Skip to content

Skip to table of contents

Hoko ko e Meʻa ʻa Sihová—Ko ha ʻOfa Maʻataʻatā

Hoko ko e Meʻa ʻa Sihová—Ko ha ʻOfa Maʻataʻatā

Hoko ko e Meʻa ʻa Sihová​—Ko ha ʻOfa Maʻataʻatā

‘Ko e meʻa ʻa Sihova pe ʻa kitautolu.’—LOMA 14:8.

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e monū ʻoku tau maʻú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí?

 KO HA monū maʻongoʻonga moʻoni ē naʻe ʻoange ki he puleʻanga ʻIsilelí ʻi he folofola ʻa Sihova kia kinautolu: “Te mou toki hoko ko ʻeku koloa kanokato ʻi he kakai kotoa.” (Eki. 19:5) ʻI he ʻahó ni, ʻoku toe maʻu ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻa e monū ʻo e hoko ko e meʻa ʻa Sihová. (1 Pita 2:9; Fkh. 7:9, 14, 15) Ko ha monū ia ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei ai ʻo taʻengata.

2 Tuku kehe ʻa ʻene hoko ko ha monuú, ko e hoko ko e meʻa ʻa Sihová ko ha fatongia foki ia. ʻOku fifili nai ʻa e niʻihi: ‘Te u malava ke fai ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate aú? Kapau ʻe faifai ange peá u tō ki he angahalá, te ne siʻaki au? ʻE hanga ʻe he hoko ko e meʻa ʻa Sihová ʻo kaihaʻasi ʻa ʻeku tauʻatāiná?’ Ko e hohaʻa ko iá ʻoku taau ke fakakaukau ki ai. Neongo ia, ko e meʻa ʻuluakí ʻoku ʻi ai ha toe fehuʻi ʻoku taau ke fai ki ai ha fakakaukau lelei: Ko e hā e ngaahi ʻaonga ʻo e hoko ko e meʻa ʻa Sihová?

Hoko ko e Meʻa ʻa Sihová ʻOku Iku ki he Fiefia

3. Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻaonga kia Lēhapi ʻa ʻene fili ke tauhi kia Sihová?

3 ʻOku maʻu ʻaonga ʻa e kakai ko e meʻa ʻa Sihová mei honau tuʻungá? Fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo Lēhapí, ko ha paʻumutu naʻe nofo ʻi Sielikō ʻo e kuonga muʻá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻohake ia ʻo ne tōʻongaʻaki ʻa e lotu ololalo ki he ngaahi ʻotua ʻo Kēnaní. Neongo ia, ʻi heʻene fanongo ʻi he ngaahi ikuna naʻe ʻoange ʻe Sihova ki ʻIsilelí, naʻá ne ʻiloʻi ai ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní. Ko ia naʻá ne tuku ʻene moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke maluʻi ʻa e kakai fili ʻa e ʻOtuá pea tuku ai ʻa hono kahaʻú ki honau ʻaofinimá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻIkai naʻe fakatonuhia ʻa Lehapi feʻauaki mei he ngaue, heʻene tali ʻa e ongo talafekau, ʻo ne fakatoʻotoʻo ʻena ō ʻi ha hala kehe?” (Sem. 2:25) Sioloto atu ki he ngaahi ʻaonga naʻe hoko kiate ia ʻi heʻene hoko ko ha konga ʻo e kakai maʻa ʻa e ʻOtuá, ko ha kakai naʻe akoʻi ʻe Heʻene Laó ki he ngaahi founga ʻo e ʻofá mo e fakamaau totonú. He fiefia ē kuo pau naʻe hoko kiate iá ʻo ne liʻaki ai ʻene founga moʻui ki muʻá! Naʻá ne mali mo ha ʻIsileli pea tauhi hake ʻa hono fohá ko Pōasi, ʻo ne hoko ko ha tangata tuʻu-ki-muʻa ʻa e ʻOtuá.—Sios. 6:25; Lute 2:4-12; Mt. 1:5, 6.

4. Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa Lute mei heʻene fili ke tauhi kia Sihová?

4 Ko Lute ʻo Mōapé naʻá ne fili foki mo ia ke tauhi kia Sihova. ʻI heʻene kei siʻí, ʻoku ngalingali naʻá ne lotu kia Kīmosi mo e ngaahi ʻotua kehe ʻo Mōapé, ka naʻá ne hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova, pea naʻá ne mali mo ha ʻIsileli ʻa ia naʻá ne kumi hūfanga ʻi hono fonuá. (Lau ʻa e Lute 1:1-6.) Ki mui ai, ʻi he kamata fononga ʻa Lute mo hono tokoua-ʻi-he-fono ko Opá fakataha mo ʻena faʻē-ʻi-he-fono ko Nāomí ki Pētelihemá, naʻe fakaʻaiʻai ʻe Nāomi ʻa e ongo finemuí ke na foki ki ʻapi. ʻE ʻikai faingofua ke nau nofo ʻi ʻIsileli. Ko Opá naʻá ne ‘foki moʻoni ki hono kakaí, pea ki hono ʻotuá,’ ka naʻe ʻikai ke foki ʻa Lute. Naʻá ne ngāue ki heʻene tuí pea ʻiloʻi ʻa e tokotaha naʻá ne loto ke hoko ko ʻene meʻá. Naʻá ne tala ange kia Nāomi: “ʻOua te ke oʻi au ke liʻaki koe, pea ke tuku ʻeku muimui ʻiate koe: he ko e potu ʻoku ke ʻalu ki ai, te u ʻalu ki ai au; pea ko e potu ʻoku ke mohe ai, te u mohe ai: ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua.” (Lute 1:15, 16) Koeʻuhi ko ʻene fili ke tauhi kia Sihová, naʻe maʻu ʻaonga ʻa Lute mei he Lao ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻe fai ai ʻa e tokonaki makehe ki he kau uitoú pea ki he kau masivá mo e faʻahinga naʻe ʻikai hanau kelekelé. ʻI he malumalu ʻo e kapakau ʻo Sihová, naʻá ne maʻu ai ʻa e fiefia, maluʻi mo e fakaū.

5. Ko e hā kuó ke sio ai ʻi he kakai ʻoku nau tauhi faitōnunga kia Sihová?

5 Te mou ʻiloʻi nai ʻa e faʻahinga tāutaha ʻa ia ʻi he hili ʻenau fakatapui kia Sihová kuo nau tauhi faitōnunga kiate ia ʻi he laui taʻu. ʻEke kia kinautolu ʻa e founga kuo nau maʻu ʻaonga ai mei he tauhi kiate iá. Neongo ʻoku ʻikai ha taha ʻe taʻeʻiai haʻane palopalema, ʻoku poupouʻi lahi ʻe he fakamoʻoní ʻa e lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Monuʻiaā ka ko e kakai ʻoku ʻotua ʻaki ʻa Sihova!”—Sāme 144:15.

Fakaʻatuʻi ʻa e Meʻa ʻOku ʻAmanekina ʻe Sihová

6. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau manavahē ʻi he ʻikai malava ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meia kitautolú?

6 Kuó ke fifili nai pe te ke malava ke fai ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate koé. ʻOku faingofua ke ongoʻi lōmekina ʻi he ʻamanaki ke hoko ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá, moʻui ʻo fakatatau ki heʻene laó, pea lea ʻi hono huafá. Ko e fakatātaá, naʻe ongoʻi taʻefeʻunga ʻa Mōsese ʻi hono fekauʻi ke ne lea ki he kau ʻIsilelí pea ki he tuʻi ʻo ʻIsipité. Ka naʻe ʻikai taʻefakaʻatuʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa naʻá ne ʻamanekina meia Mōsesé. Naʻe hanga ʻe Sihova ʻo ‘hinoiʻi ia ki he meʻa te ne faí.’ (Lau ʻa e Ekisoto 3:11; 4:1, 10, 13-15.) Koeʻuhi naʻe tali ʻe Mōsese ʻa e tokoni naʻe ʻoangé, naʻá ne aʻusia ʻa e fiefia ʻo hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakaʻatuʻi tatau pē ʻa Sihova ʻi he meʻa ʻokú ne ʻamanekina meia kitautolú. ʻOkú ne mahinoʻi ʻa hotau natula taʻehaohaoá, pea ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu. (Sāme 103:14) Ko e tauhi ki he ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha muimui kia Sīsuú ʻoku fakaivifoʻou kae ʻikai fakatupu lōmekina koeʻuhi ko ha ʻalunga moʻui pehē ʻoku maʻu ʻaonga mei ai ʻa e niʻihi kehé pea ʻoku ʻai ai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Haʻu kiate au, . . . pea te u fakaivifoʻou kimoutolu. Mou fua ʻeku ʻioké pea ako meiate au, he ʻoku ou anga-malū mo loto-fakatōkilalo.”—Mt. 11:28, 29NW.

7. Ko e hā ʻoku lava ai ke ke tuipau ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke fai ʻa e meʻa ʻokú ne ʻamanekina meiate koé?

7 ʻE tokonaki mai maʻu pē ʻe Sihova ʻa e fakalototoʻa ʻoku tau fiemaʻú, kehe pē ʻoku tau falala kiate ia ki ha mālohi. Ko e fakatātaá, ʻoku hā mahino naʻe ʻikai natula lea ʻa Selemaia. Ko ia ai, ʻi hono vaheʻi ia ʻe Sihova ke hoko ko ʻEne palōfitá, naʻe pehē ʻe Selemaia: “ʻOiaue, Atonai Sihova, meʻa mai ʻoku ʻikai te u poto ʻi he lea: he ko e tamasiʻi pe au.” Ki mui ai, naʻe aʻu ʻo ne pehē: “ʻE ʻikai te u toe lea ʻi hono huafa.” (Sel. 1:6; 20:9) Neongo ia, ʻi he fakalototoʻa ʻa Sihová, naʻe malava ai ʻa Selemaia ke malangaʻi ha pōpoaki taʻemanakoa ʻi he taʻu ʻe 40. Naʻe toutou fakafiemālieʻi ia ʻe Sihova ʻaki ʻa e lea: “ʻOku ou ʻiate koe ʻe au ke tokoniʻi mo fakahaofi.”—Sel. 1:8, 19; 15:20.

8. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahaaʻi ʻoku tau falala kia Sihová?

8 Hangē ko hono fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa Mōsese mo Selemaiá, ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e meʻa ʻokú ne ʻamanekina mei he kau Kalisitiane he ʻaho ní. Ko e kī tefitó ke falala ki he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.” (Pal. 3:5, 6) ʻOku tau fakahaaʻi ʻoku tau falala kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fakafaingamālieʻi ai kitautolu ki he tokoni ʻokú ne ʻomai fakafou heʻene Folofolá pea fakafou ʻi he fakatahaʻangá. Kapau ʻoku tau fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tataki ʻa hotau ʻalunga ʻi he moʻuí, heʻikai ha meʻa te ne taʻofi kitautolu mei he faitōnunga kiate iá.

Tokanga ʻa Sihova ki Hono Kakaí ʻi he Tuʻunga ko e Faʻahinga Tāutaha

9, 10. Ko e hā ʻa e faʻahinga maluʻi ʻoku talaʻofa ʻi he Sāme 91?

9 Lolotonga ʻa e fakakaukau ki heʻenau fili ke fakatapui kia Sihová, kuo fifili nai ʻa e niʻihi fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e angahalá, hoko ʻo taʻetāú pea mo hono siʻaki ʻe Sihová. Ko e meʻa fakafiefiá, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e maluʻi kotoa ʻoku tau fiemaʻú ke maluʻiʻaki ʻa hotau vahaʻangatae mahuʻinga mo iá. Tau sio angé ki he founga ʻoku fakahaaʻi ai ia ʻi he Sāme 91.

10 ʻOku kamata ʻa e saame ko iá: “Ko ia ʻoku nofo ʻi he toitoiʻanga ʻo Elioni, ʻoku mohe ʻi he malumalu ʻo Satai—ko ʻeku lau e kia Sihova, ko hoku hufanga ia mo hoku talitauʻanga: ko hoku ʻOtua falalaʻanga. Ta ko e hele ʻa e tulimanu [pe tauhele ʻa e tokotaha pō manupuná] te ne fakahaofi koe mei ai.” (Sāme 91:1-3) Fakatokangaʻi ʻoku talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke maluʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻofa mo falala kiate iá. (Lau ʻa e Sāme 91:9, 14.) Ko e hā ʻa e faʻahinga maluʻi naʻá ne ʻuhinga ki aí? Sai, naʻe maluʻi ʻe Sihova ʻa e moʻui ʻa e niʻihi ʻo ʻene kau sevāniti ʻi he kuonga muʻá​—ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi ke fakahaofi ʻa e laine hohoko ʻoku taki atu ai ki he Mīsaia naʻe talaʻofá. Kae kehe, ko e tokolahi ʻo e kau tangata faitōnunga kehe naʻe tuku pilīsone, fakamamahiʻi, pea tāmateʻi ʻi he ngaahi feinga fulikivanu fakaʻulia ke fakatafokiʻi kinautolu mei he faitōnunga ki he ʻOtuá. (Hep. 11:34-39) Naʻa nau maʻu ʻa e loto-toʻa naʻe fiemaʻu ke kātaki aí koeʻuhi naʻe maluʻi fakalaumālie kinautolu ʻe Sihova mei he fakatuʻutāmaki ʻo e maumauʻi ʻenau anga-tonú. Ko ia ai, ko e Sāme 91 ʻe lava ke mahinoʻi ko ha talaʻofa ia ʻo e maluʻi fakalaumālie.

11. Ko e hā ʻa e “toitoiʻanga ʻo Elioni,” pea ko hai ʻoku maluʻi ʻi ai ʻe he ʻOtuá?

11 Ko e “toitoiʻanga ʻo Elioni,” naʻe lave ki ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ko ha feituʻu fakaefakatātā ia ʻo e maluʻi fakalaumālie. ʻI aí, ko e faʻahinga ʻoku nofo mo e ʻOtuá ko ʻene kau fakaafé ʻoku nau malu mei ha meʻa pe tokotaha pē ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻenau tuí mo ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá. (Sāme 15:1, 2; 121:5) Ko ha toitoiʻanga ia koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ke ʻiloʻi ia ʻe he kau taʻetuí. ʻI hení, ʻoku maluʻi ai ʻe Sihova ʻa e kakai ʻoku nau pehē, ko hono moʻoní: ‘Ko hoku ʻOtuá koe ʻoku ou falala ki ai.’ Kapau te tau nofo maʻu ʻi he hūfangaʻanga ko ení, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e mole ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi ha tō ki ha tauhele ʻa Sētane, ‘ko e tokotaha pō manupuná.’

12. Ko e hā e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻokú ne fakamanamanaʻi hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá?

12 Ko e hā e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻokú ne fakamanamanaʻi hotau vahaʻangatae mahuʻinga mo e ʻOtuá? ʻOku lave ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he ngaahi fakatuʻutāmaki, ʻoku kau ai ʻa e “mahaki ʻoku haʻele ʻi he taʻehā, . . . [mo e] fakamate ʻoku tuʻusi hoʻatā.” (Sāme 91:5, 6) ‘Ko e tokotaha pō manupuná’ kuó ne tauheleʻi ʻo maʻu ʻa e tokolahi ʻoku nau maʻu ha holi siokita ki he faʻifaʻitelihá. (2 Kol. 11:3) ʻOkú ne maʻu ʻa e niʻihi kehe ʻi hono pouaki ʻa e mānumanú, hīkisiá mo e tuli ki he meʻa fakamatelié. Lolotonga ia ʻokú ne takihalaʻi ʻa e niʻihi ʻaki ʻa e fakakaukau fakapoto hangē ko e mamahiʻi-fonuá, ʻevalūsioó mo e lotu loí. (Kol. 2:8) Pea kuo tohoakiʻi ʻa e tokolahi ki he tauhele ʻo e fehokotaki fakasino taʻefakalaó. Ko e mahaki fakatupu maumau fakalaumālie peheé kuó ne fakatupunga ke mole mei he laui miliona ʻa ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá.—Lau ʻa e Sāme 91:7-10; Mt. 24:12.

Maluʻi Hoʻo ʻOfa ki he ʻOtuá

13. ʻOku anga-fēfē hono maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻa ʻetau lelei fakalaumālié?

13 ʻOku anga-fēfē hono maluʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí mei he ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie ko ení? ʻOku pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Te ne kouna ʻene kau angelo telia koe, ke tauhi koe ʻi ho hala fuape.” (Sāme 91:11) Ko e kau ʻāngelo fakahēvaní ʻoku nau tataki mo maluʻi kitautolu koeʻuhi ke tau lava ʻo malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Fkh. 14:6) Tānaki atu ki he kau ʻāngeló, ko e kau mātuʻa Kalisitiané, ʻi heʻenau pipiki maʻu ki he Tohi Tapú ʻi heʻenau akonakí, ʻoku maluʻi ai kitautolu mei hono kākaaʻi ʻe he fakaʻuhinga halá. ʻE lava ke nau ʻomai ʻa e tokoni fakatāutaha ki ha taha pē ʻoku fāinga ke ne ikuʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakamāmaní. (Tai. 1:9; 1 Pita 5:2) Pehē foki, ko e “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻoku nau tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālie ke maluʻi kitautolu mei he akonaki ʻo e ʻevalūsioó, ko e fakatauele ʻa e holi taʻetāú, ko e tuli ki he koloá mo e tuʻungá, mo e holi mo e tākiekina fakatupu maumau lahi kehe. (Mt. 24:45PM) Ko e hā kuó ne tokoniʻi koe ke ke talitekeʻi ʻa e niʻihi ʻo e fakatuʻutāmaki ko iá?

14. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaongaʻaki ʻa e maluʻi ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá?

14 Ko e hā kuo pau ke tau fai ke kei ʻi he “toitoiʻanga” ai ʻo e maluʻi ʻa e ʻOtuá? Hangē ko e pau ke tau maluʻi hokohoko kitautolu mei he fakatuʻutāmaki fakaesinó, hangē ko e ngaahi fakatamaki, faihia pe mahakí, ʻoku pehē pē ʻa e pau ke tau ngāue hokohoko ke maluʻi kitautolu mei he fakatuʻutāmaki fakalaumālié. Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau ngāueʻaongaʻaki maʻu pē ʻa e tataki ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻi heʻetau ʻū tohí pea ʻi he fakataha mo e ʻasemipilī ʻa e fakatahaʻangá. ʻOku tau kumi ki he faleʻi ʻa e kau mātuʻá. Pea ʻikai ʻoku tau maʻu ʻaonga mei he ʻulungaanga kehekehe ʻoku fakahāhā ʻe hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané? Ko e moʻoni, ko ʻetau feohi mo e fakatahaʻangá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau hoko ʻo poto.—Pal. 13:20; lau ʻa e 1 Pita 4:10.

15. Ko e hā ʻoku lava ai ke ke tuipau ʻe lava ke maluʻi koe ʻe Sihova mei ha meʻa pē ʻe lava ke ne fakatupunga ke mole ai meiate koe ʻa ʻene hōifuá?

15 ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ke tau veiveiua ai ʻe lava ke maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei ha meʻa pē ʻa ia ʻe lava ke ne fakatupunga ke mole meia kitautolu ʻa ʻene hōifuá. (Loma 8:38, 39) Kuó ne maluʻi ʻa e fakatahaʻangá mei he ngaahi fili mālohi fakalotu mo fakapolitikale ʻa ia ko ʻenau taumuʻá kuo faʻa hoko, ʻo ʻikai koeʻuhí ke tāmateʻi kitautolu, ka ke fakamavaheʻi kitautolu mei hotau ʻOtua māʻoniʻoní. Ko e talaʻofa ʻa Sihová kuo fakamoʻoniʻi ʻa ʻene moʻoní: “ʻIlonga ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi kiate koe, ʻe ʻikai siaʻa.”—Ai. 54:17.

Ko Hai ʻOkú Ne ʻOmai ʻEtau Tauʻatāiná?

16. Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke ʻomai kia kitautolu ʻe he māmaní ha tauʻatāiná?

16 ʻE kaihaʻasi ʻa ʻetau tauʻatāiná ʻi he hoko ko e meʻa ʻa Sihová? ʻI hono kehé, ko e hoko ko e meʻa ʻa e māmaní ʻe kaihaʻasi ai ʻetau tauʻatāiná. ʻOku mavahe ʻa e māmaní meia Sihova pea kuo puleʻi ia ʻe ha ʻotua anga-fakamamahi ʻokú ne fakapōpulaʻi ʻa e kakaí. (Sione 14:30) Ko e fakatātaá, ʻoku ngāueʻaki ʻe he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ʻa e faingataʻa fakaʻekonōmiká ke kaihaʻasi ai mei he kakaí ʻa ʻenau tauʻatāiná. (Fakafehoanaki mo e Fakahā 13:16, 17.) Ko e angahalá foki ʻoku ʻi ai hono mālohi fakatupu takihalaʻi ʻokú ne fakapōpulaʻi ʻa e kakaí. (Sione 8:34; Hep. 3:13) Ko ia neongo ko e kau taʻetuí te nau talaʻofa mai nai ʻa e tauʻatāina ʻi heʻenau pouaki ha founga moʻui ʻa ia ʻoku fepaki mo e ngaahi akonaki ʻa Sihová, ko ha niʻihi pē ʻoku fanongo kia kinautolu ʻe vave hono fakapōpulaʻi kinautolu ʻi ha founga moʻui angahalaʻia mo ololalo.—Loma 1:24-32.

17. Ko e hā ʻa e tauʻatāina ʻoku ʻomai ʻe Sihova kia kitautolú?

17 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe Sihova mei he meʻa kotoa pē ʻoku lava ke ne fakatupu ha maumau kia kitautolu kapau ʻoku tau foaki atu kitautolu maʻana. ʻI he founga ʻe niʻihi, ko hotau tuʻungá ʻoku hangē ia ko ha tokotaha ʻokú ne tuku ʻene moʻuí ki he ʻaofinima ʻo ha toketā tafa pōtoʻi ʻa ia ʻe lava ke ne fakatauʻatāinaʻi ia mei ha tuʻunga fakamanamana ki he moʻuí. ʻOku tau maʻu kotoa ha tuʻunga fakamanamana ki he moʻuí—ko hano maʻu tukufakaholo ʻo e angahalá. Kapau pē ʻoku tau foaki kitautolu kia Sihova, makatuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Kalaisí, ʻe lava ai ke tau ʻamanaki ke hao mei he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá pea moʻui taʻengata. (Sione 3:36) Hangē nai ko e tupulaki ʻetau falala ki ha toketā tafa ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa hono ongoongó, ʻoku pehē pē ʻa e tupulaki ʻo ʻetau falala kia Sihová ʻi he hokohoko atu ʻetau ako fekauʻaki mo iá. Ko ia ai, ʻoku tau hokohoko atu hono ako fakalelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke ʻofa kiate ia ʻi ha founga ʻa ia ʻe toʻo ai ha manavahē pē mei he hoko ko ʻene meʻá.—1 Sione 4:18.

18. Ko e hā ʻe iku ki ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau hoko ko e meʻa ʻa Sihová?

18 ʻOku tuku mai ʻe Sihova ʻa e tauʻatāina ke filí ki he kakai kotoa pē. ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá: “Ke ke fili ki he moʻui ka ke moʻui, ʻa koe mo ho hako, ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua.” (Teu. 30:19, 20) ʻOkú ne fiemaʻu ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa kiate iá ʻaki ʻa e fili tauʻatāina ke tauhi kiate ia. ʻI he ʻikai kaihaʻasi ʻetau tauʻatāiná, ko e hoko ko e meʻa ʻa e ʻOtua ʻoku tau ʻofa aí kuo pau ke ne ʻai ke tau fiefia pea tauhi maʻu ʻa e fiefia ko iá.

19. Ko e hā ko ha ʻofa maʻataʻatā ai ʻa e hoko ko e meʻa ʻa Sihová?

19 ʻI he tuʻunga ko e kau angahalá, ʻoku ʻikai te tau tuha ke hoko ko ha meʻa ʻa ha ʻOtua haohaoa. Ko e ʻofa maʻataʻatā pē ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ʻai ke malavá. (2 Tim. 1:9) Ko ia ai, naʻe tohi ʻe Paula: ‘Kapau ʻoku tau moʻui, ʻoku tau moʻui maʻa Sihova; pea kapau ʻoku tau pekia, ʻoku tau pekia maʻa Sihova: ko ia, pe ʻoku tau moʻui, pe ʻoku tau pekia, ko e meʻa ʻa Sihova pe ʻa kitautolu.’ (Loma 14:8) Ko e moʻoni heʻikai ʻaupito te tau fakaʻiseʻisa ʻi he fili ke hoko ko e meʻa ʻa Sihová.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā e ngaahi ʻaonga ʻo e hoko ko e meʻa ʻa Sihová?

• Ko e hā ʻoku tau malava ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe he ʻOtuá meia kitautolú?

• ʻOku anga-fēfē hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e maluʻi ki heʻene kau sevānití?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

ʻEke ki he niʻihi kehé ʻa e founga kuo nau maʻu ʻaonga ai mei he hoko ko e meʻa ʻa Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko e hā e founga ʻe niʻihi ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e maluʻí?