Skip to content

Skip to table of contents

Faʻifaʻitaki ki he Mateaki ʻa ʻĪtai

Faʻifaʻitaki ki he Mateaki ʻa ʻĪtai

Faʻifaʻitaki ki he Mateaki ʻa ʻĪtai

“ʻOKU lahi mo fakaofo hoʻo ngāue, ʻa e ʻAfiona ko e ʻOtua Aoniu; ʻoku totonu mo moʻoni ho ngaahi ʻalunga, ʻa koe ko e Tuʻi ʻo e ngaahi Kuonga. Ko hai ʻe ʻikai ʻapasia ki he ʻAfiona, mo fakahikihikiʻi ho huafa? He ko koe toko taha ʻoku maʻoniʻoni [pe mateakí].” Ko e hiva ko ení, naʻe hivaʻi ia ʻi hēvani ʻe he “kau ikuna ʻo e manu fekai mo hono ʻimisi,” ʻo fakahanga ai ʻa e tokangá ki he mateaki ʻa e ʻOtuá. (Fkh. 15:2-4) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa ʻene kau lotú ke nau faʻifaʻitaki kiate ia ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻulungāanga fakamānako ko ení.—Ef. 4:24.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Sētane ko e Tēvoló, ʻokú ne fai ʻa e meʻa kotoa ʻi hono mālohí ke fakamavaheʻi ʻa e kau sevāniti ʻi he māmaní mei he ʻofa ʻa e ʻOtua ʻoku nau lotu ki aí. Ka, ʻoku kei tauhi maʻu pē ʻe he tokolahi ʻenau mateaki ki he ʻOtuá, naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻa lahi. He houngaʻia moʻoni ē ka ko kitautolu ʻi hono fakamahuʻingaʻi lahi ʻe Sihova ʻa e anga-līʻoa peheé! Ko e moʻoni, ʻoku tau fakapapauʻi: “Ko Sihová ko ha tokotaha ʻofa ki he fakamaau totonú, pea heʻikai te ne liʻaki ʻa ʻene kau mateakí.” (Sāme 37:28NW) Ke tokoniʻi kitautolu ke kei mateaki ai peé, kuó ne fakakau ʻi heʻene Folofolá ha fakamatala ki he ngaahi ngāue ʻa e faʻahinga mateaki tokolahi. Ko e fakamatala pehē ʻe taha ko e talanoa kia ʻĪtai ko e Katí.

‘Ko e ʻĀunofo mo e Fakaheʻi’

ʻOku ngalingali ko ʻĪtaí ko ha tangataʻifonua ia ʻo e kolo Filisitia ʻiloa ko Kati, ʻa e kolo ʻo e fuʻu saiāniti ko Kolaiaté pea mo e ngaahi fili fakamanavahē kehe ʻo ʻIsilelí. ʻI he ʻikai hano talateú, ko e fuofua taimi ʻoku tau ako ai fekauʻaki mo e pāteʻitau ko ʻĪtaí ko e taimi ko ia ʻo e angatuʻu ʻa ʻApisalome kia Tuʻi Tēvitá. Ko ʻĪtai mo e kau tangata Filisitia ʻe toko 600 naʻe muimui kiate iá, naʻa nau nofo hē holo he taimi ko iá ʻi he feituʻu ofi ki Selusalema.

Ko e tuʻunga ʻo ʻĪtai mo hono kau muimuí naʻe fakatupunga ai ʻa e manatu ʻa Tēvita ki he ngaahi ʻaho tonu ʻo ʻene hola takai holó ʻi he taimi naʻá ne hiki ai mo ʻene kau tau ʻIsileli ʻe toko 600 ki Filisitia ʻo nau hū atu ai ki he feituʻu ʻo ʻĀkisi, ko e tuʻi ʻo Katí. (1 Sam. 27:2, 3) Ko e hā ʻe fai ʻe ʻĪtai mo ʻene kau tangatá ʻi he fehangahangai ʻa Tēvita mo e angatuʻu ʻa hono foha ko ʻApisalomé? Te nau kau mo ʻApisalome, tuʻuʻatā ai pē, pe kau mo Tēvita mo ʻene kau tangatá?

Sioloto atu kia Tēvita, ʻokú ne hola mei Selusalema, ʻo ne mālōlō ʻi he feituʻu ko Peti-mehaki, ko hono ʻuhingá ko e “Faletaupotu.” Mahalo ko e fale taupotu ia ʻi Selusalema ʻoku hanga ki he Moʻunga ʻŌlivé ki muʻa ke kolosi ʻi he Teleʻa Kitiloné. (2 Sam. 15:17) Naʻe siviʻi heni ʻe Tēvita ʻa ʻene kau taú ʻi heʻenau laka atú. Vakai! Naʻe ʻalu fakataha mo ia ʻo ʻikai ko e kau ʻIsileli mateakí pē kae toe pehē foki ki he kotoa ʻo e kau Kelití mo e kotoa ʻo e kau Peletí. ʻIkai ngata aí, naʻe kau ki ai mo e kotoa ʻo e kau Katí—ʻa ʻĪtai mo ʻene kau tangata tau ʻe toko 600.—2 Sam. 15:18.

ʻI he kaungāongoʻi moʻoni, ʻoku pehē ʻe Tēvita kia ʻĪtai: “Koeʻumaʻaki ʻetau ō fakataha mo koe? Foki o nofo mo e hau [ʻoku hā mahino ko e ʻuhingá kia ʻApisalome]: he ko e ʻāunofo koe, mo e fakaheʻi; foki ki hao potu. Ko e ʻaneafi pe hoʻo haʻu, pea te u ʻave leva koe ke ō holo mo kimautolu, ʻosi ko ʻeku ʻalu ʻaku heiʻilo pe te u ʻalu ki fe? Foki koe, ʻo ʻave ho kainga; pea ke ʻiate koe ʻa e ʻaloʻofa mo e moʻoni [ʻa Sihová.]”—2 Sam. 15:19, 20.

ʻOku fakahaaʻi ʻe ʻĪtai ʻa e mateaki taʻeueʻia. ʻOkú ne tali: “Tangi ʻa e moʻui ʻa e ʻEiki, pea tangi ʻa e moʻui ʻa e feituʻu na, ko e potu ʻe ʻi ai ʻa e ʻafio ʻa e tuʻi, pe ko e mate pe ko ha moʻui, ko e potu ia ʻe ʻi ai hoʻo tamaioʻeiki ko au.” (2 Sam. 15:21) Naʻe fakamanatu nai ai heni kia Tēvita ʻa e ngaahi lea tatau naʻe leaʻaki ʻe heʻene kui-ua ko Luté. (Lute 1:16, 17) Naʻe maongo ki hono lotó ʻa e lea ʻa ʻĪtaí, ʻo tala ange ai ʻe Tēvita kiate ia: “ʻAlu pe, ʻo laka atu” ʻi he Teleʻa Kitiloné. ʻI he meʻa ko iá, naʻe “laka atu ʻa e Kati ko ʻĪtai, mo ʻene kau tangata, mo e kau tamaiki naʻe ʻiate ia.”—2 Sam. 15:22.

“Moʻotau Akonekina”

“ʻIlonga ha meʻa naʻe tohi muʻa naʻe tohi moʻotau akonekina,” ko e lau ia ʻa e Loma 15:4. Ko ia ʻoku lelei ke tau ʻeke, Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĪtaí? Fakakaukau ki he meʻa nai naʻá ne ueʻi ia ke ne mateaki ai kia Tēvitá. Neongo ko e muli ia pea naʻe mavahe mei Filisitia, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĪtai ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻuí pea ko Tēvitá ko e tokotaha pani ia ʻa Sihova. Naʻe malava ʻa ʻĪtai ke sio fakalaka atu ʻi he tāufehiʻa naʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo e kau ʻIsilelí mo e kau Filisitiá. Naʻá ne vakai kia Tēvita ʻo ʻikai ko ha toko taha pē naʻá ne tāmateʻi ʻa e toʻa Filisitia ko Kolaiaté mo e tokolahi ʻo hono kaungā tangataʻifonuá. (1 Sam. 18:6, 7) Naʻe sio ʻa ʻĪtai kia Tēvita ko ha tangata naʻe ʻofa kia Sihova pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa ʻo Tēvitá. ʻIkai ko ia pē, naʻe fakamahuʻingaʻi lahi ʻe Tēvita ʻa ʻĪtai. He ko ē, naʻe aʻu ʻo ne tuku atu ʻa e vahe tolu ʻe taha ʻo ʻene kongakaú ke “maʻu ʻe Itai” ʻi he tau makehe mo e ngaahi kongakau ʻa ʻApisalomé!—2 Sam. 18:2.

ʻOku totonu foki ke tau sio ʻo fakalaka atu ʻi he faikehekehe fakafonua, fakamatakali, pe fakafaʻahinga—ha nōfoʻi pē ʻia kitautolu ʻa e tomuʻa fehiʻá mo e fakafilí—kae fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻi he niʻihi kehé. Ko e vāofi naʻe hoko ʻia Tēvita mo ʻĪtaí ʻoku fakatātaaʻi ai ko ʻetau ʻilo mo e ʻofa kia Sihová ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke ikuʻi ʻa e ngaahi ʻā vahevahe ko iá.

ʻI heʻetau fakakaukauloto atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĪtaí, ʻe lava ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘ʻOku ou fakahāhā ha mateaki meimei tatau ki he Tēvita Lahi Angé, ʻa Kalaisi Sīsū? ʻOku ou fakahāhā ʻeku mateakí ʻaki ʻa e kau faivelenga ʻi hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi ākongá?’ (Mt. 24:14; 28:19, 20) ‘Ko e hā hono lahi ʻo ʻeku loto-lelei ke fakamoʻoniʻi ʻeku mateakí?’

ʻOku toe maʻu ʻaonga ʻa e ngaahi ʻuluʻi fāmilí ʻi heʻenau fakalaulauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e mateaki ʻa ʻĪtaí. Ko ʻene faitōnunga kia Tēvita mo ʻene fili ke ʻalu mo e tuʻi pani ʻa e ʻOtuá naʻe maongo ia ki heʻene kau tangatá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ngaahi fili ʻoku fai ʻe he ngaahi ʻuluʻi fāmilí ʻi hono poupouʻi ʻa e lotu moʻoní ʻoku maongo ia ki honau ngaahi fāmilí pea ʻe aʻu nai ʻo hoko ai ʻa e ngaahi faingataʻa fakataimi. Ka, ʻoku fakapapauʻi mai kia kitautolu: “Ki he tokotaha mateakí [ko Sihová] te ne mateaki.”—Sāme 18:25NW.

ʻI he hili ʻa e tau ʻa Tēvita mo ʻApisalomé, ʻoku ʻikai ha toe lau ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo ʻĪtai. Kae kehe, ko e fakamatala nounou fekauʻaki mo ia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamaama ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻo kau kiate ia he lolotonga ʻo e taimi faingataʻa ʻi he moʻui ʻa Tēvitá. Ko hono fakakau ʻo ʻĪtai ʻi he lēkooti fakamānavaʻí ko e fakamoʻoni ia ʻoku ʻafioʻi mo fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e mateaki peheé.—Hep. 6:10.