Skip to content

Skip to table of contents

‘ʻA e Fanau, Mou Talangofua ki Hoʻomou Matuʻá’

‘ʻA e Fanau, Mou Talangofua ki Hoʻomou Matuʻá’

‘ʻA e Fanau, Mou Talangofua ki Hoʻomou Matuʻá’

“ʻA e fanau, mou talangofua ʻi he ʻEiki ki hoʻomou matuʻa: he ko hono totonu ia.”​—EFESO 6:1.

1. ʻE lava fēfē ke maluʻi koe ʻe he talangofuá?

 ʻOKU tau moʻui nai he taimí ni koeʻuhi naʻa tau talangofua, lolotonga ia ʻoku ʻikai moʻui ʻa e niʻihi koeʻuhí naʻe ʻikai te nau talangofua. Talangofua ki he hā? Ko e fakatātaá, ki he ngaahi fakatokanga mei hotau sino naʻe ‘fakaofo hono ngaohí.’ (Sāme 139:14) ʻOku sio hotau matá ki he ngaahi konga ʻao fakapōpōʻuli, pea fanongo hotau telingá ki he ʻuʻulu ʻa e mana. ʻOku hanga leva ʻe he tapa ʻa e ʻuhilá ʻo ʻai ke tau tuʻu teki. Ki he faʻahinga kuo akoʻi fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala hokó, ko e ngaahi fakaʻilongá ni ko ha fakatokanga ia ke kumi ki ha feituʻu malu mei he afā ʻoku tuʻunuku mai fakataha mo e ʻuhila mo e ʻuha ʻaisi ʻa ia ʻe fakatuʻutāmaki nai ki he moʻuí.

2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he fānaú ʻa e ngaahi fakatokangá, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke nau talangofua ki heʻenau mātuʻá?

2 Ko kimoutolu fānaú ʻoku mou fiemaʻu ʻa e ngaahi fakatokanga fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala hoko, pea ʻoku maʻu ʻe hoʻomou mātuʻá ʻa e fatongia ke ʻoatu ʻa e fakatokanga ko iá. ʻOku mou manatu nai ki hano tala atu: “ʻOua ʻe ala ki he sitoú. ʻOku vela.” “Fakamamaʻo mei he anovaí. ʻOku fakatuʻutāmaki.” “Sio ki he ongo kauhalá fakatouʻosi ki muʻa ke ke kolosi ʻi he halá.” ʻOku fakamamahí, he kuo lavea pe aʻu ʻo mate ʻa e fānaú ʻi he ʻikai te nau talangofuá. Ke talangofua ki hoʻo ongo mātuʻá “ʻoku totonu”—tonu mo taau. ʻOku toe fakapotopoto ia. (Palovepi 8:​33) ʻOku toe pehē ʻi ha konga Tohi Tapu ʻe taha ʻoku “fakaʻofoʻofa” ia ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e moʻoni, ʻoku fekauʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ke mou talangofua ki hoʻomou mātuʻá.—Kolose 3:20; 1 Kolinito 8:6.

Pale Tuʻuloa ʻo e Talangofuá

3. Ko e hā ʻa e “moʻui moʻoni” ki he tokolahi taha ʻo kitautolú, pea ʻe lava fēfē ke maʻu ia ʻe he fānaú?

3 Ko e talangofua ki hoʻomou mātuʻá ʻoku maluʻi ai hoʻomou “moʻui ko eni,” ka ʻe toe ʻai ʻe he talangofuá ke malava ʻo mou maʻu ai ʻa e moʻui “ka hoko mai,” ʻa ia ʻoku ui ko e “moʻui moʻoni.” (1 Timote 4:8; 6:19) Ki he tokolahi taha ʻo kitautolú, ko e moʻui moʻoní ko e moʻui taʻehanongataʻanga ʻi māmani ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne talaʻofa ki he faʻahinga ʻoku nau pipiki faitōnunga ki heʻene ngaahi fekaú. Ko ha fekau mahuʻinga ʻe taha ʻi he ngaahi fekau ko ení ʻoku pehē ai: “‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻe’, (ko e ʻuluaki fekau ia ʻoku ʻi ai hano talaʻofa,) ka ke monuʻia, pea ke nofo fuoloa ʻi mamani.” Ko ia kapau ʻoku mou talangofua ki hoʻomou mātuʻá, te mou fiefia. ʻE malu homou kahaʻú, pea ʻoku ngalingali te mou maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá ʻi ha māmani palataisi!—Efeso 6:​2, 3.

4. ʻOku lava fēfē ke fakaʻapaʻapa ʻa e fānaú ki he ʻOtuá pea nau maʻu ʻaonga mei ai?

4 ʻI hoʻomou fakaʻapaʻapa ki hoʻomou mātuʻá ʻaki ʻa e talangofua kia kinautolú, ʻoku mou toe fakaʻapaʻapa ai ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ia ʻa e tokotaha ʻokú ne fekauʻi kimoutolu ke talangofua kia kinautolú. ʻI he taimi tatau, ʻoku mou maʻu ʻaonga ai. “Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Aisea 48:17; 1 Sione 5:3) ʻOku anga-fēfē ʻa e ʻaonga kia kimoutolu ʻa e talangofuá? ʻOkú ne ʻai hoʻomou faʻeé mo hoʻomou tamaí ke na fiefia, pea te na fakahaaʻi moʻoni ai ʻena fiefiá ʻi he ngaahi founga ʻa ia ʻe ʻai hoʻomou moʻuí ke fiefia ange. (Palovepi 23:​22-​25) Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ko hoʻomou talangofuá ʻokú ne ʻai hoʻomou Tamai fakahēvaní ke fiefia, pea te ne fakapaleʻi kimoutolu ʻi he ngaahi founga fakaofo! Tau sio angé ki he founga hono tāpuakiʻi mo maluʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū, ʻa ia naʻá ne lea ʻo fekauʻaki mo ia tonu: “ʻOku ou fai maʻuaipē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ne hōhōʻia ai.”—Sione 8:29.

Sīsū​—Ko ha Tokotaha-Ngāue Mālohi

5. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ke tui ai ko Sīsuú naʻá ne hoko ko ha tokotaha-ngāue mālohi?

5 Ko Sīsū ʻa e ʻuluaki-fānau ʻa ʻene faʻeé, ʻa Mele. Ko ʻene tamai ohí, ʻa Siosefa, ko ha tufunga ia. Naʻe hoko mo Sīsū foki ko ha tufunga, ngalingali naʻá ne ako ʻa e ngāué meia Siosefa. (Mātiu 13:55; Maake 6:3; Luke 1:​26-​31)ʻOkú ke pehē ko e faʻahinga tokotaha tufunga fēfē ʻa Sīsū? ʻI heʻene ʻi hēvaní, ki muʻa ke tuʻituʻiaʻi fakaemana ia ʻe heʻene faʻē tāupoʻoú, ko ha fakasino ʻo e potó, naʻá ne fakamatala: “Ko e taimi ko iá naʻá ku hoko ʻo ʻi hono tafaʻakí [ʻo e ʻOtuá] ko ha tokotaha ngāue mataotao, pea naʻá ku hoko ko e tokotaha naʻá ne hōhōʻia tefito ai ʻi he ʻaho ki he ʻaho.” Naʻe hōifua ʻa e ʻOtuá kia Sīsū ʻa ia ko ha tokotaha ngāue mālohi ia ʻi hēvani. ʻOkú ke pehē ko e taimi naʻá ne kei siʻi ai ʻi māmaní naʻá ne toe feinga lahi ai ke hoko ko ha tokotaha-ngāue mālohi, ko ha tufunga lelei?—Palovepi 8:​30NW; Kolose 1:​15, 16.

6. (a) Ko e hā ʻokú ke pehē ai ko Sīsū heʻene kei siʻí ʻoku pau pē naʻá ne fai ʻa e ngaahi ngāue ʻi ʻapi? (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke faʻifaʻitaki ai ʻa e fānaú kia Sīsuú?

6 ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻi he taimi naʻe kei siʻi ai ʻa Sīsuú, naʻá ne vaʻinga ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻo hangē ko ia ʻoku tala ʻe he Tohi Tapú naʻe fai ʻe he fānaú ʻi he kuonga muʻá. (Sakalaia 8:5; Mātiu 11:​16, 17) Neongo ia, ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ʻi heʻene hoko ko e tamasiʻi lahi taha ʻi ha fuʻu fāmili masivá, naʻe ʻi ai ʻene ngaahi ngāue ke fai ʻo tānaki atu ki hono akoʻi ia ʻe Siosefa ke ne hoko ko ha tufungá. Ki mui ai, naʻe hoko ʻa Sīsū ko ha tokotaha malanga ʻo ne līʻoa ia ki heʻene ngāue fakafaifekaú ʻo aʻu ki he tuʻunga ko hono feilaulauʻi ʻene ngaahi fiemālie fakafoʻituituí. (Luke 9:​58; Sione 5:​17) ʻOku lava ke ke sio ki he ngaahi founga ʻa ia ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki ai kia Sīsuú? ʻOku kole atu ʻe hoʻo ongo mātuʻá ke ke fakamaʻa ho lokí pe fai ha ngaahi ngāue kehe? ʻOkú na fakalototoʻaʻi koe ke ke kau ʻi he lotu ki he ʻOtuá ʻaki hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea vahevahe atu hoʻo tuí ki he niʻihi kehé? ʻOkú ke pehē naʻe mei fēfē ʻa e tali ʻa e tamasiʻi ko Sīsuú ki he ngaahi kole meimei tatau?

Ko ha Tokotaha Ako Tohi Tapu Lelei mo e Faiako

7. (a) Ko hai nai naʻe fononga fakataha mo Sīsū ki he Pāsová? (e) Naʻe ʻi fē ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻe kamata fononga ai ki ʻapi ʻa e niʻihi kehé, pea ko e hā naʻá ne ʻi ai aí?

7 Ko e kau mēmipa tangata kotoa pē ʻo ha fāmili ʻIsileli naʻe fekauʻi ke nau ō ʻo lotu kia Sihova ʻi he temipalé lolotonga ʻa e ngaahi kātoanga faka-Siu ʻe tolu. (Teutalonome 16:16) ʻI he taʻu 12 ʻa Sīsuú, naʻe fai nai ai ʻe hono fāmilí kotoa ʻa e fononga ki Selusalema ki he Pāsová. ʻOku ngalingali naʻe kau ai ʻa hono fanga tokoua mo e tuofāfine faʻē-tahá. Kae kehe, ko e faʻahinga naʻe fononga mo e fāmili ʻo Sīsuú naʻe kau nai ai ʻa Sālome, ʻa ia ʻoku ngalingali ko e tokoua ʻo Mele, fakataha mo hono husepānití ko Sēpeti mo hona ongo foha ko Sēmisi mo Sioné, ʻa ia naʻá na hoko ki mui ko e ongo ʻapositolo. * (Mātiu 4:​20, 21; 13:​54-​56; 27:56; Maake 15:40; Sione 19:25) ʻI he foki ʻa e fonongá, ʻoku pau naʻe pehē pē ʻe Siosefa ia mo Mele naʻe ō ʻa Sīsū mo e kāingá, ko ia ai naʻe ʻikai tomuʻa fakatokangaʻi ʻene pulí. ʻI he ʻaho ʻe tolu ki mui ai, ʻi he faifai pea maʻu ʻe Mele mo Siosefa ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻi he temipalé, “ʻoku ne lotolotoi ʻi he kau ʻakonaki, ʻo ne fakafanongo kiate kinautolu mo fakafehuʻi kiate kinautolu.”—Luke 2:​44-46.

8. Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he temipalé, pea ko e hā naʻe fakatumutumu ai ʻa e kakaí?

8 ʻI he founga fē naʻe “fakafehuʻi” ai ʻe Sīsū ʻa e kau faiakó? Ko ʻene fehuʻí naʻe ʻikai nai ko ha faʻahinga fehuʻi pē ia ke fakalato ai ʻa ʻene fieʻiló pe ke maʻu pē ha fakamatala. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ngāueʻaki hení ʻoku lava ke ʻuhinga ia ki he fakafehuʻi hangē ko ia naʻe ngāueʻaki ʻi he sivi fakaefakamāú pea naʻe lava ke kau ki ai ʻa e fehuʻi fakafihi. ʻIo, naʻa mo ʻene kei siʻí, naʻe hoko ko ha tokotaha ako Tohi Tapu ʻa ia naʻá ne fakaʻohovaleʻi ʻa e kau faiako mataotao fakalotú! “Ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo kiate ia, naʻa nau fakatumutumu ʻi he anga o ʻene fakakaukau mo ʻene ngaahi tali,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú.—Luke 2:47.

9. ʻE lava fēfē ke ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú?

9 ʻOkú ke fakakaukau ko e hā naʻe malava ai ʻa Sīsū ʻi heʻene taʻu siʻí ʻo ʻai ke fakatumutumu naʻa mo e kau faiako taukeí ʻi heʻene ʻilo Fakatohitapú? Ko e moʻoni, naʻá ne maʻu ʻaonga mei he ongo mātuʻa manavahē-ʻOtua ʻa ia naʻá na ʻoange kiate ia mei heʻene kei valevalé ʻa e fakahinohino fakaʻotua. (Ekisoto 12:​24-​27; Teutalonome 6:​6-9; Mātiu 1:​18-​20) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa e kiʻi tamasiʻi ko Sīsuú ki he sinakoké ke ne fanongo ai ʻi hono lau mo e lāulea ki he Tohi Tapú. ʻOkú ke maʻu ʻaonga mo koe mei he ongo mātuʻa ʻokú na ako Tohi Tapu mo koe pea ʻave koe ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané? ʻOkú ke fakamahuʻingaʻi ʻena ngaahi feingá, ʻo hangē ko e fakamahuʻingaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi feinga ʻa ʻene ongo mātuʻá? ʻOkú ke vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ke akó, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú?

Naʻe Anganofo ʻa Sīsū

10. (a) Ko e hā naʻe totonu ai ke ʻiloʻi ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsuú ʻa e feituʻu ke maʻu ai iá? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe ʻomai ʻe Sīsū ki he fānaú?

10 ʻOkú ke fakakaukau naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Mele mo Siosefá ʻi he faifai ʻona maʻu ʻa Sīsū hili e ʻaho ʻe tolu ʻi he temipalé? ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻá na fiefia lahi. Kae kehe, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻohovale ʻi he ʻikai ke ʻiloʻi ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻa e feituʻu naʻá ne ʻi aí. Ko kinaua fakatouʻosi naʻá na ʻilo fekauʻaki mo e ʻaloʻi fakaemana ʻo Sīsuú. Tānaki atu ki ai, neongo ʻa e ʻikai lāuʻilo ki he kotoa ʻo e ngaahi fakaikiikí, naʻá na ʻilo nai ha meʻa fekauʻaki mo hono ngafa ʻi he kahaʻú ko e Fakamoʻui pea ko e Pule ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 1:​21; Luke 1:​32-​35; 2:​11) Ko ia ai, naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū kia kinaua: “Ko e ha kuo mo kumi ai au? ʻIkai naʻa mo ʻilo kuo pau ke u ʻi he ngaue [pe fale] a ʻeku Tamai?” Kae kehe, ʻi heʻene talangofuá, naʻe mavahe ʻa Sīsū mo ʻene ongo mātuʻá ʻo foki ki ʻapi ki Nasaleti. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Pea naʻa ne ʻi ai ʻo anganofo kiate kinaua.” ʻIkai ko ia pē, naʻe “kumuni ʻe heʻene faʻē ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻi hono loto.”—Luke 2:​48-51.

11. Ko e hā ʻa e lēsoni fekauʻaki mo e talangofuá ʻe lava ke ke ako meia Sīsuú?

11 ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku faingofua ke faʻifaʻitaki kia Sīsū, ʻo talangofua maʻu pē ki hoʻo ongo mātuʻá? Pe ʻokú ke ongoʻi ʻoku faʻa ʻikai te na mahinoʻi ʻa e māmani he ʻaho ní pea ʻokú ke ʻilo lahi ange koe ʻia kinaua? Ko e moʻoni, ʻokú ke ʻilo lahi ange koe fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe niʻihi—mahalo pē fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻa e telefoni toʻotoʻó, komipiutá, pe ko e ngaahi meʻangāue fakaeonopooni kehe. Kae fakakaukau fekauʻaki mo Sīsū, ʻa ia naʻá ne ʻai ke fakatumutumu ʻa e kau faiako taukeí ʻi he “anga o ʻene fakakaukau mo ʻene ngaahi tali.” Ngalingali te ke loto-tatau ʻi he fakahoa atu kiate iá, ʻoku siʻi ʻa e meʻa ia ʻokú ke ʻiloʻí. Neongo ia, naʻe anganofo ʻa Sīsū ki heʻene ongo mātuʻá. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga moʻoni eni ia naʻá ne loto-tatau maʻu pē mo ʻena ngaahi filí. Neongo ia, “naʻa ne ʻi ai ʻo anganofo kiate kinaua”—ʻi he kotoa ʻo ʻene taʻu hongofulu tupú. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻokú ke pehē ʻe lava ke ke ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá?​—Teutalonome 5:​16, 29.

Talangofuá—Ko ha Pole

12. ʻE lava fēfē nai ke fakahaofi ʻe he talangofuá ʻa hoʻo moʻuí?

12 ʻOku ʻikai maʻu pē faingofua ke talangofua, hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú ʻi he teu ke lele ha ongo kiʻi tamaiki fefine ʻo kolosi he hala lahi leini ʻe ono kae ʻikai ke na fou he ʻaluʻanga ʻi ʻolungá. “Haʻu John,” ko ʻena fakaʻaiʻai ia ha kaumeʻa ʻi heʻene huʻu ki he ʻaluʻanga ʻi ʻolungá. “Te ke haʻu mo kimaua, pe ʻikai?” ʻI heʻene toumouá, naʻe lumaʻi ia ʻe he taʻahine ʻe tahá ʻo pehē, “Meʻa kete kovi moʻoni ko koe!” Neongo naʻe ʻikai ilifia ʻa John, naʻá ne pehē ange, “Kuo pau pē ke u fanongo au ki heʻeku faʻeé.” ʻI he ngaahi mōmeniti ki mui ai ʻi he ʻaluʻangá, naʻá ne fanongo ai ki he taʻofi kīkī peá ne sio hifo ʻi he taimi tofu pē ne tau ai ha kā ʻi he ongo tamaikí. Naʻe mate ʻa e taʻahine ʻe taha, pea naʻe lavea lahi ʻaupito ʻa e taha ʻo pau ai ke tuʻusi hono vaʻé. Ko e faʻē ʻa e ongo tamaikí, ʻa ia naʻá ne tala ange ke na ngāueʻaki ʻa e ʻaluʻanga ʻi ʻolungá, naʻá ne tala ange ki mui ki he faʻē ʻa John, “ʻOku ou fakaʻamu ange moʻoni naʻá na talangofua ʻo hangē ko hoʻo tamasiʻí.”​—Efeso 6:1.

13. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke mou talangofua ki hoʻomou mātuʻá? (e) Ko fē ʻa e taimi ʻe totonu ai ki ha kiʻi tama ke ʻoua te ne fai ha meʻa ʻoku tala ange ʻe heʻene mātuʻá ke ne fai?

13 Ko e hā ʻoku folofola ai ʻa e ʻOtuá: “ʻA e fanau, mou talangofua . . . ki hoʻomou matuʻa”? ʻI he talangofua ki hoʻomou mātuʻá, ʻoku mou talangofua ai ki he ʻOtuá. Tuku kehe ʻa e meʻa ko iá, ʻoku taukei lahi ange ʻa hoʻomou ongo mātuʻá ʻia kimoutolu. Ko e fakatātaá, ʻi he taʻu pē ʻe nima ki muʻa ke hoko ʻa e fakatuʻutāmaki naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá, ko e faʻē ʻa John naʻe ʻi ai hono kaungāmeʻa ʻa ia naʻe mate ʻa ʻene tamasiʻí ʻi heʻene feinga ke kolosi ʻi he hala lahi tatau pē ko iá! Ko e moʻoni, ʻe ʻikai nai faingofua maʻu pē ke talangofua ki hoʻomou mātuʻá, ka ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá ke mou fai pehē. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tala atu ʻe hoʻomou mātuʻá—pe ko e niʻihi kehe—ke mou tala ha loi, kaihaʻa, pe fai ha meʻa pē ʻa ia ʻoku taʻefakahōifua ki he ʻOtuá, kuo pau ke mou talangofua “ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.” Ko e ʻuhinga ia ʻi he hili ʻa e pehē ‘mou talangofua ki hoʻomou matuʻá,’ ʻoku tānaki mai ʻe he Tohi Tapú “ʻi he ʻEiki.” ʻOku kau ki heni ʻa hoʻomou talangofua ki hoʻomou mātuʻá ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia ʻoku fehoanaki mo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá.—Ngāue 5:29.

14. Ko e hā ʻoku faingofua ange ai ʻa e talangofuá ki ha taha haohaoa, neongo ia ko e hā ʻe fiemaʻu ai ke ne ako fekauʻaki mo iá?

14 ʻOkú ke pehē kapau naʻá ke haohaoa—ʻa ia ko hoʻo ‘taʻemele; ʻo mavahe mei he kakai angahalá,’ hangē ko Sīsuú—ʻe faingofua maʻu pē ke talangofua ki hoʻo mātuʻá? (Hepelu 7:26) Kapau naʻá ke haohaoa, heʻikai te ke hehema ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví, ʻo hangē ko e tuʻunga ko ia ʻokú ke ʻi ai he taimi ní. (Senesi 8:​21; Sāme 51:5) Kae kehe, naʻa mo Sīsū naʻe pau ke ne ako ʻa e ngaahi lēsoni fekauʻaki mo e talangofuá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Neongo [ko Sīsuú] ko e ʻAlo ia, ka naʻa ne lavaʻi ʻene talangofua, ko e ako ʻe heʻene ngaahi mamahi.” (Hepelu 5:8) Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he ngaahi mamahí ʻa Sīsū ke ne ako ʻa e talangofuá, ko ha lēsoni naʻe ʻikai ʻaupito pau ke ne ako ʻi hēvani?

15, 16. Naʻe anga-fēfē hono ako ʻe Sīsū ʻa e talangofuá?

15 ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa Sihová, naʻe maluʻi ʻe Siosefa mo Mele ʻa Sīsū mei he koví ʻi heʻene kei tamasiʻí. (Mātiu 2:​7-​23) Neongo ia, naʻe faifai pē ʻo toʻo ʻe he ʻOtuá meia Sīsū ʻa e maluʻi mahulu hake ʻi natulá. Ko e mamahi fakaefakakaukau mo fakaesino ʻa Sīsuú naʻe hoko ia ʻo lahi fau ʻo pehē ai ʻe he Tohi Tapú naʻá ne “ʻatu ʻa e ngaahi lotu, mo e ngaahi hu tōtōaki, . . . ʻo ne fai ʻaki ʻa e fuʻu kalanga, mo e tangi loʻimata.” (Hepelu 5:7) Naʻe hoko eni ʻanefē?

16 Naʻe hoko tefito eni lolotonga ʻa e ngaahi houa fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní ʻi he fai ʻe Sētane ʻa e feinga ʻaki hono tūkuingatá ke maumauʻi ʻEne anga-tonú. ʻOku hā mahino naʻe fakamamahiʻi lahi ʻa Sīsū ʻe heʻene fakakaukau atu ki he founga ʻe lava ke tapua kovi ai ʻa e ongoongo ʻo ʻene Tamaí ʻi heʻene pekia tokua ko ha tokotaha faikovi ʻo “fakautuutu ʻene lotu fakamātoato: pea hoko ʻene tautaʻa ʻo hange ko e ngaahi tulutā taʻataʻa, ʻo vangana ki [he] kelekele.” ʻI ha ngaahi houa siʻi mei ai, ko e anga ʻo ʻene pekia ʻi ha ʻakau fakamamahí naʻe fuʻu fakamamahi ʻaupito ʻo heʻaki ai ʻe Sīsū “ʻa e fuʻu kalanga, mo e tangi loʻimata.” (Luke 22:​42-44; Maake 15:34) Ko ia naʻá ne “lavaʻi ʻene talangofua, ko e ako ʻe heʻene ngaahi mamahi” ʻo ne fakafiefiaʻi ai ʻa e loto ʻo ʻene Tamaí. ʻI he taimí ni ʻi hēvani, ʻoku ongoʻi ai ʻe Sīsū ʻetau mamahí ʻi heʻetau faʻa fāinga ke talangofuá.​—Palovepi 27:11; Hepelu 2:​18; 4:​15.

Ako ʻa e Lēsoni ʻo e Talangofuá

17. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki hono maʻu ʻa e akonakí?

17 ʻI he taimi ʻoku akonakiʻi ai koe ʻe hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé, ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú na fiemaʻu ʻa e lelei tahá maʻau, ʻokú na ʻofa ʻiate koe. “Ko e fēʻia ha foha ʻa ia ʻoku ʻikai ke kinisi [pe akonakiʻi] ʻe heʻene tamai?” ko e fehuʻi ia ʻi he Tohi Tapú. ʻIkai naʻe mei fakamamahi kapau naʻe ʻikai ʻofa feʻunga ʻa hoʻo mātuʻá ʻiate koe ke na vaheʻi ʻa e taimi pea fai ha feinga ke fakatonutonuʻi koe? ʻI he founga meimei tatau, koeʻuhi ko e ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé, ʻokú ne fakatonutonuʻi koe. “Ko eni, ka fai ha kinisi [pe akonaki], talaʻehai ʻoku tau ongoʻi leva ko e meʻa fakafiefia ia, kaekehe, ko e meʻa fakamamahi: ka ʻe faifai pea tupu ai kiate kinautolu kuo ʻosi ʻa ako ai, ha fua ʻoku hoa mo e melino, ko e koto maʻoniʻoni.”—Hepelu 12:​7-11.

18. (a) Ko e akonaki anga-ʻofá ko e fakamoʻoni ia ʻo e hā? (e) ʻI he ngaahi founga ʻaonga fē kuó ke sio ʻoku oʻi ki ai ʻa e kakaí ʻe he akonaki ko iá?

18 Ko ha tuʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻe lave ʻa Sīsū ki hono fuʻu potó, naʻá ne lea ʻo fekauʻaki mo e fiemaʻu ʻo e ʻofa mo e fakatonutonu fakaemātuʻá. “Ko ia ʻoku ne angakoviʻi ʻa e meʻa kinisi ʻoku ne fehiʻa ki heʻene tamasiʻi,” ko e tohi ia ʻa Solomoné, “ka ko ia ʻoku ne ʻofa ki ai ʻoku ne tautea [pe akonakiʻi] kei siʻi.” Naʻe aʻu ʻo pehē ʻe Solomone ko ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha fakatonutonu ʻofá ʻe fakahaofi nai ai ʻene moʻuí tonu mei he maté. (Palovepi 13:24; 23:​13, 14; Mātiu 12:42) ʻOku manatuʻi ʻe ha fefine Kalisitiane ʻe taha ʻi heʻene kei siʻí ʻi he taimi naʻá ne pauʻu ai ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, naʻe fakapapauʻi ange heʻene tamaí te ne tauteaʻi ia ʻi he foki ki ʻapí. ʻI he taimi ní ʻokú ne manatu ʻofa ki heʻene tamaí ʻi hono ʻoange kiate ia ʻa e akonaki ʻofa ʻa ia naʻe oʻi ai ʻene moʻuí ki ha tuʻunga lelei.

19. Ko e hā ʻoku totonu tautefito ai ke ke talangofua ki hoʻo ongo mātuʻá?

19 Kapau ʻokú ke maʻu ha ongo mātuʻa ʻokú na ʻofa feʻunga ʻiate koe ke vaheʻi ʻa e taimi pea fai ha feinga ke akonakiʻi koe ʻi ha founga anga-ʻofa, houngaʻia ai. Talangofua kia kinaua, ʻo hangē pē ko e talangofua ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki heʻene ongo mātuʻá, ʻa Siosefa mo Mele. Kae talangofua kia kinaua tautefito koeʻuhi ko hoʻo Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻokú ne folofola mai ke ke fai pehē. Te ke maʻu ʻaonga tonu ai, pea te ke “monuʻia, pea ke nofo fuoloa ʻi mamani.”—Efeso 6:​2, 3.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Sio ki he Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 841, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe maʻu nai ʻe he fānaú mei he talangofua ki heʻenau mātuʻá?

• ʻI he kei siʻí, naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he talangofua ki heʻene ongo mātuʻá?

• Naʻe anga-fēfē hono ako ʻe Sīsū ʻa e talangofuá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Ko e taʻu 12 ko Sīsuú naʻe pōtoʻi ʻi he Tohi Tapú

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Naʻe anga-fēfē ʻa e ako ʻa Sīsū ʻa e talangofuá mei heʻene mamahí?