Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Uaifi​—ʻApasia Loloto ki Homou Ngaahi Husepānití

Ngaahi Uaifi​—ʻApasia Loloto ki Homou Ngaahi Husepānití

Ngaahi Uaifi​—ʻApasia Loloto ki Homou Ngaahi Husepānití

“ʻA e kau fefine, mou anganofo ki siʻomou ngaahi husepaniti.”​—EFESO 5:​22.

1. Ko e hā ʻoku faʻa faingataʻa ai ke ʻapasia ki ha husepāniti?

 ʻI HE ngaahi fonua lahi ʻi he taimi ʻoku mali ai ha ongo meʻá, ʻoku fai ai ʻe he fefine malí ha fuakava, ʻo palōmesi te ne ʻapasia loloto ki hono husepānití. Kae kehe, ko e tōʻongafai ʻa e ngaahi husepāniti lahi ki honau ngaahi uaifí ʻoku ʻi ai hono kaunga pe ʻe faingataʻa ke fai ki he fuakava ko iá pe ʻikai. Kae kehe, ko e nofo malí naʻe ʻi ai hono kamataʻanga lelei. Naʻe toʻo ʻe he ʻOtuá ha hui vakavaka meia ʻĀtama, ʻa e ʻuluaki tangatá, ʻo ngaohi mei ai ʻa e fefiné. Naʻe kalanga ʻa ʻĀtama: “Ko e fai ko eni ko e hui mei hoto hui, mo e kakano mei hoto kakano.”—Senesi 2:​19-23.

2. Ko e hā kuo hoko fekauʻaki mo e kakai fefiné pea mo e nofo malí ʻi he ngaahi taimi ki mui ní?

2 Neongo ʻa e kamata lelei ko iá, ko ha ngaʻunu ʻoku ui ko e tauʻatāina ʻa e kakai fefiné—ko ha feinga ʻa e kakai fefiné ke tauʻatāina mei he pule ʻa e kakai tangatá—naʻe kamata ia ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1960 tupú ʻi ʻAmelika. ʻI he taimi ko iá, naʻe liʻaki ai ʻe he ngaahi husepāniti nai ʻe toko 300 ʻa honau ngaahi fāmilí ka naʻe fai pehē ʻa e uaifi ʻe toko 1. ʻI he aʻu ki he ngataʻanga ʻo e 1960 tupú, naʻe liliu ai ʻa e fiká ki he toko 100 nai ki he toko 1. ʻI he taimi ní ʻoku hā ngali ʻoku kapekape, inu, ifi mo fai ʻa e tōʻonga taʻetaau ʻe he kakai fefiné ʻo tatau pē mo ia ʻoku fai ʻe he kakai tangatá. Ko ia ʻoku fiefia ange ai ʻa e kakai fefiné? ʻIkai. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ko e vaeua nai ʻo e kakai ʻoku malí ʻoku nau iku ʻo vete. Kuo ʻai ʻe he ngaahi feinga ʻa e kakai fefiné ke fakaleleiʻi honau tuʻunga fakaemalí ke lelei ange ai ʻa e ngaahi meʻá pe kovi ange?​—2 Timote 3:​1-5.

3. Ko e hā ʻa e palopalema tefito ʻokú ne uesia ha nofo mali?

3 Ko e hā ʻa e palopalema tefitó? ʻI ha tuʻunga, ko e palopalema ia naʻe hoko talu mei hono fakataueleʻi ʻa ʻIvi ʻe he ʻāngelo angatuʻú, ʻa e “Ngata ʻo ono ʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane.” (Fakahā 12:9; 1 Timote 2:​13, 14) Kuo fakavaivaiʻi ʻe Sētane ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, fekauʻaki mo e nofo malí, kuo ʻai ia ʻe he Tēvoló ke hā fakangatangata mo fefeka. Ko e tuʻuaki ʻokú ne pouaki fakafou he mītia ʻa e māmani ko ení—ʻa ia ko ia ʻa e pule aí—ʻoku faʻufaʻu ia ke ne ʻai ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá ke ngali taʻetotonu mo ʻosi hono taimí. (2 Kolinito 4:​3, 4) Kae kehe, kapau ʻoku tau sivisiviʻi lelei ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo e ngafa ʻo ha fefine ʻi he nofo malí, te tau sio ai ki he fakapotopoto mo ʻaonga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.

Fakatokanga ki he Faʻahinga Kuo Malí

4, 5. (a) Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke tokanga ʻi he fakakaukau atu ki he nofo malí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe ha fefine ki muʻa ke loto ki he malí?

4 ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha lea fakatokanga. ʻOku pehē ai ʻi he māmani ko eni ʻoku puleʻi ʻe he Tēvoló, naʻa mo e faʻahinga ʻoku lavameʻa ʻenau nofo malí te nau maʻu ʻa e “mamahi.” Ko ia neongo ko e nofo malí ko ha fokotuʻutuʻu fakaʻotua, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú ki he faʻahinga ʻoku nofo malí. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha-tohi Tohi Tapu fakamānavaʻi ʻe taha fekauʻaki mo ha fefine ʻa ia naʻe mate ʻa hono husepānití ʻo ne ʻatā ai ke toe mali: “E fiemalie lahi ia o kabau e nofo be.” Naʻe toe fakaongoongoleleiʻi ʻe Sīsū ʻa e taʻemalí ki he faʻahinga ʻa ia ʻoku nau “mafai ke tali.” Kae kehe, Kapau ʻoku fili ha taha ke mali, ʻoku totonu ke mali mo ha taha “i he Eiki,” ʻa ia ko ha tokotaha lotu ki he ʻOtuá kuo ʻosi fakatapui mo papitaiso.—1 Kolinito 7:​28, 36-​40PM; Mātiu 19:​10-12.

5 Ko e ʻuhinga ʻoku tautefito ai ʻa e totonu ke tokanga ha fefine ki he tokotaha ʻokú ne mali mo iá ko e fakatokanga ʻa e Tohi Tapú: “Ko e fefine alafia ʻoku ne haʻisia mei he lao ki hono husepaniti.” Ko e toki taimi pē ʻokú ne mate ai pe fai ha ʻulungāanga taʻetaau pea vete ʻa e ongo meʻá koeʻuhi ko e meʻa ko iá ʻokú ne “ʻataʻatā ai mei he lao ʻo e husepaniti.” (Loma 7:​2, 3) Ko e ongoʻi ʻofa he ʻuluaki fesiofakí pē ʻe feʻunga nai ia ki ha femanakoʻaki, ka ʻoku ʻikai ko ha makatuʻunga feʻunga ia ki ha nofo mali fiefia. Ko ia ai, ko ha fefine taʻemali, ʻoku fiemaʻu ke ne ʻeke hifo kiate ia, ‘ʻOku ou loto-lelei ke kau ki ha fokotuʻutuʻu ʻa ia te u hoko ai ʻo ʻi he malumalu ʻo e lao ʻo e tangata ko ení?’ Ko e taimi ke lāulea ai ki he fehuʻí ni ko e ki muʻa ʻi he malí, ʻo ʻikai ʻi he hili iá.

6. Ko e hā ʻa e fili ʻe lava ke fai ʻe he tokolahi taha ʻo e kakai fefine he ʻaho ní, pea ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga aí?

6 ʻI he ngaahi feituʻu lahi he ʻahó ni, ʻe lava ke fili ʻe ha fefine ke ne tali pe siʻaki ha kole mali. Kae kehe, ko hono fai ha fili fakapotopotó ko e meʻa nai ia ʻoku faingataʻa taha ke fai ʻe ha fefine, koeʻuhi ko ʻene holi ki ha fekoekoeʻi mo e ʻofa ʻoku malava ʻi he nofo malí ʻoku lava ke mālohi ʻaupito. Naʻe pehē ʻe ha faʻu-tohi ʻe taha: “Ko e lahi ange ʻetau loto ke fai ha meʻá—pe ko e mali pe kaka ʻi ha moʻunga pau—ko e ngalingali lahi ange ia ʻa e ngaahi fakamahalo taʻepau ʻoku tau faí pea tau tokanga pē ki he fakamatala ʻokú ne tala mai ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke fanongo ki aí.” Ko ha fili taʻefakakaukauʻi ʻa ha tokotaha kaka moʻunga ʻe mole nai ai ʻa ʻene moʻuí; ko ha fili taʻefakapotopoto ʻo ha hoa malí ʻe lava ke fakatuʻutāmaki tatau.

7. Ko e hā ʻa e faleʻi fakapotopoto kuo ʻomai fekauʻaki mo e kumi ʻo ha hoá?

7 ʻOku totonu ke fakakaukau fakamātoato ha fefine ki he meʻa ʻe lava ke kau ki heʻene hoko ʻo ʻi he malumalu ʻo e lao ʻa ha tangata ʻoku kole mali kiate iá. ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe fakahaaʻi fakatōkilalo ai ʻe ha finemui ʻInitia: “Ko ʻetau ongo mātuʻá ʻokú na taʻumotuʻa ange mo poto ange, pea ʻoku ʻikai kākaaʻingofua kinaua ʻo hangē ko kitautolú. . . . ʻOku lavangofua pē ke u fai ha fehālaaki.” Ko e tokoni ʻe lava ke ʻomai ʻe he ongo mātuʻá mo e niʻihi kehé ʻoku mahuʻinga. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe ha tokotaha faleʻi fakapotopoto ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻa e toʻutupú ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ongo mātuʻa ʻa e hoa mali ʻoku ʻamanaki atu ki aí pea pehē foki ke ne siofi fakalelei ʻa e anga ʻo ʻene fetuʻutaki mo ʻene ongo mātuʻá mo e ngaahi mēmipa kehe ʻi he fāmilí.

Founga Hono Fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e Anganofó

8, 9. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sīsū ki heʻene anganofo ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻe lava ke fakahoko ʻi he anganofó?

8 Neongo ʻoku lava ke faingataʻa ʻa e anganofó, ʻoku lava ke vakai ki ai ʻa e kakai fefiné ko ha meʻa lāngilangiʻia, ʻo hangē pē ko Sīsuú. Lolotonga ko ʻene anganofo ki he ʻOtuá naʻe kau ki ai ʻa e faingataʻaʻia, ʻo kau ai ʻa e mate ʻi ha ʻakau fakamamahi, naʻá ne maʻu ʻa e fiefia ʻi he anganofo ki he ʻOtuá. (Luke 22:​41-​44; Hepelu 5:​7, 8; 12:3) ʻOku lava ke hanga ʻa e kakai fefiné kia Sīsū ko ha faʻifaʻitakiʻanga, he ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e ʻulu ʻo e fefine ko e tangata; pea ko e ʻulu ʻo Kalaisi ko e ʻOtua.” (1 Kolinito 11:3) Kae kehe, ʻoku mahuʻingá, he ʻoku ʻikai ko e toki taimi pē ʻoku mali ai ʻa e kakai fefiné ʻoku nau ʻi he malumalu ai ʻo e tuʻunga-ʻulu ʻa e kakai tangatá.

9 ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ko e kakai fefiné, pe ʻoku nau mali pe taʻemali, ʻoku totonu ke nau anganofo ki he tuʻunga-ʻulu ʻa e kau tangata taau fakalaumālie ʻa ia ʻoku nau tokangaʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. (1 Timote 2:​12, 13; Hepelu 13:17) ʻI he taimi ʻoku muimui ai ʻa e kakai fefiné ʻi he fakahinohino ʻa e ʻOtuá ke nau fai peheé, ʻoku nau fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kau ʻāngelo ʻi he fokotuʻutuʻu fakaekautaha ʻa e ʻOtuá. (1 Kolinito 11:​8-​10) Tānaki atu ki ai, ko e kau fefine mali taʻumotuʻa angé, ʻi heʻenau faʻifaʻitakiʻanga leleí mo e ngaahi fokotuʻu ʻaongá, ʻoku akoʻi ai ʻa e kau fefine kei siʻi angé ke nau “anganofo ki honau ngaahi husepaniti.”—Taitusi 2:​3-5.

10. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi hono fakahāhā ʻo e anganofó?

10 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e anganofo totonú. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne fakahinohinoʻi ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá ke ne totongi ʻa e ngaahi tukuhau ki he ngaahi mafai fakaetangatá maʻa kinaua fakatouʻosi, pea aʻu ʻo ne ʻoange kia Pita ʻa e paʻanga tukuhau ke totongiʻaki. Naʻe tohi ʻe Pita ki mui: “Mou fakavaivai kimoutolu [pe anganofo] ki he tuʻunga kotoa pe kuo fokotuʻu ʻe he tangata, koeʻuhi ko e ʻEiki.” (1 Pita 2:13; Mātiu 17:​24-27) Fekauʻaki mo e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa taha ʻa Sīsū ʻi he anganofó, ʻoku tau lau: “Naʻa ne fakamasivesivaʻi ʻe ia ia, heʻene toʻo ʻa e anga ʻo e tamaioʻeiki, mo ʻene hoko ʻi he tatau ʻo e tangata: pea ʻi he ʻiloange naʻe ha ʻiate ia ʻa e toʻonga ʻa e tangata, naʻa ne fakamoʻulaloaʻi ia, heʻene hoko ko e fai talangofua ʻo aʻu ki heʻene mate.”—Filipai 2:​5-8.

11. Ko e hā naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻe Pita ʻa e ngaahi uaifí ke nau anganofo ʻo aʻu ki he ngaahi husepāniti taʻetuí?

11 ʻI hono fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau anganofo ʻo aʻu ki he ngaahi mafai anga-fefeka, mo ʻikai fakamaau totonu ʻo e māmani ko ení, naʻe fakamatala ʻa Pita: “ʻIo, ko e meʻa ia naʻe ui kimoutolu ki ai: he naʻe kataki mamahi ʻa Kalaisi foki koeʻuhi ko kimoutolu, ʻo ne tuku ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu, ke mou muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo ia.” (1 Pita 2:21) Hili hono fakamatalaʻi ʻa e lahi ʻo e faingataʻaʻia ʻa Sīsuú mo e anga ʻo ʻene kātaki ʻi he anganofó, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Pita ʻa e ngaahi uaifi ʻo e ngaahi husepāniti taʻetuí: “Pehe foki, ʻa kau fefine, mou anganofo ki homou ngaahi husepaniti; koeʻuhi ka ai ha niʻihi ʻoku talangataʻa ki he folofola, heiʻilo ʻe maʻu mai kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi toʻonga ʻa honau ngaahi uaifi, kae ʻikai ʻaki ha lea; heʻenau mamata ki he maʻa ʻo hoʻomou fakafeangai mo taka ʻapasia.”—1 Pita 3:​1, 2.

12. Ko e hā ʻa e ngaahi lelei naʻe hoko ʻi he ʻalunga anganofo ʻa Sīsuú?

12 Ko e anganofo ʻi he fehangahangai mo e manukí mo e ngaohikoviá ʻe vakai nai ki ai ko ha fakamoʻoni ia ʻo e vaivai. Neongo ia, naʻe ʻikai ko e anga ia ʻo e vakai ki ai ʻa Sīsuú. “ʻI hono leakovia,” ko e tohi ia ʻa Pitá, “naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha leakovi; ʻi hono ngaohikoviʻi naʻe ʻikai te ne fakamana.” (1 Pita 2:23) Ko e niʻihi naʻa nau siofi ʻa e faingataʻaʻia ʻa Sīsuú naʻa nau hoko ʻi ha tuʻunga ko e kau tui, ʻo kau ai ha tokotaha kaihaʻa naʻe ʻi he ʻakau hoko atu kiate iá mo e ʻōfisa ʻi he kau taú naʻá ne mamata ʻi he tautea naʻe fakahokó. (Mātiu 27:​38-​44, 54; Maake 15:39; Luke 23:​39-​43) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe fakahaaʻi ʻe Pita ko e ngaahi husepāniti taʻetui ʻe niʻihi—naʻa mo kinautolu ʻoku nau fai ʻa e ngaohikoviá—te nau hoko ko e kau Kalisitiane hili ʻenau mamata ki he tōʻonga anganofo ʻa honau ngaahi uaifí. Kuo tau sio ki he fakamoʻoni ʻo e meʻá ni ʻi heʻene hoko he ʻaho ní.

Founga ʻe Lava ke Maʻu Ai ʻa e Lelei ʻe he Ngaahi Uaifí

13, 14. Kuo anga-fēfē ʻa e ʻaonga ʻo e anganofo ki he ngaahi husepāniti taʻetuí?

13 Ko e ngaahi uaifi kuo nau hoko ko e kau tuí kuo nau maʻu mai ʻa honau ngaahi husepānití ʻaki ʻenau tōʻonga hangē ko Kalaisí. ʻI ha fakataha-lahi fakavahe ki muí ni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe pehē ai ʻe ha husepāniti fekauʻaki mo hono uaifi Kalisitiané: “ʻOku ou tui naʻá ku anga-kovi ʻi heʻeku tōʻongafai kiate iá. Neongo ia, naʻá ne fakaʻapaʻapa ʻaupito kiate au. Naʻe ʻikai te ne tuku hifo tuʻo taha au. Naʻe ʻikai te ne feinga ke fakamālohiʻi kiate au ʻa ʻene tuí. Naʻá ne tokangaʻi au ʻi ha founga ʻofa. ʻI he taimi naʻá ne ʻalu ai ki ha ʻasemipilī, naʻá ne ngāue mālohi ʻi hono teuteu ʻeku meʻakaí ki muʻa pea fai ke lava ʻa e ngāue ʻi he ʻapí. Ko ʻene tōʻongá naʻe kamata ai ke langaʻi ʻa ʻeku mahuʻingaʻia ʻi he Tohi Tapú. Pea ko ia kuó u ʻi heni!” ʻIo, ko hono moʻoní, naʻe ‘maʻu mai ia kae ʻikai ha lea’ ʻi he tōʻonga ʻa hono uaifí.

14 Hangē ko ia ne fakamamafaʻi ʻe Pitá, ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe ha uaifi ka ko e meʻa ʻokú ne faí ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi ola leleí. Naʻe fakatātaaʻi ʻa e meʻá ni ʻe ha uaifi naʻá ne ako ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú pea fakapapauʻi ke ne maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. “Agnes, kapau te ke hū ki tuʻa he matapā ko iá, ʻoua naʻá ke toe foki mai!” ko e kaila ia ʻa hono husepānití. Naʻe ʻikai te ne hū ki tuʻa ʻi he “matapā ko iá” ka ʻi hono kehé, naʻá ne hū ki tuʻa ʻi ha matapā ʻe taha. ʻI he pō fakataha hokó, naʻá ne fakamanamana: “Heʻikai te u ʻi heni ʻi hoʻo foki maí.” Ko ia, naʻe ʻikai te ne ʻi ai—naʻá ne ʻalu ʻi he ʻaho ʻe tolu. ʻI heʻene foki maí, naʻe ʻeke anga-ʻofa ange ʻe Agnes: “Te ke fie kai?” Naʻe ʻikai ʻaupito afe ʻa Agnes ʻi heʻene līʻoa kia Sihová. Naʻe faifai pē ʻo tali ʻe hono husepānití ha ako Tohi Tapu, fakatapui ʻene moʻuí ki he ʻOtuá, pea ngāue ki mui ko ha ʻovasia fakataha mo e ngaahi fatongia lahi.

15. Ko e hā ʻa e “teu” ʻoku fakaongoongoleleiʻi ki he ngaahi uaifi Kalisitiané?

15 Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e meʻa kuo fakahāhā ʻe he ongo uaifi naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá, ʻa ia ko e “teu,” kae ʻikai fai ʻaki ʻa e tokanga tōtuʻa ki he “fi ʻo e ʻulu” pe ko e “tui ʻo e ngaahi kofu.” ʻI hono kehé, naʻe pehē ʻe Pita: “[Ke ke] teu ʻaki ʻa e tangata fufū ʻo e loto, ʻio, ʻaki ʻa e meʻa taʻe ʻauha ko e [angavaivai] mo e angamalū, ʻa ia ko e meʻa mahuʻinga ʻaupito ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua.” Ko e laumālie ko ení ʻoku tapua atu ia ʻi ha tō ʻo e leʻó mo ha tōʻonga feʻungamālie kae ʻikai fakafepaki pe fakakouna. Ko ia ʻoku fakahāhā ai ʻe ha uaifi Kalisitiane ʻa e ʻapasia loloto ki hono husepānití.—1 Pita 3:​3, 4.

Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga ke Ako mei Ai

16. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku hoko ai ʻa Sela ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he ngaahi uaifi Kalisitiané?

16 Naʻe tohi ʻe Pita: “Naʻe pehe foki ʻa e teu ʻa e kau fefine maʻoniʻoni ʻi muʻa, ʻa ia naʻe tuʻu ʻenau falala ki he ʻOtua; he naʻa nau anganofo ki honau ngaahi husepaniti.” (1 Pita 3:5) Ko e faʻahinga peheé naʻa nau ʻiloʻi ko hono fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻaki ʻa e tokanga ki heʻene akonakí ʻe iku ia ki he fiefia ʻa e fāmilí mo e pale ko e moʻui taʻengata. ʻOku lave ʻa Pita kia Sela, ʻa e uaifi hoihoifua ʻo ʻĒpalahamé, ʻo fakahaaʻi naʻá ne “talangofua kia Epalahame, ʻo ne ui ia ko hono ʻeiki.” Naʻe poupou ʻa Sela ki hono husepāniti manavahē-ʻOtuá, ʻa ia naʻe vaheʻi ʻe he ʻOtuá ke ne ngāue ʻi ha fonua mamaʻo. Naʻe tukuange ʻe Sela ha founga moʻui fiemālie pea aʻu ʻo ne tuku ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻene moʻuí. (Senesi 12:​1, 10-​13) Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Pita ʻa Sela ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻá ʻo ne pehē: “Kuo mou hoko ko ʻene fanau, kapau ʻoku mou failelei, pea kapau ʻoku ʻikai te mou manavahe ʻi ha manavahe kovi.”—1 Pita 3:6.

17. Ko e hā nai naʻe ʻi he fakakaukau ai ʻa Pitá ʻa ʻApikale ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he ngaahi uaifi Kalisitiané?

17 Ko ʻApikale ko ha fefine taʻemanavahē ia ʻe taha naʻe tuʻu ʻene ʻamanakí ʻi he ʻOtuá, pea naʻe ʻi he fakakaukau nai ia ʻa Pitá. Naʻá ne “loto fakabotoboto,” ka ko hono husepāniti ko Nāpalé ‘naʻe agakovi, bea kovi i he ene faiagá.’ ʻI he fakafisi ʻa Nāpale ke fai ha tokoni kia Tēvita mo ʻene kau tangatá, naʻa nau teuteu ai ke fakaʻauha ʻa Nāpale mo hono falé kotoa. Ka naʻe fai ʻe ʻApikale ʻa e ngāue ke fakahaofi ʻa hono falé. Naʻá ne fakaheka ha tokonaki meʻakai ʻi ha fanga ʻasi ʻo fakafetaulaki kia Tēvita ʻi heʻene haʻu mo ʻene kau tangata toʻo meʻataú. ʻI he sio atu kia Tēvitá, naʻá ne hifo, ʻo ne fakatōmapeʻe ʻi hono vaʻé, ʻo kōlenga kiate ia ke ʻoua te ne fai fakavave ha meʻa. Naʻe maongo lahi ia kia Tēvita. “Fakafetai kia Jihova koe Otua o Isileli, aia naa ne fekau koe he aho ni ke fakafetaulaki kiate au”! ko ʻene leá ia, “Bea fakafetai koeuhi ko hoo tokoni” pe fakapotopotó.—1 Samiuela 25:​2-33PM.

18. Kapau ʻe fakataueleʻi ʻe he tokanga manako ʻa ha tangata kehe, ʻoku lava ke fakakaukauloto ʻa e ngaahi uaifí ki he faʻifaʻitakiʻanga fē, pea ko e hā hono ʻuhingá?

18 Ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻe taha ki he ngaahi uaifí ko e finemui Sūlemi ʻa ia naʻe nofoʻaki mateaki ki he tauhi-sipi māʻulalo ʻa ia naʻá ne palōmesi ke mali mo iá. Ko ʻene ʻofa kiate iá naʻe mālohi ai pē neongo ʻa e ngaahi tokanga manako ʻa ha tuʻi koloaʻia. ʻI he ueʻi ia ke ne fakahāhā ʻene ongoʻi ki he talavou tauhi-sipí, naʻá ne pehē: “Ai au ki ho loto o hage koe fakamau o ha tohi, bea hage koe mama ki ho nima; he oku malohi ae ofa o tatau moe mate; . . . Oku ikai faa tamateʻi ae ofa aki ae vai lahi, bea e ikai mate ia i he gaahi vaitafe.” (Hiva ʻo e Hiva 8:​6, 7PM) ʻOfa ke hoko foki ia ko e fakapapau ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau tali ha kole mali, ke nau hanganaki mateaki ki honau ngaahi husepānití pea ʻapasia loloto kia kinautolu.

Akonaki Fakaʻotua Lahi Ange

19, 20. (a) ʻI he ʻuhinga fē ʻoku totonu ai ke anganofo ʻa e ngaahi uaifí ki honau ngaahi husepānití? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei kuo ʻomai ki he ngaahi uaifí?

19 Fakaʻosí, fakakaukau ki he potutohi ʻo ʻetau konga Tohi Tapu ʻi he kaveingá: “ʻA e kau fefine, mou anganofo ki siʻomou ngaahi husepaniti.” (Efeso 5:22) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e anganofo ko iá? ʻOku hoko atu ʻa e veesi hokó: “He ko e husepaniti ko e ʻulu ʻo e uaifi, ʻo hange foki ko Kalaisi ko e ʻulu ʻo e Siasi.” Ko ia ai, ʻoku ekinaki ki he ngaahi uaifí: “Hange ʻoku anganofo ʻa e Siasi kia Kalaisi, ke pehe foki mo e kau fefine ki honau ngaahi husepaniti ʻi he meʻa kotoa.”—Efeso 5:​23, 24, 33.

20 Ke talangofua ki he fekau ko ení, ʻoku fiemaʻu ke ako ʻa e ngaahi uaifí pea faʻifaʻitaki leva ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e fakatahaʻanga ʻo e kau muimui pani ʻo Kalaisí. Kātaki ʻo lau ʻa e 2 Kolinito 11:​23-​28 pea ako ai ʻa e meʻa naʻe kātekina ʻe he mēmipa ʻe taha ʻo e fakatahaʻangá, ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻi heʻene faitōnunga ki hono ʻUlú, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI he hangē ko Paulá, ko e ngaahi uaifí pea pehē ki he toenga ʻo e fakatahaʻangá ʻoku fiemaʻu ke nau nofoʻaki anganofo mateaki kia Sīsū. ʻOku fakahāhā eni ʻe he ngaahi uaifí ʻaki ʻenau anganofo ki honau ngaahi husepānití.

21. Ko e hā ʻe lava ke hoko ko e ngaahi fakaueʻiloto ia ki he ngaahi uaifí ke nau hanganaki anganofo ai ki honau ngaahi husepānití?

21 Neongo ʻe fakatupu ʻita nai ki he ngaahi uaifi tokolahi he ʻahó ni ʻa e anganofó, ko ha fefine fakapotopoto te ne fakakaukau ki hono ngaahi ʻaongá. Ko e fakatātaá, ʻi he tuʻunga ʻo ha husepāniti ʻa ia ko ha tokotaha taʻetui, ko e anganofo ki hono tuʻunga-ʻulú ʻi he meʻa kotoa pē ʻe ʻikai ʻuhinga ai iá ko hono maumauʻi ʻa e ngaahi lao pe ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku ngalingali ʻe maʻu ai ʻa e pale fisifisimuʻa ko e malava ke ‘fakamoʻui ʻa hono husepanití.’ (1 Kolinito 7:​13, 16) ʻIkai ko ia pē, ʻe lava ke ne maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ko Sihova ko e ʻOtuá ʻokú ne hōifua ʻi hono ʻalungá pea te ne fakapaleʻi lahi ia ʻi heʻene faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻe hoko nai ai ko ha pole ki ha uaifi ke ʻapasia ki hono husepānití?

• Ko e hā ʻoku mātuʻaki mafatukituki ai hono tali ha kole malí?

• Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he ngaahi uaifí, pea ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe hoko nai ʻi he muimui ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 19]

Ko e hā ʻoku mātuʻaki mafatukituki ai ʻa e fili pe ʻe tali ha kole malí?

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi uaifí mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú hangē ko ʻApikalé?