne fakamatalaʻi ia ko ha paʻumutu konā ʻokú ne tākiekina ʻa e ngaahi puleʻanga lahi mo honau kakaí. ʻOku fai feʻauaki ʻa e fefine fakaefakatātā ko ʻení mo e ngaahi tuʻi tokolahi pea ʻokú ne konā ʻi he toto ʻo e kau lotu moʻoni ʻa e ʻOtuá. (Fakahā 17:​1, 2, 6, 18) ʻOku ʻi ai hano hingoa ʻoku tohi ʻi hono foʻi laʻé ʻa ia ʻoku feʻungamālie ia mo hono ʻulungāanga mousaʻa mo fakalieliá. Ko e hingoá ko “Babilone koe Lahi, koe faʻe ae kau feauaki moe gaahi fakalielia oe mamani.”—Fakahā 17:​5PM.

7, 8. Kuo anga-fēfē ʻa e fai feʻauaki ʻa e lotu loí, pea ko e hā hono ngaahi olá?

7 Ko e fakamatala Fakatohitapu ʻo Pāpilone ko e Lahí ʻoku feʻungamālie ia mo e kulupu fakatahataha ʻo e lotu loí ʻi māmaní. Neongo ʻoku ʻikai ke fakatahataha fakaʻofisiale ʻa e laui afe ʻo e ngaahi lotú ʻo hoko ko ha kautaha pē ʻe taha ʻi māmani, ʻoku nau taha taʻealafakamavaheʻi ʻi he taumuʻá mo e ngāué. Hangē ko ia ko hono fakatātaaʻi ʻaki ʻa e fefine ʻulungāanga taʻetaau ʻi he Fakahaá, kuo tākiekina lahi fakaʻulia ʻe he lotu loí ʻa e ngaahi puleʻangá. ʻI he hangē ko ha fefine ʻoku ʻikai faitōnunga ki heʻene ngaahi fuakava malí, kuo fai feʻauaki ʻa e lotu loí ʻaki hono fokotuʻu ha ngaahi fepikitaki mo e ngaahi puleʻanga fakapolitikale lahi. Naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻA e koto tono tangata, ʻikai ʻoku mou ʻilo, ko e takaua mo mamani ko e fakafili ia ki he ʻOtua? ko ia ʻilonga ʻa ia ʻoku loto ke takaua mo mamani ʻoku ne nofo ai ko e fili ʻo e ʻOtua.”—Semisi 4:4.

8 Ko e feohi ko ʻeni ʻa e lotu loí mo e ngaahi puleʻangá kuo iku ai ki he faingataʻaʻia lahi ʻa e tangatá. Ko ha faiʻanalaiso fakapolitikale ʻAfilika ko Dr. Xolela Mangcu naʻá ne pehē “ʻoku fele ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi tāmate tavale ko e tupu mei he feohi ʻa e lotú mo e politikí.” Naʻe fakahaaʻi ki muí ni mai ʻe ha nusipepa ʻe taha: “Ko e ngaahi fakakikihi totoʻia mo fakatuʻutāmaki lahi taha ʻi he ʻaho ní . . . ʻoku tefito kotoa ia ʻi he lotú.” Kuo tāmateʻi ʻa e ngaahi moʻui ʻe laui miliona ʻi he ngaahi fepaki naʻe poupouʻi fakalotu. Kuo aʻu ʻo fakatangaʻi mo tāmateʻi ʻe Pāpilone ko e Lahi ʻa e kau sevāniti moʻoni ʻa e ʻOtuá, hangē ko e laú, ʻo ne hoko ai ʻo konā ʻi honau totó.—Fakahā 18:24.

9. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻa e fehiʻa ʻa Sihova ki he lotu loí ʻi he tohi Fakahaá?

9 Ko e fehiʻa ko ia ʻa Sihova ʻi he lotu loí ʻoku hā mahino ia mei he meʻa ʻe hoko ki Pāpilone ko e Lahí. ʻOku pehē ʻe he Fakahā 17:16: “Ko e nifo ʻe hongofulu naʻa ke mamata ki ai, pea mo e manu fekai, te nau fehiʻa ki he fefine feʻauaki, pea te nau ngaohi ia ko e liʻekina mo e telefua; pea te nau keina hono kakano, pea te nau tutu ia ʻaki ʻa e afi.” ʻUluakí, ko ha fuʻu manu fekai te ne laiki ia ke mate pea keina hono kakanó. Hili iá, ko e hā pē hano toetoenga ʻe tutu ia ke ʻosiʻosingamālie. ʻI he fehoanaki mo iá, kuo vavé ni ke fai ʻe he ngaahi puleʻanga fakaemāmaní ha ngāue pehē ki he lotu loí. ʻE ʻai ia ʻe he ʻOtuá ke hoko. (Fakahā 17:17) Ko Pāpilone ko e Lahi, ʻa e ʻemipaea fakaemāmani ʻo e lotu loí, ʻoku tuʻunuku ki he fakaʻauha. “ʻE ʻikai ʻaupito toe ʻiloa.”—Fakahā 18:21.

10. Ko e hā ʻoku totonu ko hotau tuʻungá ia ʻi he fekauʻaki mo e lotu loí?

10 Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke vakai ki ai ʻa e kau lotu moʻoní ʻi he fekauʻaki mo Pāpilone ko e Lahí? ʻI ha founga mātuʻaki hā mahino, ʻoku tuʻutuʻuni mai ʻe he Tohi Tapú: “Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai, ke ʻoua naʻa mou kau ʻi heʻene hia, pea ʻinasi ʻi hono tautea.” (Fakahā 18:4) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau loto ke fakahaofí kuo pau ke nau mavahe mei he lotu loí ki muʻa ke fuʻu tōmui. ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá ne tomuʻa tala ai ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe taukaveʻi pē ai ʻe he tokolahi ʻoku nau muimui ʻiate ia. (Mātiu 24:​3-5) ʻOkú ne pehē ki he faʻahinga ko iá: “Teʻeki te u ʻiloa kimoutolu: ʻalu meiate au, ʻa e kau maumau lao.” (Mātiu 7:23) Ko e Tuʻi kuo fakanofo he taimi ní, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻoku ʻikai haʻane kaunga ki he lotu loí.

Fakamamaʻo​—Anga-Fēfē?

11. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ke fakamamaʻo ai mei he lotu loí?

11 ʻOku fakamamaʻo ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he lotu loí, ʻo talitekeʻi ʻa e ngaahi akonaki fakalotu loí. ʻOku ʻuhinga ʻení ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he fanongo mo mamata ʻi he ngaahi polokalama fakalotu ʻi he letioó mo e televīsoné pea pehē ki he ngaahi tohi fakalotu ʻoku pouaki ai ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻene Folofolá. (Sāme 119:37) ʻOku tau toe fakaʻehiʻehi fakapotopoto mei he kau ʻi he ngaahi fakatahataha fakasōsiale mo e ngaahi fakafiefia ʻoku fakapaʻanga ʻe ha kautaha pē ʻoku fekauʻaki mo e lotu loí. Tānaki atu ki ai, ʻoku ʻikai te tau poupouʻi ʻa e lotu loí ʻi ha faʻahinga founga pē. (1 Kolinito 10:21) Ko e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻá ni ʻoku maluʻi ai kitautolu mei he hoko ʻo tākiekina ʻe ha taha “ʻaki ʻene poto fiefilosefa, ʻa ia ko e koto muna mo e kākā, ʻo ne holataki [kitautolu] ʻi he ʻalunga ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni fakaeonoʻaho ʻa e kakai, ʻio, ʻi he ʻalunga ʻo e ngaahi elemeniti ʻo e lotu ʻa ia ʻoku fakamaama, ʻo ʻikai ʻi he ʻalunga faka-Kalaisi.”—Kolose 2:8.

12. ʻE lava fēfē ke ʻatā ha tokotaha mei ha fehokotaki pē mo e ngaahi kautaha lotu loí?

12 Fēfē kapau ko ha tokotaha ʻokú ne loto ke hoko ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻokú ne lolotonga hoko ko ha mēmipa ʻosi lēsisita ʻo ha lotu loi? ʻI he ngaahi tuʻunga lahi tahá, ko ha tohi fakafisi ʻoku hoko ia ko ha fakamoʻoni ʻoku ʻikai kei loto ha taha ke lau ia ko ha mēmipa ʻo ha lotu loi. ʻOku mahuʻinga tautefito ki he tokotahá ke ne fai ha ngāue papau ke fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli ai mei ha faʻahinga ʻuli fakalaumālie pē mei he lotu loí. Ko e ngaahi ngāue ʻa ha tokotaha ʻoku loto ke hoko ko ha Fakamoʻoní ʻoku totonu ke ʻai ke mahino ia ki he kautaha lotú pea ki he kakaí fakalūkufua kuó ne fakangata ʻa e feohi fakalotu ko iá.

13. Ko e hā ʻa e akonaki ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e fiemaʻu ke fakamamaʻo mei he lotu loí?

13 “Oua naa mou kau fakataha moe kakai taetui,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. “He oku feohi fefe ae maonioni moe taemaonioni? bea oku feohi fefe ae māma moe bouli? Bea oku kau taha fefe a Kalaisi mo Bileali? bea oku inaji taha i he ha aia oku tui moe taetui? Bea oku fai tatau i he ha ae fale tabu oe Otua moe gaahi tamabua? . . . Oku behe e he Eiki, Koia mou haʻu meiate kinautolu, bea ke ataatā akimoutolu, bea oua naa ala ki he taemaa.” (2 Kolinito 6:​14-17PM) ʻOku tau tokanga ki he ngaahi leá ni ʻaki ʻa e fakamamaʻo mei he lotu loí. ʻOku fiemaʻu mai ʻi he faleʻi ʻa Paulá ke tau toe fakamamaʻo mei he kau lotu loí?

“Ke Fakapotopoto Hoʻomou Fakafeangai”

14. Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he faʻahinga ʻoku nau kau ʻi he lotu loí? Fakamatalaʻi.

14 ʻOku totonu ke fakaʻehiʻehi ʻa e kau lotu moʻoní mei he fetuʻutaki kotoa pē mo e kakai ʻoku nau kau ʻi he lotu loí? ʻOku totonu ke tau taʻofi fakaʻaufuli kitautolu mei he feohi mo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau kau ki heʻetau tuí? Ko e talí ʻoku ʻikai. Ko hono ua ʻo e ongo fekau lahi tahá ʻoku pehē: “Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” (Mātiu 22:39) Ko hono moʻoní ʻoku tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau ngaahi kaungāʻapí ʻi he taimi ʻoku tau vahevahe atu ai kiate kinautolu ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻOku toe fakahāhā ʻetau ʻofa kiate kinautolú ʻi he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Tohi Tapú mo kinautolú mo ʻai kinautolu ke nau lāuʻilo ki he fiemaʻu ke fakamamaʻo mei he lotu loí.

15. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e “ʻikai ʻo māmani”?

15 Neongo ʻoku tau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki hotau ngaahi kaungāʻapí, ʻi he tuʻunga ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku “ʻikai ʻo māmani” ʻa kitautolu. (Sione 15:19) Ko e foʻi lea “māmani” hení ʻoku ʻuhinga ia ki he sōsaieti fakaetangata ko ia ʻoku mavahe mei he ʻOtuá. (Efeso 4:​17-19; 1 Sione 5:19) ʻOku tau mavahe mei he māmaní ʻi heʻetau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakakaukau, lea mo e ʻulungāanga ko ia ʻoku fakatupu houhau kia Sihová. (1 Sione 2:​15-17) ʻIkai ngata aí, ʻi he fehoanaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ia “ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí,” ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he fekoekoeʻi mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga faka-Kalisitiané. (1 Kolinito 15:​33NW) Ke ʻoua ʻe hoko ko ha konga ʻo e māmaní ʻoku fiemaʻu ke nofoʻaki “tauhi kita mei mamani ke taʻe hato ʻila.” (Semisi 1:27) Ko ia ai, ko e hoko ʻo mavahe mei he māmaní ʻoku ʻikai ke ʻuhinga iá ʻoku tau fakamavaheʻi fakaesino kitautolu mei he fetuʻutaki kotoa pē mo e kakai kehé.—Sione 17:​15, 16; 1 Kolinito 5:​9, 10.

16, 17. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kau Kalisitiané ki he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú?

16 ʻE anga-fēfē leva ʻetau fakafeangai ki he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú? Naʻe tohi ʻa Paula ki he fakatahaʻanga ʻi Kolosé: “Ke fakapotopoto hoʻomou fakafeangai ki he kakai ʻo tuaʻā, ʻo lamalama ke ngaueʻaki ʻa e faingamalie. Ke kelesiʻia ai pe hoʻomou lea ki ai, mo fakaifo ʻaki ha masima, ʻo mou ʻilo ʻa e anga ʻo e tali ʻoku totonu ke fai kiate kinautolu taki taha.” (Kolose 4:​5, 6) Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Ka mou ʻai ke tapuhā ʻa Kalaisi ʻi homou loto, ko e ʻEiki pe ia: ʻo mou ʻosi teu ai pe ke fai ha fakamatala kiate ia fuape te ne ʻeke kiate kimoutolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻamanaki ʻoku mou maʻu; kae fai ʻi he angavaivai mo e tailiili.” (1 Pita 3:15) Naʻe akonaki ʻa Paula ki he kau Kalisitiané “ke ʻoua te nau lauʻikovi ha taha: ke ʻoua naʻa ko e kau veipā, ka ko e kau fakaʻatūʻi pe, ʻo matuʻaki faiʻaki ʻa e angakataki ki he kakai kotoa pe.”—Taitusi 3:2.

17 ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo anga-fefeka pe fieʻeiki ki he niʻihi kehé. Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ke tau ngāueʻaki ha ngaahi lea māʻulalo ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e kakai ʻo e ngaahi lotu kehé. ʻI hono kehé, ʻoku tau fakapotopoto, neongo kapau ko e tokotaha-ʻapí, kaungāʻapí pe kaungāngāué ʻoku taʻeʻofa pe ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea koví.—Kolose 4:6; 2 Timote 2:24.

“Hanganaki Piki ki he Sīpinga ʻo e Ngaahi Lea Fakatupu Moʻui”

18. Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalaumālie kovi fakaʻulia ʻoku hokosia ʻe he faʻahinga ʻoku nau toe foki ki he lotu loí?

18 ʻI he hili ʻa e ako ki he ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú, he meʻa fakamamahi ē ʻe hoko kapau te te toe foki ki he lotu loí! ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo ha ʻalunga pehē ʻi heʻene pehē: “He kapau naʻa nau hao mei he ngaahi meʻa fakamousaʻa ʻo mamani, ʻi heʻenau ʻilo kanokano ki he ʻEiki mo Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi, ka nau toe fihia ki he ngaahi meʻa ko ia, ʻo ikuna ai kinautolu, pea ta ʻoku lahi ʻa e kovi ki mui ʻi he kovi muʻa. . . . Kuo fakamoʻoni ʻiate kinautolu ʻa e palovepi totonu, Foki e kuli ki heʻene lua aʻana: pea mo e palovepi ʻe taha, Puaka ne maʻa toe fakapelepela.”—2 Pita 2:​20-22.

19. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke nofoʻaki ʻāʻā ki ha meʻa pē ʻoku malava ke fakatupu maumau ki hotau tuʻunga fakalaumālié?

19 Kuo pau ke tau nofoʻaki ʻāʻā ki ha meʻa pē ʻoku malava ke fakatupu maumau ki hotau tuʻunga fakalaumālié. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki! ʻOku fakatokanga mai ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Oku lea fakabatonu mai ae Laumalie, e he ae niihi mei he tui i he gaahi kuoga fakamui, o tokaga ki he gaahi laumalie fakahala, moe gaahi akonaki oe kau tevolo.” (1 Timote 4:​1PM) ʻOku tau moʻui ʻi he “gaahi kuoga fakamui.” Ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau fakamamaʻo mei he lotu loí ʻe malava ke “felīlīʻaki mo feʻaveaki fano ʻe he matangi fakaakonaki kotoa pe ʻoku tupu ʻi he fiemuʻa ʻa e kakai, ʻi he kākā ʻoku ngaue ke māu ʻa e meʻa fakahē.”—Efeso 4:​13, 14.

20. ʻE malava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei he tākiekina fakatupu ʻauha ʻa e lotu loí?

20 ʻE malava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei he tākiekina fakatupu ʻauha ʻa e lotu loí? Fakakaukau atu ki he meʻa kotoa kuo tokonaki mai ʻe Sihová. ʻOku tau maʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú. (2 Timote 3:​16, 17) Kuo toe tokonaki ʻe Sihova ʻa e meʻakai fakalaumālie lahi fau ʻo fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:​45PM) ʻI heʻetau fakalakalaka ʻi he moʻoní, ʻikai ʻoku totonu ke tau fakatupulekina ha ifoʻia ki he ‘meʻakai fefeka ʻoku maʻá e kakai matuʻotuʻá’ mo ha holi ke fakatahataha fakataha ki he feituʻu ʻoku tau ako ai ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié? (Hepelu 5:​13, 14; Sāme 26:8) ʻAi ke tau fakapapauʻi ke fakaʻaongaʻi kakato ʻa e ngaahi tokonaki ʻa Sihová koeʻuhi ke tau lava ʻo “hanganaki piki ki he sīpinga ʻo e ngaahi lea fakatupu moʻui” kuo tau fanongoá. (2 Timote 1:​13NW) Ko ia ʻoku malava ai ke tau fakamamaʻo mei he lotu loí.

Ko e Hā Kuó Ke Akó?

• Ko e hā ʻa “Babilone koe Lahi”?

• Ko e hā kuo pau ke tau fai ke fakamamaʻo ai mei he lotu loí?

• Ko e hā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ki hotau tuʻunga fakalaumālié ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa “Babilone koe Lahi” ko ha fefine ʻulungāanga taʻetāú?

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Ko “Babilone koe Lahi” ʻoku tuʻunuku ki he fakaʻauha

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

ʻOku tau fakahāhā ha “angavaivai mo e tailiili” ki he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau kaungāʻinasi ʻi heʻetau ngaahi tuí