Skip to content

Skip to table of contents

Tokoniʻi Hoʻo Fānaú Ke Nau Fekuki mo ʻEnau Palopalemá

Tokoniʻi Hoʻo Fānaú Ke Nau Fekuki mo ʻEnau Palopalemá

Tokoniʻi Hoʻo Fānaú Ke Nau Fekuki mo ʻEnau Palopalemá

KO ʻETAU fānaú ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e tenge lahi. ʻOku fakaeʻa kinautolu ki he laumālie ʻo e māmani fulikivanu ʻo Sētané, pea kuo pau ke nau fāinga mo e “ngaahi holi fakatalavou.” (2 Tim. 2:22; 1 Sione 5:19) ʻIkai ngata aí, koeʻuhi ʻoku nau feinga ke ‘manatu ki honau Tubuagá,’ kuo pau ke nau fekuki mo e manuki—naʻa mo e fakahohaʻa—mei he faʻahinga ʻoku fakafepaki ki heʻenau tuí. (Koh. 12:2 [12:1, PM]) ʻI he sio atu ki he taimi naʻá ne tupu hake aí, ʻoku pehē ʻe ha tokoua ko Viniseni: “Naʻe fakahohaʻasi maʻu pē au ʻe he tokotaha, houtamaki, pe feinga ke fuhu mo au koeʻuhi ko ʻeku hoko ko ha Fakamoʻoní. Naʻe fuʻu kovi ʻaupito ia ʻi he taimi lahi ʻo ʻikai ai te u fie ʻalu au ki he akó.” *

Tānaki atu ki he ngaahi tenge mei he māmaní, ko hotau ngaahi fohá mo e ʻofefiné ʻoku toe pau nai ke nau faitau mo ʻenau holi tonu ke hangē ko honau toʻú. “ʻOku ʻikai faingofua ʻa e vakai mai ʻokú te kehé,” ko e lau ia ʻa Kefilini, ko ha tuofefine ʻi hono taʻu hongofulu tupu lahí. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha talavou ko ʻĀlani, “naʻe faʻa fakaafeʻi au ke mau ō mo e faʻahinga ʻi heʻeku kalasí ʻi he ngaahi fakaʻosinga uiké pea naʻá ku loto moʻoni ke ʻalu.” ʻIkai ko ia pē, ko e holi ʻa e kau talavoú ke kau ʻi he ngaahi sipoti fakaakó, ʻa ia ʻoku taki ngofua atu ai ki he feohi koví, ʻoku lava ke mālohi. “ʻOku ou manako he sipotí,” ko e lau ia ʻa ha kiʻi tuofefine ko Tānia. “Naʻe feinga maʻu pē ʻa e kau faiako sipoti ʻi he ʻapiakó ke ʻai au ke u vaʻinga ʻi he timí. Naʻe faingataʻa ke fakafisingaʻi ia.”

ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fekuki mo ʻenau palopalemá? Kuo fekauʻi ʻe Sihova ʻa e mātuʻá ke nau tokonaki ʻa e tataki ki heʻenau fānaú. (Pal. 22:6; Ef. 6:4) Ko e taumuʻa ʻa e mātuʻa manavahē-ʻOtuá ke fakatupulekina ʻi he loto ʻo ʻenau fānaú ha holi ke talangofua kia Sihova. (Pal. 6:20-23) ʻI he founga ko iá, ʻe ueʻi ai ʻa e fānaú ke nau talitekeʻi ʻa e tenge ʻa e māmaní naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai sio mai ai ʻenau mātuʻá.

Ki he mātuʻá, ko ha pole ia ke kumi ha moʻui, tauhi ha fāmili, pea tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻi he fakatahaʻangá—ʻo fai kotoa ʻi he taimi tatau. ʻOku pau ke fai pehē ʻa e niʻihi ʻi he tuʻunga ko e mātuʻa taʻehoa pe ʻi he lolotonga ʻa e fehangahangai mo e fakafepaki mei ha hoa taʻetui. Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e mātuʻá ke nau vaheʻi ʻa e taimi ke fai ai ha tokoni ki heʻenau fānaú. Ko ia ai, ko e hā ʻe lava ke mou fai ke tokoniʻi ʻa hoʻomou fānaú ke nau maluʻi kinautolu mei he tenge ʻa e toʻumeʻá, ʻahiʻahí mo e fakahohaʻa ʻoku nau fehangahangai fakaʻaho mo iá?

Vahaʻangatae Fakafoʻituitui mo Sihova

ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe heʻetau fānaú ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko ha Tokotaha moʻoni. ʻOku fiemaʻu ke tokoniʻi kinautolu ke nau “sio ki he Tuʻi Taʻehamai.” (Hep. 11:27) Ko Viniseni, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne manatu ki he anga hono tokoniʻi ia ʻe heʻene mātuʻá ke ne fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova. ʻOkú ne pehē: “Naʻá na akoʻi kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú. ʻOku lava ke u manatuʻi mei ha taʻu siʻi ʻaupito, naʻá ku lotu ai kia Sihova ʻi he pō kotoa ki muʻa ke u mohé. Naʻe hoko ʻa Sihova ko ha tokotaha moʻoni kiate au.” ʻOku mou lotu mo hoʻomou fānaú? Ko e hā ʻoku ʻikai te mou fanongo ai ki he meʻa ʻoku nau leaʻaki kia Sihova ʻi heʻenau lotu fakafoʻituituí? ʻOku nau toutou leaʻaki pē ha sīpinga ʻo ha ngaahi lea tatau? Pe ʻoku nau fakahaaʻi ʻi heʻenau lotú ʻa e anga ʻo ʻenau ongoʻi moʻoni fekauʻaki mo Sihová? ʻI he fanongo ki heʻenau lotú, te ke malava nai ai ke ʻiloʻi ʻenau fakalakalaka fakalaumālié.

Ko e lau fakafoʻituitui ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha toe founga mahuʻinga ia ʻe taha ʻoku ʻunuʻunu ofi ai ʻa e fānaú kia Sihova. Ko Kefilini, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne fakamatala: “Ko e lau kotoa ʻa e Tohi Tapú ʻi he kei siʻí naʻá ne tokoniʻi au. Naʻá ne ʻomai ʻa e tuipau tatau ai pē pe ʻoku fakafepaki mai ʻa e kakaí kiate au, ʻoku ou maʻu ʻa e poupou ʻa Sihová.” ʻOku ʻi ai ha polokalama lau Tohi Tapu ʻa hoʻo fānaú?—Sāme 1:1-3; 77:12.

Ko e moʻoni, ʻoku kehekehe ʻa e fānaú ʻi he founga ʻo ʻenau tali ʻa e tataki ʻa e mātuʻá. Pehē foki, ko ʻenau fakalakalaka fakalaumālié ʻoku fakatuʻunga nai ia ʻi honau taʻumotuʻá. Neongo ia, ʻi he ʻikai ha tatakí, ʻe faingataʻa ki he fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko ha Tokotaha moʻoní. Kuo pau ke uhuʻi ʻe he mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ke lava ʻa e fānaú ʻo fanongo ki he folofola ʻa Sihová, hangē ko e laú, ʻi ha feituʻu pē nai te nau ʻi ai. (Teu. 6:6-9) Kuo pau ke tui ʻa hoʻo fānaú ʻoku tokanga fakafoʻituitui ʻa Sihova kiate kinautolu.

Fetuʻutaki—Founga ke ʻAi Ai ke Mohu ʻUhingá

Ko e fetuʻutakí ko ha toe founga mātuʻaki mahuʻinga ia ke tokoniʻi ai ʻa hoʻo fānaú. Ko e moʻoni, ko e fetuʻutaki leleí ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hoʻo talanoa pē ki hoʻo fānaú. ʻOku kau ai ʻa e ʻeke ʻo e ngaahi fehuʻi pea fanongo anga-kātaki ki heʻenau talí—neongo kapau ʻoku fakamoʻoniʻi ʻoku kehe ʻa e tali ko iá mei he meʻa ʻokú ke loto ke fanongo ki aí. “ʻOku ou ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi kae ʻoua ke u ongoʻi ʻoku ou mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú na fakakaukau ki aí mo e meʻa ʻokú na fekuki mo ia ʻi heʻena moʻuí,” ko e lau ia ʻa Ane, ko ha faʻē ʻa e ongo tamaiki tangata ʻe toko ua. ʻOku ongoʻi ʻe hoʻo fānaú ʻokú ke fanongo kia kinautolu? Ko Tānia, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Naʻe fanongo moʻoni ʻeku ongo mātuʻá kiate au pea manatuʻi ʻemau ngaahi talanoá. Naʻá na ʻiloʻi e hingoa ʻo e tamaiki ʻi heʻeku kalasí. Naʻá na fehuʻi fekauʻaki mo kinautolu pea mo honau tuʻunga kehe naʻa mau talanoa ki ai ki muʻá.” Ko e fanongo pea manatuʻí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki he fetuʻutaki lavameʻá.

Kuo ʻiloʻi ʻe he fāmili lahi ko e taimi kaí ʻoku maʻu ai ʻa e faingamālie lelei ki he fetuʻutaki mohu ʻuhingá. “Ko e kai fakatahá naʻe mahuʻinga ia ʻi homau fāmilí,” ko e fakamatala ia ʻa Vinisení. “Naʻe ʻamanekina ke mau ʻi he tēpilé fakataha mo e fāmilí ʻi he taimi pē naʻe ala lava aí. Naʻe ʻikai fakaʻatā ke fai ha sio televīsone, fanongo letiō, pe lautohi ʻi he lolotonga ʻa e taimi kaí. Koeʻuhi ko e lahi taha ʻa e taimí naʻe fai ai ʻa e fetalanoaʻaki anga-maheni, naʻe ʻomai ai ha mōmeniti nonga ʻi he ʻaho taki taha ʻa ia naʻe tokoniʻi ai au ke fekuki mo e ngaahi moveuveu mo e tenge naʻá ku fehangahangai mo ia ʻi he ʻapiakó.” ʻOkú ne toe pehē: “Ko e alāanga ki he talanoa mo ʻeku ongo mātuʻá ʻi he taimi kaí naʻe toe tokoniʻi ai au ke u ongoʻi fiemālie ʻi he talanoa mo kinaua ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu tokoni ai ʻi he meʻa mafatukituki angé.”

ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku tuʻo fiha ʻi he uike taki taha ʻa ʻemau kai fakataha fakafāmilí?’ ʻE ʻoatu kiate koe ha faingamālie ʻi hano fai ha feʻunuʻaki ʻi he tafaʻaki ko ení ki ha fetuʻutaki lahi ange mo lelei ange mo hoʻo fānaú?

ʻUhinga ʻOku Mātuʻaki Mahuʻinga Ai ʻa e ʻAhiʻahiʻi ʻo ha Ngaahi Kongá

ʻOku fakalototoʻaʻi foki ʻi ha Lotu Fakafāmili fakauike ʻa e fetalanoaʻaki mohu ʻuhinga pea tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke nau fekuki mo e ngaahi palopalema pau. Ko ʻĀlani, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Naʻe ngāueʻaki ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e ako fakafāmilí ke ʻiloʻi ai ʻemau fakakaukaú. Naʻá na lāulea ki he tōpiki ʻa ia naʻe kaungatonu ki he meʻa naʻa mau fekuki mo iá.” ʻOku pehē ʻe he faʻē ʻa ʻĀlaní: “Naʻa mau ngāueʻaki ʻa e niʻihi ʻo e taimi akó ki hono ʻahiʻahiʻi ʻo ha ngaahi konga. Ko e ngaahi konga ko ení naʻe tokoniʻi ai ʻema fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ke taukapoʻi ai ʻenau tuí pea ke fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku nau tui ki aí. Naʻe ʻoange ʻe he meʻá ni kia kinautolu ʻa e tuipau naʻe fiemaʻu ke nau fakaleleiʻi ʻa e pole ʻoku hoko kia kinautolú.”

Ko e moʻoni, ʻi he fehangahangai mo e tenge mei he toʻumeʻá, ʻoku faʻa fiemaʻu ke fai ʻe he fānaú ʻa e meʻa lahi ange ʻi he pehē pē, ʻikai pea mavahé. Kuo pau ke nau malava ke tali ʻa e fehuʻi hangē ko ení ko e hā hono ʻuhingá mo e ko e hā ʻoku ʻikai totonu aí. ʻOku toe fiemaʻu ke nau ongoʻi tuipau fekauʻaki mo e meʻa ke fai ʻi hono manukiʻi kinautolu koeʻuhi ko ʻenau tuí. Kapau heʻikai lava ke nau taukapoʻi ʻenau tuí, ʻe faingataʻa ai ke nau tuʻu mālohi maʻá e lotu moʻoní. Ko e ʻahiʻahiʻi ʻo ha ngaahi kongá ʻe lava ke tokoni ia ki hono langa hake ʻa e tuipau ko iá.

Ko e  puha ʻi he peesi 18 ʻoku fakahokohoko ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe lava ke fakatātaaʻi lolotonga hoʻomou efiafi Lotu Fakafāmilí. ʻAi ke moʻoni ʻa e ngaahi konga ko ení ʻaki hono fakafepakiʻi ʻa e tali ʻoku ʻomai ʻe hoʻo fānaú. Fakakaukau fakataha mo hono ʻahiʻahiʻi ko ia ʻo e ngaahi kongá ki he niʻihi ʻo e lēsoni ʻaonga naʻe akoʻi ʻe he ngaahi fakatātā Fakatohitapú. Ko e akoʻi pehē ʻi ʻapí ʻoku ʻikai ha veiveiua te ne teuʻi ʻa hoʻo fānaú ke nau fekuki ai mo e palopalema ʻi he ʻapiakó mo ha toe feituʻu pē.

ʻApi—Ko ha Taulangaū Malu?

Ko ho ʻapí ʻa e faʻahinga feituʻu ʻoku fakatuʻotuʻa ʻa hoʻo fānaú ke nau foki ki ai ʻi he ʻosi ʻa e ʻaho ako taki taha? Kapau ko ha taulangaū malu ia, ʻe tokoniʻi ai ʻa hoʻo fānaú ke nau fehangahangai mo ʻenau palopalema fakaʻahó. Ko ha tuofefine ʻa ia ko ha mēmipa ia he taimí ni ʻo ha fāmili Pēteli ʻokú ne pehē: “ʻI heʻeku tupu haké, ko e taha ʻo e meʻa naʻe mahuʻinga taha kiate aú ko e hoko ko ia ʻa homau ʻapí ko ha taulangaū malú. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga kovi naʻe ʻi ai ʻi he ʻapiakó, naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi naʻá ku foki ai ki ʻapí, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.” Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko e tuʻunga ia ʻo e ʻātakai ʻi ho ʻapí? Ko ha feituʻu ia ʻoku angamaheniʻaki ai ʻa e “feʻiteʻitani, ko e fakafelaulauhi, [mo e] fakavahavahaʻa,” pe ʻoku ʻiloa ia ʻi he “ʻofa, ko e fiefia, [mo e] melino”? (Kal. 5:19-23) Kapau ʻoku faʻa ʻikai ʻi ai ʻa e melinó, ʻokú ke feinga mālohi ke ʻiloʻi ʻa e liliu ʻoku fiemaʻú koeʻuhi ke ʻai ai ho ʻapí ko ha taulangaū malu ki hoʻo fānaú?

Ko e toe founga ʻe taha ke tokoniʻi ai ʻa hoʻo fānaú ke nau fekuki mo e palopalemá ko e tamuʻomuʻa ʻi hono fokotuʻutuʻu ha feohi fakatupu langa hake kia kinautolu. Hangē ko ení, ʻe lava ke ke fakakau ha fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mei he fakatahaʻangá ʻoku nau tokanga ki he meʻa fakalaumālié ʻi he fakafiefia ʻa ho fāmilí? Pe ʻe lava ke ke fokotuʻutuʻu ha kai maʻamaʻa ʻi ho ʻapí mo e ʻovasia fefonongaʻakí pe ko e niʻihi kehe ʻoku nau kau ʻi he ngāue taimi-kakató? ʻOkú ke ʻiloʻi ha kau misinale pe ko e kau Pēteli ʻa ia ʻe lava ke fakatupulekina ha kaumeʻa mo ia ʻa hoʻo fānaú, neongo kapau ʻe hoko ia ʻi ha faitohi pē, ʻīmeili, pe telefoni he taimi ki he taimi? Ko e vahaʻangatae peheé ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻa hoʻo fānaú ke nau fokotuʻu ha ngaahi hala totonu ki honau vaʻé pea fakatupulekina ai ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie. Fakakaukau atu ki he ola lelei ʻo e feohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo e talavou ko Tīmoté. (2 Tim. 1:13; 3:10) Ko e feohi vāofi ʻa Paula mo iá naʻe tokoniʻi ai ʻa Tīmote ke ne hanganaki fakakaukau taha ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié.—1 Kol. 4:17.

Fakaongoongoleleiʻi ʻa Hoʻo Fānaú

ʻOku fiefia ʻa Sihova ke sio ki he tuʻu ʻa e fānaú maʻá e meʻa ʻoku totonú neongo ʻa e tenge mei he māmani ʻo Sētané. (Sāme 147:11; Pal. 27:11) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻokú ke fiefia mo koe foki ʻi he sio ki hono fili ʻe heʻetau fānaú ʻa e ʻalunga fakapotopotó. (Pal. 10:1) ʻAi ke ʻiloʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa e anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo kinautolú, pea nima-homo fakataha mo hono fai ʻa e fakaongoongolelei anga-ʻofa. Naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he mātuʻá. ʻI he taimi ʻo e papitaiso ʻo Sīsuú, naʻe folofola ʻa Sihova: “Ko hoku ʻAlo Pele koe; ko koe kuo u hōifua ai.” (Mk. 1:11) He fakaivimālohiʻi moʻoni ē ʻo Sīsū ʻe he fakafiemālie ʻa ʻene Tamaí ke ne fekuki ai mo e palopalema lahi naʻe teu ke ne fehangahangai mo iá! ʻI he founga tatau, ʻai ke ʻiloʻi ʻe hoʻo fānaú ʻokú ke ʻofa ʻia kinautolu, pea fakamālōʻiaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau lavaʻí.

Ko e moʻoni, heʻikai lava ke ke maluʻi fakaʻaufuli ʻa hoʻo fānaú mei he tengé, fakahohaʻá mo e manukí. Neongo ia, ʻe lava ke ke fai ʻa e meʻa lahi ke tokoniʻi kinautolu. ʻI he founga fē? Tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova. Fakatupu ha ʻātakai ʻoku langaʻi ai ʻa e fetalanoaʻaki mohu ʻuhingá. ʻAi ʻa e efiafi Lotu Fakafāmilí ke ʻaonga pea ʻai ho ʻapí ko ha taulangaū malu. Ko e fai peheé ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe teuʻi ai ʻa hoʻo fānaú ke nau fekuki mo e palopalema lahi ʻoku hoko kia kinautolú.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Kuo liliu ʻa e hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupú ni.

[Puha/​Fakatātā ʻi he peesi 18]

 LAVA KE TOKONI ʻA E TAIMI ʻAHIʻAHÍ

Ko e fakatātā eni ʻo e tuʻunga ʻe niʻihi ʻoku fetaulaki mo ʻetau fānaú. Ko e hā ʻoku ʻikai ʻahiʻahiʻi ai ʻa e tuʻunga ʻe niʻihi ko ení ʻi he lolotonga ʻa hoʻomou efiafi Lotu Fakafāmilí?

▸ ʻOku kole ʻe ha faiako sipoti ʻa hoʻo taʻahiné ke kau ʻi he timi ʻa e ʻapiakó.

▸ ʻOku tuʻuaki ange ki ho fohá ha foʻi sikaleti ʻi heʻene foki ki ʻapi mei he akó.

▸ ʻOku fakamanamana ha tamaiki tangata ke tā ʻa ho fohá kapau te nau toe sio ki ai ʻokú ne malanga.

▸ Lolotonga ʻa e ngāue fakamalanga ʻa hoʻo taʻahiné ʻi he matapā ki he matapaá, ʻokú ne fetaulaki ai mo ha kaungāako.

▸ ʻI muʻa ʻi he kalasí, ʻoku ʻeke ai ki hoʻo taʻahiné ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai te ne salute ai ki he fuká.

▸ ʻOku toutou manukiʻi ʻe ha tamasiʻi ʻa ho fohá ʻi heʻene hoko ko ha Fakamoʻoní.

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

ʻOku ʻi ai ha polokalama lau Tohi Tapu tonu ʻa hoʻo fānaú?

[Fakatātā ʻi he peesi 19]

ʻOkú ke fakakau ʻa e faʻahinga ʻoku tokanga ki he meʻa fakalaumālié ʻi hoʻo fakafiefiá?