Skip to content

Skip to table of contents

Fakamoʻoniʻi ko ha Tokotaha Muimui Moʻoni kia Kalaisi

Fakamoʻoniʻi ko ha Tokotaha Muimui Moʻoni kia Kalaisi

Fakamoʻoniʻi ko ha Tokotaha Muimui Moʻoni kia Kalaisi

“ʻIlonga ha ʻakau lelei ʻoku ne fua ʻaonga: ka ʻilonga ha ʻakau tamaki ʻoku fua kovi.”—MT. 7:17.

1, 2. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakamavaheʻi ʻa e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí mei he kau muimui loí, tautefito ʻi he lolotonga ʻa e taimi ko eni ʻo e ngataʻangá?

 NAʻE pehē ʻe Sīsū ko e faʻahinga ʻoku nau lau loi tokua ʻoku nau tauhi kiate iá ʻe fakafaikehekeheʻi kinautolu mei hono kau muimui moʻoní ʻaki honau fuá—ko ʻenau akonakí mo honau ʻulungaangá. (Mt. 7:15-17, 20) Ko e moʻoni, ko e kakaí ʻoku tākiekina taʻealakalofi ʻe he meʻa ʻoku nau fakahū ki honau ʻatamaí mo e lotó. (Mt. 15:18, 19) Ko e faʻahinga ʻoku fafangaʻi ʻaki ʻa e loí ʻoku nau fakatupu ʻa e “fua kovi,” lolotonga ia ko e faʻahinga ʻoku akoʻi kia kinautolu ʻa e moʻoni fakalaumālié ʻoku nau fakatupu ʻa e “fua ʻaonga.”

2 Ko e faʻahinga ʻe ua ʻo e fuá kuo hoko ʻo fakahaaʻi mahino ia lolotonga ʻa e taimi ko eni ʻo e ngataʻangá. (Lau ʻa e Taniela 12:3, 10.) Ko e kau Kalisitiane loí ʻoku nau maʻu ha fakakaukau mioʻi fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻo faʻa hoko ai ha founga anga-līʻoa fakaʻotua mālualoi, lolotonga ia ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e mahino fakalaumālié ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá ʻo “fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni.” (Sione 4:24; 2 Tim. 3:1-5) ʻOku nau feinga mālohi ke fakahāhā ʻa e ʻulungaanga faka-Kalaisí. Kae fēfē kitautolu fakafoʻituitui? ʻI hoʻo fakakaukau ki he fakaʻilonga hono hoko ʻe nima ʻoku fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku fehoanakimālie ʻa hoku ʻulungaangá mo e meʻa ʻoku ou akoʻí mo e Folofola ʻa e ʻOtuá? ʻOku ou ʻai ke manakoa ʻa e moʻoní ʻi he vakai mai ʻa e faʻahinga ʻoku nau fekumi ki aí?’

Moʻuiʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

3. Ko e hā ʻokú ne fakahōifuaʻi ʻa Sihová pea ko e hā ʻa e kaunga ʻo e meʻá ni ki he kau Kalisitiane moʻoní?

3 “ʻOku ʻikai ko ia pe ʻoku ne lau mai, ʻEī, ʻEī, te ne hū ki he Puleʻanga ʻo Hevani; ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi Hevani.” (Mt. 7:21) ʻIo, ʻoku ʻikai ko e lau tokua ʻokú te lotu faka-Kalisitiané ʻa e meʻa ʻoku hōifua ai ʻa Sihová ka ko hono fai ʻa e meʻa ko iá. Ki he kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí, ʻoku kau ki he meʻa ko iá ʻenau founga moʻuí kotoa, ʻo kau ai ʻenau fakakaukau ki he paʻangá, ngāue fakamāmaní, fakafiefiá, anga fakafonua mo e kātoanga fakamāmaní, mo e nofo malí mo e vahaʻangatae kehe pea mo e kaungā faʻahinga ʻo e tangatá. Kae kehe, ko e kau Kalisitiane loí, ʻoku nau ohi ʻa e fakakaukau mo e founga ʻa e māmaní, ʻa ia kuo hoko ʻo fakautuutu ʻene taʻefakaʻotuá lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení.—Sāme 92:7.

4, 5. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻi heʻetau moʻuí ʻa e folofola ʻa Sihova ʻoku maʻu ʻi he Malakai 3:18?

4 Fakatatau ki ai, naʻe tohi ʻe he palōfita ko Malakaí: “Te mou toe sio ki he fai kehe kehe ʻa e maʻoniʻoni mo e angahala, ʻa e faikehekehe ʻa e taha ʻoku ngaue ki he ʻOtua mo ia ʻoku ʻikai ke ngaue ki ai.” (Mal. 3:18) ʻI hoʻo fakakaukauloto ki he ngaahi lea ko iá, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou tatau mo e māmaní, pe ʻoku ou kehe mei ai? ʻOku ou feinga mālohi maʻu pē ke fetaulaki lelei mo hoku ngaahi feohi ʻi he māmaní, ʻi he ʻapiakó pe ʻi he ngāué, pe ʻoku ou tuʻumaʻu ai pē ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, pea aʻu ʻo lea fekauʻaki mo ia ʻi he taimi ʻoku feʻungamālie aí?’ (Lau ʻa e 1 Pita 3:16.) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai te tau loto ke hā fie māʻoniʻoni, ka ʻoku totonu ke tau kehe mei he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻofa mo tauhi kia Sihová.

5 Kapau ʻokú ke sio ki ha tafaʻaki ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻi, ko e hā ʻoku ʻikai te ke lotu ai fekauʻaki mo e meʻa ko iá pea feinga ke maʻu ha mālohi fakalaumālie fakafou ʻi he ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, lotu mo hono maʻu ʻo e fakatahá? Ko e lahi ange ʻo e hoko ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko hao kongá, ko e lahi ange ia hoʻo fakatupu ʻa e “fua ʻaonga,” ʻo kau ai ʻa e “fua ʻo e loungutu ʻoku takua [ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá].”—Hep. 13:15.

Pouaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

6, 7. ʻI he fekauʻaki mo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku lava ke hā ʻi he vahaʻa ʻo e kau Kalisitiane moʻoní mo e kau Kalisitiane loí?

6 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo pau ke u ʻave ʻa e ongoongolelei ki he ngaahi kolo kehe foki, ʻo tala ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua; he naʻe fekau mai au ki he meʻa ko ia.” (Luke 4:43) Ko e hā naʻe ʻai ai ʻe Sīsū ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e kaveinga tefito ia ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú? Naʻá ne ʻiloʻi ko ia tonu ʻa e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ko iá, te ne fakangata fakataha mo hono fanga tokoua fanauʻi ʻe he laumālié kuo toetuʻú ʻa e ongo tupuʻanga tefito ʻo e faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá—ko e angahalá pea mo e Tēvoló. (Loma 5:12; Fkh. 20:10) Ko ia ai, naʻá ne fekauʻi ʻa hono kau muimuí ke nau fanongonongo ʻa e Puleʻanga ko iá kae ʻoua ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu lolotongá. (Mt. 24:14) Ko e kakai ʻoku nau lau pē ko e kau muimui kinautolu kia Kalaisí ʻoku ʻikai te nau kau ʻi he ngāué ni—ko hono moʻoní, heʻikai te nau lava. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻIkai siʻi hifo he ʻuhinga ʻe tolu: ʻUluakí, heʻikai lava ke nau malangaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻikai te nau mahinoʻi. Uá, ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e anga-fakatōkilalo mo e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke fakafetaulakiʻi ʻaki ʻa e manuki mo e fakafepaki ʻe hoko nai ʻi hono vahevahe atu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki honau kaungāʻapí. (Mt. 24:9; 1 Pita 2:23) Pea ko e tolú, ko e kau Kalisitiane loí ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá.—Sione 14:16, 17.

7 Ko e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku nau mahinoʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e meʻa te ne fakahokó. ʻIkai ngata aí, ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻi heʻenau moʻuí ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻanga ko iá, ʻo fanongonongo ia ʻi māmani lahi, ʻi he tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová. (Sak. 4:6) ʻOkú ke kau maʻu pē ʻi he ngāue ko ení? ʻOkú ke feinga ke fakalakalaka ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha fanongonongo ʻo e Puleʻangá, ʻi hono fakamoleki nai ʻa e taimi lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú pe ʻi he hoko ʻo toe ola lelei ange ai? Kuo feinga ʻa e niʻihi ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻaki hono ngāueleleiʻaki ange ʻa e Tohi Tapú. “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tōʻongaʻaki ʻa e fakaʻuhinga mei he Tohi Tapú.—Hep. 4:12; Ng. 17:2, 3.

8, 9. (a) Ko e hā ʻa e ongo hokosia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo hono ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú? (e) ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo toe pōtoʻi ange ʻi hono ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá?

8 ʻI he taimi ʻo e ngāue ʻi he matapā-ki-he-matapaá, naʻe lau ai ʻe ha tokoua ʻa e Taniela 2:44 ki ha tangata Katolika peá ne fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe ʻomai ai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e melino mo e maluʻanga moʻoní. Naʻe tali ange ʻe he tangatá: “ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi hoʻo fakaava ʻa e Tohi Tapú ʻo fakahaaʻi mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he konga Tohi Tapú kae ʻikai tala mai pē kiate aú.” ʻI he taimi naʻe lau ai ʻe ha tokoua ha konga Tohi Tapu ki ha fefine ʻOfotokisī Kalisi, naʻá ne ʻeke ai ha ngaahi fehuʻi lelei. ʻI he tuʻunga ko ení foki, ko e tokouá, fakataha mo hono uaifí, naʻá na tali ia mei he Tohi Tapú. Ki mui ai, naʻe pehē ʻe he fefiné: “ʻOkú mo ʻiloʻi e meʻa naʻá ku loto-lelei ai ke talanoa mo kimouá? Naʻá mo haʻu ki hoku matapaá mo e Tohi Tapú, pea naʻá mo lau mai mei ai.”

9 Ko e moʻoni, ko ʻetau ʻū tohí ʻoku mahuʻinga pea ʻoku totonu ke tuʻuaki ia ʻi he ngāue fakamalangá. Kae kehe, ko e Tohi Tapú ʻa ʻetau meʻangāue tefitó. Ko ia kapau kuo ʻikai te ke tōʻongaʻaki ʻa hono ngāueʻaki maʻu pē ia ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú, ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke ʻai ko hoʻo taumuʻá ia ke fai pehē? Mahalo pē ʻe lava ke ke fili ha ngaahi konga Tohi Tapu tefito ʻoku fakamatala ai pe ko e hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e founga te ne solova ai ʻa e palopalema tefito ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e kakai ʻi ho feituʻu kaungāʻapí. Pea mateuteu leva ke lau ia kia kinautolu ʻi hoʻo malanga ʻi he matapā ki he matapaá.

Laukauʻaki Hono Fataki ʻa e Huafa ʻo e ʻOtuá

10, 11. ʻI he fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ko e hā ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū mo e tokolahi ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau muimui ʻiate iá?

10 “Oku behe e Jihova, ko eku kau fakamooni akimoutolu. Ko au be koe Otua.” (Ai. 43:12PM) Ko e Fakamoʻoni tuʻu-ki-muʻa ʻa Sihová, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻá ne vakai ki ai ko ha monū ia ke fataki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea ʻai ia ke ʻiloa. (Lau ʻa e Ekisoto 3:15; Sione 17:6; Hepelu 2:12.) Ko hono moʻoní, koeʻuhi naʻe fanongonongo ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí, naʻe ui ia ko e “Fakamoʻoni Falalaʻanga.”—Fkh. 1:5; Mt. 6:9.

11 ʻI hono kehé, ko e tokolahi ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá mo hono ʻAló kuo nau fakahāhā ha tōʻonga fakamā ki he huafa fakaʻotuá, ʻi he aʻu ʻo toʻo ia mei heʻenau liliu Tohi Tapú. ʻI hono tapua atu ha laumālie meimei tataú, ko ha fakahinohino ki muí ni ki he kau pīsope Katoliká naʻe pehē ai “ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he faʻunga tetragrammaton [ko e mataʻitohi Hepelū ʻe fā ʻoku liliu ko e YHWH] heʻikai ngāueʻaki pe puʻaki ia” ʻi he lolotonga ʻa e lotú. * He taau moʻoni ke fakahalaiaʻi ʻa e fakakaukau peheé!

12. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻo fakaʻilongaʻi tonu ʻaki ʻa Sihova ʻi he taʻu 1931?

12 ʻI he faʻifaʻitaki fakatouʻosi kia Kalaisi mo e fuʻu “ʻao [ʻo e] kau fakamoʻoni” naʻe ʻi muʻa ʻiate iá, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau laukauʻaki hono ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. (Hep. 12:1) Ko hono moʻoní, ʻi he taʻu 1931, naʻe hoko ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻo fakaʻilongaʻi tonu ʻaki ʻa Sihova ʻi heʻenau tali ʻa e hingoa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. (Lau ʻa e Aisea 43:10-12.) Ko ia ai, ʻi ha ʻuhinga makehe ʻaupito, ko e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí naʻa nau hoko ko ha “kakai kuo uiʻaki ʻa kinautolu [ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá].”—Ng. 15:14, 17.

13. ʻE lava fēfē ke tau moʻui ʻo fakatatau ki hotau hingoa kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá?

13 ʻE lava fēfē ke tau moʻui tāutaha ʻo fakatatau ki hotau hingoa laulōtahá? Ko e meʻa ʻe taha, kuo pau ke tau faifakamoʻoni faitōnunga ki he ʻOtuá. “ʻIlonga ʻa ia ʻe tautapa ki he huafa ʻo e ʻEiki [Sihová] ʻe fakamoʻui,” ko e tohi ia ʻa Paulá. “Ka te nau lava fefe ke tautapa ki ha toko taha ʻoku teʻeki ke nau tui ki ai? pea te nau lava fefe ke tui ki ha toko taha kuo teʻeki ke nau fanongo ki ai? pea fefe haʻanau fanongo ʻoka ʻikai ha taha ke malanga? pea malanga fefe ha niʻihi ʻo kapau ʻe ʻikai fekau atu kinautolu?” (Loma 10:13-15) Pehē foki, ʻoku totonu ke tau fakaeʻa ʻi he tuʻunga fakapotopoto ʻa e ngaahi loi fakalotu ʻoku lauʻikoviʻi ai ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú, hangē ko e tokāteline ʻo e afi ʻo helí, ʻa ia ko hono moʻoní ʻoku tukuakiʻi ai ki he ʻOtua ʻo e ʻofá ʻa e ngaahi tōʻonga fakamamahi ʻa e Tēvoló.—Sel. 7:31; 1 Sione 4:8; fakafehoanaki mo e Maake 9:17-27.

14. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, kuo anga-fēfē tali ʻa e niʻihi?

14 ʻOkú ke laukauʻaki hono fataki ʻa e huafa ʻo hoʻo Tamai fakahēvaní? ʻOkú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa e huafa māʻoniʻoni ko iá? Ko ha fefine ʻi Pālesi, Falanisē, naʻá ne fanongo naʻe ʻiloʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ko ia naʻá ne kole ai ki he Fakamoʻoni hono hoko naʻe fetaulaki mo iá ke ne fakahā ange kiate ia ʻa e huafa ko iá ʻi heʻene Tohi Tapú. ʻI he taimi naʻá ne lau ai ʻa e Sāme 83:18, naʻe maongo lahi kiate ia. Naʻá ne kamata ako Tohi Tapu pea ʻokú ne hoko he taimí ni ko ha tuofefine faitōnunga ʻi he ngāué ʻi ha toe fonua ʻe taha. ʻI he taimi naʻe fuofua sio ai ha fefine Katolika ʻoku nofo ʻi ʻAositelēlia ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he Tohi Tapú, naʻá ne tangi ʻi he fiefia. Ko e ngaahi taʻu lahi eni he taimí ni, ʻa ʻene hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Ki muí ni ʻaupito mai, ʻi hono fakahaaʻi ʻe ha ongo Fakamoʻoni ʻi Samaika ki ha fefine ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene Tohi Tapú tonu, ko ia foki naʻá ne fakatō loʻimata ʻi he fiefia. Ko ia laukauʻaki ʻa hono fataki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, pea faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi hono fakaʻilo ʻa e huafa mahuʻinga ko iá ki he tokotaha kotoa.

“ʻOua Te Mou ʻOfa ki Mamani”

15, 16. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he māmaní, pea ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?

15 “ʻOua te mou ʻofa ki mamani, ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he mamani. Ka ʻofa ʻe ha taha ki mamani ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamai.” (1 Sione 2:15) Ko e māmaní mo ʻene fakakaukau fakakakanó ʻoku tuʻu ia ʻo fakafepaki kia Sihova mo hono laumālie māʻoniʻoní. Ko ia ai, ko e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí ʻoku ʻikai te nau fakaʻehiʻehi pē mei he hoko ko ha konga ʻo e māmaní. ʻOku nau fakafisi ke ʻofa ai, ʻi he ʻiloʻi hangē ko ia naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí, ko ia “ʻoku loto ke takaua mo mamani ʻoku ne nofo ai ko e fili ʻo e ʻOtua.”—Sem. 4:4.

16 ʻE lava ke hoko ko ha pole ʻa e tokanga ki he ngaahi lea ʻa Sēmisí ʻi ha māmani ʻoku tuʻuaki mai ai ʻa e ʻahiʻahi taʻefaʻalaua. (2 Tim. 4:10) Ko ia naʻe lotu ai ʻa Sīsū maʻa hono kau muimuí: “ʻOku ʻikai te u pehē, ke ke toʻo kinautolu mei māmani, ka ke ke taʻofi kinautolu mei he Fili. ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:15, 16) ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou feinga mālohi ke ʻikai ʻo e māmaní? ʻOku ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa hoku tuʻungá ʻi he ngaahi kātoanga mo e anga fakafonua ʻoku taʻefakatohitapú pea pehē ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻikai nai hanau tupuʻanga fakapangani ka ʻoku tapua mahino atu ai ʻa e laumālie ʻo e māmaní?’—2 Kol. 6:17; 1 Pita 4:3, 4.

17. Ko e hā nai te ne ueʻi ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau kau mo Sihová?

17 Ko hono moʻoní, ko hotau tuʻunga makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú heʻikai ke tau maʻu ai ʻa e leleiʻia ʻa e māmaní, ka ʻe langaʻi nai ai ʻa e fieʻilo ʻa e faʻahinga loto-totonú. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku vakai mai ai ʻa e faʻahinga tāutaha ko iá ʻoku faiaka fefeka ʻetau tuí ʻi he Tohi Tapú pea ʻoku kau ki ai ʻetau founga moʻuí kotoa, ko hono moʻoní, te nau tali nai ia ʻaki ʻenau lea ki he kau paní: “Te tau ō mo kimoutolu; he kuo mau fanongo ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtua.”—Sak. 8:23.

Fakahaaʻi ʻa e ʻOfa Faka-Kalisitiane Moʻoni

18. Ko e hā ʻoku kau ki hono fakahāhā ʻa e ʻofa kia Sihova mo hotau kaungāʻapí?

18 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ʻo fai ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ʻatamai” pea “te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” (Mt. 22:37, 39) Ko e ʻofa ko iá (a·gaʹpe ʻi he faka-Kalisí) ko ha ʻofa fakaeʻulungaanga ia ʻoku kau ki ai ʻa e fatongia, tefitoʻi moʻoni, mo e tuʻunga taau, ka ʻoku faʻa kau ai ʻa e ongoʻi mālohi. ʻOku lava ke hoko ia ʻo māfana mo lahi. (1 Pita 1:22) Ko e fehangahangai moʻoni ia ʻo e siokitá, he ʻoku tapua atu ai ʻa e lea mo e ngāue taʻesiokita.—Lau ʻa e 1 Kolinito 13:4-7.

19, 20. Fakamatala ki he ongo hokosia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻofa faka-Kalisitiané.

19 Koeʻuhi ko e ʻofá ko ha fua ia ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne ʻai ke malava ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke fai ʻa e meʻa ʻoku ʻikai lava ke fai ʻe he niʻihi kehé, hangē ko hono ikuʻi ʻa e ngaahi ʻā vahevahe fakamatakalí, fakafonuá mo fakapolitikalé. (Lau ʻa e Sione 13:34, 35; Kal. 5:22) Ko e faʻahinga hangē ha sipí ʻoku ueʻi lahi kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau sio ai ki he ʻofa ko iá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe ha talavou Siu ʻi ʻIsileli ʻa ʻene fuofua fakataha faka-Kalisitiané, naʻá ne ʻohovale ʻi he sio ki he fanga tokoua Siu mo e ʻAlepeá ʻoku nau lotu fakataha kia Sihova. Ko hono olá, naʻá ne kamata ke maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá pea tali ha ako Tohi Tapu. ʻOkú ke fakahaaʻi ʻa e ʻofa moʻoni pehē ki ho fanga tokouá? Pea ʻokú ke fai ha feinga ke fakaaʻu atu ha talitali lelei māfana ki he kau haʻu foʻou ʻi ho Fale Fakatahaʻangá, ʻo tatau ai pē pe ko fē ʻa honau fonuá, ko e hā e lanu ʻo honau kilí, pe tuʻunga fakasōsialé?

20 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻoku tau feinga mālohi ke fakahāhā ʻa e ʻofá ki he tokotaha kotoa. ʻI ʻEli Salavatoa, naʻe ako Tohi Tapu ai ha tokotaha malanga kei siʻi mo ha fineʻeiki Katolika taʻu 87 ʻa ia naʻá ne tuʻu mālohi ʻi hono siasí. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe puke lahi ai ʻa e fineʻeikí pea ʻave ʻo tuku ʻi he falemahakí. ʻI heʻene foki ki ʻapí, naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻo fakapapauʻi naʻe ʻi ai ʻene meʻakai. Naʻe hokohoko atu eni ʻi ha māhina nai. Naʻe ʻikai ke ʻaʻahi mai ha taha ʻi he siasi ʻo e fineʻeikí. Ko e hā hono olá? Naʻá ne laku ʻene ngaahi ʻīmisí, fakafisi mei hono siasí pea toe hoko atu ʻa ʻene ako Tohi Tapú. ʻIo, ko e ʻofa faka-Kalisitiané ʻoku ʻi ai hono mālohi! ʻOku lava ke aʻu ia ki he lotó ʻi he ngaahi founga ʻoku ʻikai lava nai ke fai ʻe he leá.

21. ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke tuʻu maʻu ʻa hotau kahaʻú?

21 Kuo vavé ni ke pehē ʻe Sīsū ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau taukaveʻi loi ʻoku nau tauhi kiate iá: “Teʻeki te u ʻiloa kimoutolu: ʻalu meiate au, ʻa e kau maumau lao.” (Mt. 7:23) Ko ia ai, tau ʻai ke tupu ʻa e fua ʻoku fakalāngilangiʻi fakatouʻosi ai ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló. “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ne fanongo ki he ngāhi tala ni aʻaku, mo ne fai ki ai,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “te u fakatatau ia ki he tangata fakapotopoto, ʻa ia naʻa ne langa hono fale ki he maka.” (Mt. 7:24) ʻIo, kapau ʻoku tau fakamoʻoniʻi ko e kau muimui moʻoni kitautolu kia Kalaisi, te tau maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, pea ʻe tuʻu maʻu ai ʻa hotau kahaʻú, ʻo hangē naʻe fokotuʻu ia ʻi he maká!

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Ko e ʻū tohi Katolika fakaeonopooni ʻe niʻihi ʻi he lea faka-Pilitāniá, kau ai ʻa e Jerusalem Bible, ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e tetragrammaton “Yahweh.”

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• ʻOku anga-fēfē ʻa e faikehekehe ʻa e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí mei he kau muimui loí?

• Fakahaaʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi “fua” ʻoku fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e kau Kalisitiane moʻoní.

• ʻI hono fakatupu ʻa e fua faka-Kalisitiané, ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ʻe lava ke ke fokotuʻú?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

ʻOkú ke tōʻongaʻaki hono ngāueʻaki maʻu pē ʻa e Tohi Tapú ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú?

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

ʻOku ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa ho tuʻunga ʻi he ngaahi kātoanga taʻefakatohitapú?