Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

ʻOku ʻikai ha lave ʻa e Tohi Tapú ki ha inu talamonū, ko ia ko e hā ʻoku fakaʻehiʻehi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he kau ʻi he ʻū inu talamonuú?

Ko e inu talamonū ʻaki ha ipu uaine (pe ko ha inu ʻolokaholo kehe) ko ha tōʻonga fuoloa ia mo mafolalahia, neongo ko hono ngaahi fakaikiikí ʻoku kehekehe nai ia mei he feituʻu ki he feituʻu. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e faʻahinga ʻoku nau fai ha inu talamonū ʻoku nau fakafepaki ʻenau ngaahi ipú. Ko e tokotaha ʻokú ne fakaafeʻi mai ke fai ha inu talamonū ʻokú ne faʻa fai pē ha fakatauange pe fakaʻamu ke maʻu ʻe ha taha ha fiefia, moʻui lelei, moʻui fuoloa, pe ko e alā meʻa pehē. Ko e niʻihi kehe ʻoku kaungākau ʻi he inu talamonuú te nau lea mai ʻoku nau loto ki ai pe ko e hiki hake ʻenau ngaahi ipú pea inu ha meʻi uaine. Ki he tokolahi, ʻoku hā ʻoku ʻikai hano maumau ʻona ʻa e tōʻonga pe anga-lelei fakasōsiale ko ení, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ʻoku ʻikai kau ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he inu talamonuú.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ko ha taʻeloto ʻa e kau Kalisitiané ke maʻu ʻe ha taha ʻa e fiefiá pea maʻu ha moʻui lelei. ʻI ha tohi ki he ngaahi fakatahaʻangá, naʻe fakaʻosiʻaki ai ʻe he kulupu pule ʻo e ʻuluaki senitulí ha foʻi lea ʻoku lava ke fakalea ko e “ʻofa atu,” “tauhi lelei,” pe “ʻofa ke ke sai pē.” Pea ko e kau lotu moʻoni ʻe niʻihi naʻa nau pehē ki he ngaahi tuʻi fakaetangatá: “Ke lakoifie maʻu ai pe ʻa e ʻafio” pe “ke lakoifie aipe ʻa e ʻafiona.”—1 Tuʻi 1:31; Nehemaia 2:3.

Ko ia ko e hā leva ʻa e puipuituʻa ʻo e tōʻonga ko eni ʻo e inu talamonuú? Ko e Watchtower ʻo Sanuali 1, 1968, naʻe lave ai ki he lau ʻa e Encyclopædia Britannica (1910), Voliume 13, peesi 121: “Ko e tōʻonga ʻo e inu ki ha ‘moʻui lelei’ ʻa e kau moʻuí ʻoku mātuʻaki ngalingali ko e haʻu ia mei he ouau fakalotu fuoloa ʻo e inu ki he ngaahi ʻotuá pea ki he kau maté. Ko e kau Kalisí mo e kau Lomá naʻa nau lilingi ʻi he ngaahi houa kaí ʻa e ngaahi inu ki honau ngaahi ʻotuá, pea ʻi he ngaahi kātoanga kaí naʻa nau inu ai kia kinautolu pea ki he kau maté.” Naʻe tānaki mai ʻe he ʻenisaikolopētiá: “ʻI he fekauʻaki vāofi mo e ngaahi tōʻonga inu ngali feilaulau ko ení kuo pau maʻu ai pē ke fai mo e inu ki he moʻui lelei ʻa e kau moʻuí.”

ʻOku kei totonu ia? ʻOku pehē ʻe he International Handbook on Alcohol and Culture 1995: “[Ko e inu talamonuú] ʻoku ngalingali ko ha kiʻi toetoenga mai ia ʻo e ngaahi inu fakaefeilaulau fakamāmani fuoloa ʻa ia naʻe foaki ai ha ngaahi huhuʻa toputapu ki he ngaahi ʻotuá; ko e toto pe uaine kae fai ha fakaʻamu, ʻa ia ko ha lotu kuo fakanounou ʻi he ngaahi lea ‘ke ke moʻui fuoloa!’ pe ‘ke ke moʻui lelei!’”

ʻI heʻene peheé, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko ha faʻahinga meʻa, sīpinga, pe ko ha tōʻonga kuo tupu mai pe fai tatau mo e lotu loi ʻi he kuohilí ʻoku ʻikai ke faʻa tapui ai ia ki ha taha lotu moʻoni. Fakakaukau atu ki he pomikanité. ʻOku pehē ʻe ha ʻenisaikolopētia Fakatohitapu ʻiloa: “Ko e pomikanité ʻoku toe hā kuo ngāueʻaki ia ko ha fakaʻilonga toputapu ʻi he ngaahi lotu hītení.” Neongo ia, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ke tuitui ʻa e ngaahi pomikanite ngaohi mei he filó ʻi he tapa ʻo e teunga ʻo e taulaʻeiki lahí, pea naʻe teuteuʻi ʻaki ʻa e pomikanite ʻa e ongo fuʻu pou kopa ʻi he temipale ʻo Solomoné. (Ekisoto 28:33; 2 Tuʻi 25:17) ʻIkai ko ia pē, ko e foʻi mama malí ʻi he taimi ʻe taha naʻe ʻi ai hono ʻuhinga fakalotu. Neongo ia, ko e tokolahi taha ʻo e kakai he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau ʻilo ia, ʻo nau fakakaukau ko ha foʻi mama mali ko ha fakamoʻoni pē ia kuo ʻosi mali ha taha.

Fēfē leva ʻa hono ngāueʻaki ʻa e uainé ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga fakalotú? Hangē ko ení, ʻi he taimi ʻe taha ko e kau tangata lotu Pēali ʻo Sīkemí naʻa “nau hū ki he fale ʻo honau ʻotua, pea naʻa nau kai mo inu kava, ʻo nau talalakulaku kia Apimeleki,” foha ʻo Kitioné. (Fakamaau 9:​22-28) ʻOkú ke fakakaukau ʻe kau ha taha ʻoku mateaki kia Sihova ʻi he inu ko iá, ʻo ui nai ki ha mālohi fakaʻotua ke kovi kia ʻApimeleki? ʻI hono fakamatalaʻi ha taimi naʻe angatuʻu ai ʻa e tokolahi ʻi ʻIsileli kia Sihova, naʻe pehē ʻe ʻĒmosi: “ʻOku nau tokoto fakaloloa . . . ʻi he tafaʻaki olita fuape, pea nau inu ʻa e uaine ʻa e kau moʻua ʻi he fale ʻo honau ʻOtua.” (Emosi 2:8) ʻE kau nai ha kau lotu moʻoni ʻi ha meʻa pehē, tatau ai pē pe naʻe lilingi ʻa e uainé ko ha inu ki he ngaahi ʻotuá pe ko e inu pē felāveʻi mo ia? (Selemaia 7:​18) Pe ʻe hiki ʻe ha taha lotu moʻoni ha ipu uaine ʻo kole ki ha mālohi fakaʻotua ki ha taha pe ko ha kahaʻu monūʻia kiate ia?

Ko e meʻa ʻoku mālié, ko e kau lotu ʻa Sihová naʻa nau faʻa hiki honau nimá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo kole ha ikuʻanga lelei. Naʻa nau hiki honau nimá ki he ʻOtua moʻoní. ʻOku tau lau: “Pea tuʻu ʻa Solomone ʻi he mata olita ʻo Sihova . . . pea ne folahi hono nima ki he langi: pea ne pehē, ʻE Sihova, ʻOtua ʻo Isileli, ʻoku ʻikai ha ʻotua hange ko koe . . . ke fanongo mai ʻa e ʻAfiona mei he potu ʻoku ke ʻafio ai ko langi na, pea ʻi hoʻo fanongo, pea ke fakamolemole.” (1 Tuʻi 8:​22, 23, 30) Pehē foki, naʻe “fai ʻe Esela ʻa e fakamalo ʻo Sihova . . . Pea naʻe tali ʻe he kakai kotoa, Emeni, Emeni, ʻo hiki honau nima: pea nau toki punou ʻo hu kia Sihova.” (Nehemaia 8:6; 1 Timote 2:8) ʻOku hā mahino, ko e kau mateaki ko iá naʻe ʻikai te nau hiki honau nimá ki langi ki ha tāpuaki mei ha faʻahinga ʻotua ʻo e monū.​—Aisea 65:11.

Ko e kakai tokolahi he ʻahó ni ʻoku kau he ngaahi inu talamonuú ʻoku ʻikai nai te nau fakakaukau kinautolu ko ʻenau kole ha tali pe tāpuaki mei ha faʻahinga ʻotua, pea ʻoku ʻikai foki lava ke nau fakamatalaʻi pe ko e hā ʻoku nau hiki ai ʻenau ngaahi ipu uainé ki ʻolungá. Kae kehe, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e ʻikai ke nau fakakaukau fakalelei ki he meʻa ko iá ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga ia ki he kau Kalisitiane moʻoní ke nau ongoʻi ai ʻoku fiemaʻu ke nau faʻifaʻitaki ki heʻenau hiki ipú.

ʻOku ʻilolahia ʻi he ngaahi meʻa kehé foki, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻo e ngaahi fakaʻapaʻapa ʻoku fai ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí. Hangē ko ení, ʻoku fai ʻe he kakai tokolahi ʻa e ngaahi fakaʻapaʻapa ki he ngaahi fakatātā fakafonuá, pe fuká; ʻoku ʻikai te nau vakai kinautolu ki he ngaahi fakaʻapaʻapa peheé ko ha ngaahi tōʻonga lotu. Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai te nau kaunoa ʻi he ngaahi fai fakaʻapaʻapa peheé, pea ʻoku ʻikai te nau kau fakafoʻituitui ki ai. ʻI hono ʻilo ʻa e taimi ʻe ngali fakahoko ai ha kātoanga pehē, kuo fai fakapotopoto ai ʻa e Kau Fakamoʻoni tokolahi koeʻuhi ke ʻoua ʻe fakaʻitaʻi ʻa e niʻihi kehé. Kae kehe, ʻoku nau fakapapauʻi ke ʻoua ʻe fai ha ngaahi fakaʻapaʻapa mamahiʻi fonua, ʻa ē ʻoku ʻikai fehoanaki mo e Tohi Tapú. (Ekisoto 20:​4, 5; 1 Sione 5:​21) Ko e inu talamonū he ʻaho ní ʻoku ʻikai nai vakai ʻa e tokolahi ki ai ko ha ouau fakalotu. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga totonu ʻoku ʻikai ke kau ai ʻa e kau Kalisitiané ʻi he inu talamonuú, ʻa ia ʻoku ʻi ai hono puipuituʻa fakalotu pea naʻa mo e taimí ni ʻoku lava ke vakai ki ai ko e kole ki ‘hēvani’ ki ha tāpuaki, ʻo hangē ia ko ha kumi tokoni mei ha mālohi mahulu hake ʻi he tangatá.​—Ekisoto 23:2.