Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Siopé

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Siopé

ʻOku Moʻui ʻa e Folofola ʻa Sihová

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Siopé

ʻOKU nofo ʻa e pēteliake ko Siopé ʻi he fonua ko ʻUsá, ʻa ia ʻoku ʻi ʻAlepea ia ʻo e ʻaho ní. ʻOku nofo ha fuʻu kakai tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí ʻi ʻIsipite ʻi he taimi ko iá. Neongo ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ʻIsileli tonu ia, ko Siopé ko ha tokotaha lotu ia kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻI he fekauʻaki mo iá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Oku ikai hano tatau i mamani, koe tagata haohaoa mo agatonu, oku manavahe ia ki he Otua, bea afe mei he kovi.” (Siope 1:​8PM) ʻOku pau pē ko e vahaʻa taimi ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e moʻui ʻa e ongo sevāniti tuʻu-ki-muʻa ʻa Sihova—ko e foha ʻo Sēkope ko Siosefá pea mo e palōfita ko Mōsesé.

Ko Mōsese, ʻa ia ʻoku pehē naʻá ne hiki ʻa e tohi Siopé, ʻoku ngalingali naʻá ne ʻilo ʻo fekauʻaki mo Siope ʻi he taimi naʻá ne fakamoleki ai ʻa e taʻu ʻe 40 ʻi Mitiani, ʻa ia ʻoku ofi ki he fonua ko ʻUsá. ʻOku pau pē naʻe fanongo ʻa Mōsese ʻo fekauʻaki mo e ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo Siopé ʻi he taimi naʻe ofi ai ʻa e kau ʻIsilelí ki ʻUsá, ʻo ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻenau fāifononga taʻu ʻe 40 ʻi he toafá. * Ko e hokosia ʻa Siopé ʻoku mātuʻaki mālie ʻa e anga hono hikí ʻo fai ai e vakai ki he fakamatalá ko ha faʻunga-tohi mataotao moʻoni. Kae kehe, ko ha meʻa lahi ange ʻokú ne tali ʻe ia ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e kakai leleí? Ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e fulikivanú ke hokó? ʻE lava nai ʻe he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke tauhi maʻu ʻa ʻenau anga-tonu ki he ʻOtuá? Koeʻuhi ko e konga ia ʻo e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ko e pōpoaki ʻo e tohi ʻa Siopé ko e koto moʻui mo e koto mālohi ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.—Hepelu 4:12.

“KE AUHA AE AHO NAE FANAUʻI AI AU”

(Siope 1:1–3:​26)

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻoku poleʻi ai ʻe Sētane ʻa e anga-tonu ʻa Siopé ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku tali ʻe Sihova ʻa e polé pea fakaʻatā ʻa Sētane ke ne ʻomi ha fakatamaki hokohoko kia Siope. Ka ʻoku fakafisi ʻa Siope ia ke “lea kovi ki he Otua.”—Siope 2:​9PM.

ʻOku aʻu mai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé ke nau “mamahi mo ia.” (Siope 2:11) ʻOku nau taʻutu fakataha mo ia ʻo ʻikai puʻaki ha lea ʻe taha ʻo aʻu ki hono toki fakahohaʻasi ʻe Siope ʻa e fakalongolongó ʻaki ʻene pehē: “Ke auha ae aho nae fanauʻi ai au.” (Siope 3:​3PM) ʻOkú ne fakaʻamu ke hoko ʻo “hage koe fānau oku ikai mamata ki he māma,” pe faʻahinga kuo fanauʻi mai kuo maté.—Siope 3:​11, 16PM.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:

1:4—Naʻe kātoangaʻi ʻe he fānau ʻa Siopé ʻa e faiʻahó? ʻIkai, naʻe ʻikai te nau fai ia. Ko e ngaahi muʻaki foʻi lea ki he “ʻaho” mo e “ʻaho faʻeleʻi” ʻoku kehekehe ia, ʻo taki taha ʻi ai pē hono ʻuhinga. (Senesi 40:20) ʻI he Siope 1:​4, ko e foʻi lea “ʻaho” ʻoku ngāueʻaki ia ki hono fakaʻilongaʻi ʻa e vahaʻa taimi ʻo e hopo ʻa e laʻaá ki he tō ʻa e laʻaá. ʻOku ngalingali naʻe fakahoko ʻe he ngaahi foha ʻe toko fitu ʻo Siopé ha fakatahataha fakafāmili ʻaho ʻe fitu ʻo tuʻo taha he taʻu. ʻI heʻenau vilo taufetongí, ko e foha taki taha ko e tokotaha talitali ia ʻo e kātoangá ʻa ia naʻe fakahoko ʻi hono falé “taki taha ʻi hono ʻaho.”

1:6; 2:1—Ko hai fua naʻe fakaʻatā ke hū ki he ʻao ʻo Sihová? Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻa nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihová ʻa e ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá, ʻa Folofola; kau ʻāngelo faitōnungá; mo e ngaahi “foha” fakaeʻāngelo talangataʻa ʻo e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa Sētane ko e Tēvoló. (Sione 1:​1, 18) Ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó naʻe teʻeki ai tuli kinautolu mei hēvani ka ʻi he toki taimi nounou hili ʻa hono fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he 1914. (Fakahā 12:​1-12) ʻI hono fakangofua kinautolu ke nau hū atu ʻi hono ʻaó, naʻe ʻomai ai ʻe Sihova ki he ʻao ʻo e ngaahi meʻa moʻui laumālie kotoa pē ʻa e pole ʻa Sētané pea mo e ngaahi ʻīsiu naʻe langaʻi ʻe he meʻa ko iá.

1:7; 2:2—Naʻe lea fakahangatonu ʻa Sihova kia Sētane? ʻOku ʻikai ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha fakaikiiki lahi ʻo fekauʻaki mo e founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa Sihova mo e ngaahi meʻamoʻui laumālié. Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e vīsone ʻa e palōfita ko Maiká ʻa ia naʻá ne sio ai ki ha ʻāngelo naʻe fetuʻutaki fakahangatonu mo Sihova. (1 Tuʻi 22:​14, 19-23) ʻE hā ngali leva naʻe talanoa ʻa Sihova kia Sētane ʻo ʻikai ha tokotaha fai fetuʻutaki ʻi hona vahaʻá.

1:​21—ʻI he founga fē ʻe lava ai ʻa Siope ʻo foki ki he “manava” ʻo ʻene “faʻe”? Koeʻuhi naʻe faʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e tangatá “mei he efu ʻo e kelekele,” ko e foʻi lea “faʻe” ʻoku ngāueʻaki fakaefakatātā ia ʻi heni ke ʻuhingá ki he foʻi māmaní.—Senesi 2:7.

2:9—Ko e hā ʻa e tuʻunga fakaefakakaukau naʻe maʻu nai ʻe he uaifi ʻo Siopé ʻi he taimi naʻá ne tala ange ai ki hono husepānití ke lea kovi ki he ʻOtuá pea maté? Naʻe tofanga ʻa e uaifi ʻo Siopé ʻi he mole tatau pē ʻo hangē ko ia ko hono husepānití. ʻOku pau pē naʻe fakamamahi kiate ia ke sio ki hono husepāniti ʻa ia naʻe moʻui lelei ki muʻá kuó ne faingataʻaʻia ʻi ha mahaki palakū. Naʻe mole atu ʻa ʻene fānau ʻofeiná. Mahalo pē naʻá ne fuʻu loto-mamahi koeʻuhi ko e kotoa ʻo e meʻá ni ʻo ʻikai ai ke ne fakakaukau ki he meʻa naʻe mahuʻinga moʻoní—ʻa hona vahaʻangatae mo e ʻOtuá.

Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:

1:​8-​11; 2:​3-5. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he tuʻunga ʻo Siopé, kau atu ki he tōʻonga mo e lea totonú, ʻoku fiemaʻu ki he anga-tonú ʻa e fakaueʻiloto totonu ki hono tauhi ʻa Sihová.

1:​21, 22. ʻI he nofoʻaki mateaki kia Sihova ʻi he ngaahi tuʻunga leleí ʻo aʻu ki he ngaahi tuʻunga faingataʻá, ʻe lava ke tau fakamoʻoniʻi ai ko Sētané ko ha tokotaha loi.—Palovepi 27:11.

2:​9, 10. Hangē ko Siopé, ʻoku totonu ke tau nofoʻaki tuʻumaʻu ʻi he tuí ʻo aʻu ai pē kapau ʻoku ʻikai fakamahuʻingaʻi ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ʻetau tuli ki he ngaahi meʻa fakalaumālié pe tenge kitautolu ke fakangaloku pe tukuange ʻetau tuí.

2:​13. Naʻe ʻikai maʻu ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siopé ha lea fakafiemālie ʻe taha ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi talaʻofá koeʻuhi naʻe ʻikai te nau maʻu ha tuʻunga fakalaumālie.

“E IKAI TEU TUKUAGE EKU AGATONU MEIATE AU”

(Siope 4:​1–31:40)

Ko e poini tefito ʻoku fakahā ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé ʻi heʻenau leá ko e pehē ko ia ʻoku pau pē kuo fai ʻe Siope ha meʻa kovi ʻaupito ke maʻu ai ha tautea lahi pehē mei he ʻOtuá. ʻOku kamata ʻa ʻElifasi. ʻOku hoko atu ʻa Pilitati ʻia ʻElifasi, ʻo ngāueʻaki ʻa e faʻahinga lea ʻoku oʻo ange. ʻOku toe ʻamo ange foki ʻa Sofaʻā ia.

ʻOku ʻikai tali ʻe Siope ʻa e fakaʻuhinga taʻemoʻoni ʻo ʻene kau ʻaʻahí. ʻI he taʻemalava ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga kuo fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene faingataʻaʻiá, ʻokú ne hoko ʻo hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo hono fakatonuhiaʻi ʻa ia tonú. Neongo ia, ʻoku ʻofa ʻa Siope ʻi he ʻOtuá peá ne kalanga: “Teu mate be ka e ikai teu tukuage eku agatonu meiate au.”—Siope 27:​5PM.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:

7:1; 14:14—ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fatongia tau”? Ko e loto-mamahi ʻa Siopé naʻe fuʻu lahi ʻo ne fakakaukau ai ki he moʻuí ʻoku faingataʻa pea ko ha fatongia tau fakaongosia. (Siope 10:17) Pehē foki, koeʻuhi ko e taimi ʻokú te fakamoleki ʻi Seolí—mei he taimi ʻo ʻete maté ki he taimi toetuʻú—ko ha vahaʻa taimi pau ia, ʻo fakatatau ai ʻe Siope ʻa e taimi ko iá ki ha fatongia tau.

7:​9, 10; 10:21; 16:22—ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení naʻe ʻikai tui ʻa Siope ia ki he toetuʻú? Ko e ngaahi fakamatala ʻeni ia ʻo fekauʻaki mo e kahaʻu ʻe hoko vave leva kia Siopé. Ko e hā leva naʻá ne ʻuhinga ki aí? Ko e ʻuhinga nai ʻe taha kapau ʻoku totonu ke ne mate, ʻe ʻikai ha taha ʻo hono toʻutangatá ʻe sio kiate ia. ʻI heʻenau vakaí, ʻe ʻikai te ne foki ki hono ʻapí pe maʻu ha toe ʻilo lahi ange kae ʻoua ke aʻu ki he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe toe ʻuhinga nai foki ʻa Siope ia ʻe ʻikai lava ʻe ha taha ʻo foki mai mei Seoli ʻiate ia pē. Ke pehē naʻe ʻamanaki ʻa Siope ki ha toetuʻu ʻi he kahaʻú ʻoku mahino ia mei he Siope 14:​13-15.

10:10—Naʻe anga-fēfē hono hanga ʻe Sihova ʻo ‘lingi ʻa Siope hange ko e huʻakaú, ʻo fakafatu ia, hange ko e ngaohi ʻo e siisí’? Ko e fakamatala fakaemaau ʻeni ʻo e founga naʻe faʻu ai ʻa Siope ʻi he manava ʻo ʻene faʻeé.

19:​20 (PM)—Naʻe ʻuhinga ʻa Siope ki he hā ʻi he pehē “Kuou hao moe kili o hoku kau nifo”? ʻI he lea ʻo pehē naʻá ne hao mo e kili ʻo ha meʻa ʻoku hā mahino ʻoku ʻikai hano kilí, naʻe lea nai ʻa Siope ia ʻo pehē naʻá ne hao mo e halaʻatā ha meimei meʻa ʻe taha.

Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:

4:​7, 8; 8:​5, 6; 11:​13-15. Kuo pau ke ʻoua te tau fakavave ʻo pehē ko ha mamahi ʻa ha taha ko ʻene utu ia ʻa e meʻa kuó ne toó pea ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻe ia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá.

4:​18, 19; 22:​2, 3. Ko ʻetau akonakí ʻoku totonu ke makatuʻunga ʻia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ʻi he fakakaukau fakafoʻituituí.—2 Timote 3:16.

10:1. Naʻe fakakuihi ʻe he faingataʻaʻiá ʻa Siope, ʻo ʻikai ai te ne fakakaukau ki ha ngaahi ʻuhinga ala tonu kehe ki hono faingataʻaʻiá. Kuo pau ke ʻoua te tau ongoʻi ʻita ʻi he taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi he faingataʻá, ʻo tautautefito koeʻuhí he ʻoku tau maʻu ha mahino māʻalaʻala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻīsiu ʻoku felāveʻi mo iá.

14:​7, 13-​15; 19:25; 33:24. ʻI he lolotonga ʻo ha faʻahinga ʻahiʻahi pē ʻe fai mai nai ʻe Sētane kiate kitautolu, ko e ʻamanaki ʻo e toetuʻú ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu.

16:5; 19:2. Ko ʻetau ngaahi leá ʻoku totonu ke ne fakalototoʻaʻi mo fakaivimālohiʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo ʻikai fakaʻitaʻi kinautolu.—Palovepi 18:21.

22:​5-7. Ko e akonaki ʻoku fai ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tukuakiʻi ʻa ē ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni mālohí ʻoku taʻemahuʻinga mo fakatupu maumau ia.

27:2; 30:​20, 21. Ko hono tauhi maʻu ʻa e anga-tonú ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ʻa e haohaoá. Naʻe fakaangaʻi hala ʻe Siope ʻa e ʻOtuá.

27:5. Ko Siope pē naʻe malava ke ne toʻo ʻa ʻene anga-tonu ʻaʻaná koeʻuhi ʻoku fakatuʻunga ʻa e anga-tonú ia ʻi he ʻofa ʻa ha taha ki he ʻOtuá. Ko ia ʻoku totonu ke tau fakatupulekina ha ʻofa mālohi kia Sihova.

28:​1-​28. ʻOku ʻiloʻi ʻe he tangatá ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi koloa ʻo e foʻi māmaní. ʻI heʻene kumi ki aí, ʻoku ʻave ai ia ʻe heʻene pōtoʻí ki he ngaahi halanga ʻi lolofonua ʻa ia ʻe ʻikai lava ʻe ha manupuna fekai sio mamaʻo ia ʻo sio ki ai. Neongo ia, ko e poto fakaʻotuá ʻoku haʻu ia mei he manavahē kia Sihová.

29:​12-​15. ʻOku totonu ke tau fakaaʻu loto-lelei atu ʻa e ʻaloʻofá ki he faʻahinga masivá.

31:​1, 9-​28. ʻOku fokotuʻu mai ʻe Siope ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu ʻi heʻene fakaʻehiʻehi mei he fakamalinga kākā, tonó, ngaohia taʻetotonu mo taʻefaimeesi ʻo e niʻihi kehé, tuli ki he meʻa fakamatelié pea mo e tauhi ʻaitolí.

“ʻO U FAKATOMALA ʻI HE FUNGA EFU MO E EFUEFU”

(Siope 32:1–​42:17)

Ko ha talavou mamata pē ko hono hingoá ko ʻIlaiū kuó ne fanongo anga-kātaki ki he fekīhiakí. ʻOkú ne lea hake ʻeni. ʻOkú ne fakatonutonu ʻa Siope pea mo hono kau fakamamahi ʻe toko tolú.

ʻI he ʻosi pē ko ia ʻa e lea ʻa ʻIlaiuú, ʻoku tali mai leva ʻa Sihova ʻi ha ʻahiohio. ʻOku ʻikai te ne ʻomi ʻe ia ha fakamatala ki he faingataʻaʻia ʻa Siopé. Kae kehe, ʻi hono ʻeke ha ngaahi holongā fehuʻí, ʻoku ʻai ai ʻe he Māfimafi-Aoniú ʻo ʻiloʻi ʻe Siope ʻa Hono fuʻu mālohi fakamanavaheé mo hono fuʻu poto lahí. ʻOku vete ʻe Siope ʻo pehē kuó ne lea ʻi he taʻeʻilo peá ne pehē ai: “ʻOku ou fakaliliʻa kiate au, ʻo u fakatomala ʻi he funga efu mo e efuefu.” (Siope 42:6) ʻI he ngata ʻa e ʻahiʻahi ʻo Siopé, ʻoku fakapaleʻi ʻa ʻene tauhi anga-tonú.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:

32:​1-3—Naʻe aʻu fakakū mai ʻa ʻIlaiuú? Koeʻuhi naʻe fanongo ʻa ʻIlaiū ki he kotoa ʻo e ngaahi leá, ʻoku pau pē naʻá ne taʻutu ofi mai ʻo lava ai ke ne fanongo ki muʻa ia ke lea ʻa Siope ʻo fakangata ʻa e fakalongolongo ʻaho ʻe fitu ʻa hono ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko tolú.—Siope 3:​1, 2

34:​7 (PM)—Naʻe anga-fēfē ʻa e hangē ʻa Siope ha tangata “oku ne inumia ae manuki o hage koe vai”? ʻI hono tuʻunga fakamamahí, naʻe hehema ai ʻa Siope ia ke pehē ko e manuki ʻa hono kau ʻaʻahi ʻe toko tolú naʻe fakahangatonu ange kiate ia, neongo naʻa nau lea tonu kinautolú ia ki he ʻOtuá. (Siope 42:7) Ko ia ai, naʻá ne inumia ai ʻa e manukí ʻo hangē ha taha ʻokú ne inu ha vai fakataha mo e ifoʻiá.

Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:

32:​8, 9. ʻOku ʻikai ke haʻu ʻa e potó mei he taʻumotuʻá ʻataʻatā pē. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa hono mahinoʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e tataki ʻa hono laumālié.

34:​36 (PM). ʻOku fakamoʻoniʻi ʻa e anga-tonú ʻi hono ‘fakamāu [pe ʻahiʻahiʻi] o aʻu ki he gataagá’ ʻa kitautolu ʻi ha faʻahinga founga.

35:2. Naʻe fanongo fakalelei ʻa ʻIlaiū ʻo ne tuhuʻi ai ʻa e ʻīsiu totonú ki muʻa peá ne leá. (Siope 10:7; 16:7; 34:5) Ki muʻa ke ʻoatu ha akonakí, kuo pau ki he kau mātuʻa Kalisitiané ke nau fanongo fakalelei, maʻu ʻa e ngaahi foʻi moʻoní pea mahinoʻi lelei ʻa e ngaahi ʻīsiu ʻoku felāveʻi mo iá.—Palovepi 18:13.

37:14; 38:1–39:30. ʻI he fakalaulauloto ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻa Sihová—ʻa e ngaahi fakahāhā ʻo hono mālohí mo e potó—ʻokú ne fakatōkilaloʻi mo tokoniʻi ai kitautolu ke tau sio ko hono fakatonuhiaʻi ʻo hono tuʻunga-haú ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻoku tau mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ai.—Mātiu 6:​9, 10.

40:​1-4. ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi hehema ai ke lāunga ki he Māfimafi-Aoniú, ʻoku totonu ke tau ‘ʻai hotau nimá ki hotau ngutú.’

40:15–​41:34. He mālohi ē ʻoku maʻu ʻe Piʻimoti (ʻa e hipopotamá) mo Levaiataní (ʻa e kalokatailé)! Ke kītaki ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau fiemaʻu mo kitautolu ʻa e mālohi mei he Tokotaha-Ngaohi ʻo e ngaahi fuʻu manu mālohi ko ʻení, ʻa ia ʻokú ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e mālohí.—Filipai 4:13.

42:​1-6. ʻI he fanongo ki he folofola ʻa Sihová pea ʻi he fakamanatu mai ʻa e fakahāhā ʻo hono mālohí naʻá ne tokoniʻi ai ʻa Siope ke ne ‘mamata ki he Otuá’ pe sio ki he moʻoni ʻo fekauʻaki mo iá. (Siope 19:​26PM) Naʻe fakatonutonu ʻe he meʻá ni ʻa ʻene fakakaukaú. ʻI hono fakatonutonu Fakatohitapu kitautolú, ʻoku totonu ke tau vēkeveke ke ʻiloʻi ai ʻa ʻetau halá pea ʻai ʻa e ngaahi fakatonutonú.

Fakatupulekina ʻa e “Kataki ʻa Siope”

Ko e tohi ʻa Siopé ʻokú ne fakahaaʻi mahino ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá ʻokú ne fakatupunga ʻa e faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko Sētane ia. Ko hono fakangofua ko ia ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú ʻi he foʻi māmaní ʻoku ʻomi ai kia kitautolu ha faingamālie ke ʻoatu ai ha tali fakafoʻituitui ki he feituʻu ʻoku tau tuʻu aí ʻi he ngaahi ʻīsiu ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga-hau ʻo Sihová mo ʻetau anga-tonú.

Hangē ko Siopé, ko e faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa kia Sihová ʻe ʻahiʻahiʻi. Ko e fakamatala fekauʻaki mo Siopé ʻokú ne ʻomi kia kitautolu ʻa e falala pau ʻe lava ke tau kātaki. ʻOkú ne fakamanatu mai kia kitautolu ko ʻetau ngaahi palopalemá ʻe ʻikai hoko taʻengata ia. “Kuo mou fanongo ki he kataki ʻa Siope; mou vakai foki hono ikuʻanga mei he ʻEiki,” ko e lau ia ʻa e Semisi 5:11. Naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa Siope ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha tauhi anga-tonú. (Siope 42:​10-17) He ʻamanaki maʻongoʻonga ē ʻoku fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate kitautolú—ko ha moʻui taʻengata ʻi he Palataisi ʻi he foʻi māmaní! Hangē ko Siopé, tau hoko ʻo fakapapauʻi ā ke tauhi maʻu ʻa ʻetau anga-tonú.—Hepelu 11:6.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ pal. 2 Ko e tohi ʻa Siopé ʻokú ne kāpui ʻa e vahaʻa taimi laka hake he taʻu ʻe 140, ʻi he vahaʻa ʻo e 1657 mo e 1473 K.M.

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he “kataki ʻa Siope”?