Skip to content

Skip to table of contents

ʻOua ʻe ʻAi ke Mamahi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo Sihová

ʻOua ʻe ʻAi ke Mamahi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo Sihová

ʻOua ʻe ʻAi ke Mamahi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo Sihová

“ʻOua ʻe ʻai ke mamahi ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ko ia ʻo e ʻOtua, ʻa ia naʻe sila ʻaki kimoutolu.”—EF. 4:30.

1. Ko e hā kuo fai ʻe Sihova maʻá e kakai ʻe laui miliona, pea ko e hā e fatongia kuo nau maʻú?

 KUO fai ʻe Sihova ʻa e meʻa makehe maʻá e kakai ʻe laui miliona ʻoku moʻui ʻi he māmani faingataʻa ko ení. Kuó ne ʻai ke malava ʻo nau ʻunuʻunu ofi kiate ia fakafou ʻi hono ʻAlo tofu-pē -taha-ne-fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi. (Sione 6:44) Ko e taha koe ʻo e faʻahinga tāutaha ko ení kapau kuó ke fai ha fakatapui ki he ʻOtuá pea moʻui ʻo fakatatau ki ai. ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha kuo papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní, ʻokú ke maʻu ʻa e fatongia ke ʻai hoʻo tōʻongá ke fehoanaki mo e laumālie ko iá.—Mt. 28:19.

2. Ko e hā e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí?

2 Ko kitautolu ʻoku “to ʻi he laumalie” ʻoku tau ʻai ʻa e angaʻitangata foʻou. (Kal. 6:8; Ef. 4:17-24) Ka ʻoku ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e akonaki pea fakatokanga mai ke ʻoua te tau ʻai ke mamahi ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Lau ʻa e Efeso 4:25-32.) Te tau vakai fakalelei he taimí ni ki he akonaki ʻa e ʻapositoló. Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Paula ʻi heʻene lea fekauʻaki mo hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá? ʻE lava fēfē ke faifai ange pea fai ʻe ha taha kuo fakatapui kia Sihova ha meʻa pehē? Pea ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo Sihová?

Meʻa Naʻe ʻUhinga ki Ai ʻa Paulá

3. ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e lea naʻe hiki ʻi he Efeso 4:30?

3 ʻUluakí, fakatokangaʻi ange ʻa e lea ʻa Paula naʻe hiki ʻi he Efeso 4:30. Naʻá ne tohi: “ʻOua ʻe ʻai ke mamahi ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ko ia ʻo e ʻOtua, ʻa ia naʻe sila ʻaki kimoutolu ki he ʻaho huhuʻi.” Naʻe ʻikai loto ʻa Paula ke ʻai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo hono kaungātui ʻofeiná. Ko e laumālie ia ʻo Sihová naʻe ‘sila ʻaki kinautolu ki he ʻaho huhuʻí.’ Ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá naʻe hoko pea ʻoku kei hoko ko ha sila, pe ko ha “fakaʻilonga [tōmuʻa] ʻo e meʻa ka hoko mai” ki he kau pani tauhi anga-tonú. (2 Kol. 1:22NW) ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he silá ko e meʻa kinautolu ʻa e ʻOtuá pea te nau maʻu ʻa e moʻui fakahēvaní. Ko e faʻahinga ko ia naʻe silaʻi fakaʻosí ko e toko 144,000.—Fkh. 7:2-4.

4. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá?

4 Ko hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālié ʻoku lava ke hoko ko e ʻuluaki sitepu ia ʻoku taki atu ki he mole fakaʻaufuli ʻa e tākiekina ʻa e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá ʻi he moʻui ʻa ha Kalisitiane. ʻOku hā mahino ʻoku malava ení mei he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Tēvita hili ʻene faiangahala mo Patisepá. Naʻe kōlenga ʻa Tēvita ʻi he fakatomala kia Sihova: “Oua naa ke liaki au mei ho ao; bea oua naa ke too iate au ho laumalie maonioni.” (Sāme 51:11PM) Ko e faʻahinga pani pē ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻenau “fai agatonu be o aʻu ki he mate” te nau maʻu ʻa e “bale” ʻo e moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvaní. (Fkh. 2:10PM; 1 Kol. 15:53) Ko e kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ha ʻamanaki fakamāmaní ʻoku toe fiemaʻu kia kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní kapau ʻoku fiemaʻu ke nau tauhi maʻu ʻenau anga-tonu ki he ʻOtuá pea maʻu ʻa ʻene meʻaʻofa ko e moʻuí makatuʻunga ʻi he tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí. (Sione 3:36; Loma 5:8; 6:23) Ko ia ai, ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau leʻohi kitautolu mei hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová.

ʻE Lava Fēfē ke ʻAi ʻe ha Kalisitiane ke Mamahi ʻa e Laumālié?

5, 6. ʻE lava fēfē ke ʻai ʻe ha Kalisitiane ke mamahi ʻa e laumālie ʻo Sihová?

5 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane fakatapuí, ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālié. ʻE malava eni kapau te tau ‘fou mo moʻui ʻi he Laumalié,’ he ko e toki taimi ia heʻikai ikuʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi holi fakakakano fehālaakí pea heʻikai te tau fakahāhā ai ʻa e ngaahi anga-taʻefakaʻotuá. (Kal. 5:16, 25, 26) Ka ʻe lava ke liliu ia. ʻE lava ke tau ʻai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi ha tuʻunga ʻaki hono fakaʻatā ke tau ʻauhia māmālie atu, ʻo ʻikai nai te tau fakatokangaʻi, ki he tōʻonga ʻoku fakahalaiaʻi ʻi he Folofola fakamānavaʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá.

6 Kapau ʻe hokohoko atu ʻetau fai ʻa e meʻa kehe mei he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, te tau ʻai ai ia ke mamahi pea mo Sihova, ʻa e Matavai ʻo e laumālie ko iá. Ko hano sivisiviʻi ʻa e Efeso 4:25-32 ʻe fakahaaʻi mai ai ʻa e founga ʻoku totonu ke tau tōʻongaʻakí, pea ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá.

Founga ke Fakaʻehiʻehi Ai mei Hono ʻAi ke Mamahi ʻa e Laumālié

7, 8. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga kuo pau ai ke tau lea moʻoní.

7 Kuo pau ke tau lea moʻoni. Fakatatau ki he Efeso 4:25, naʻe tohi ʻe Paula: “Ko eni, kuo tuku ʻa e loi, ko ia mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi; he ko e ngaahi kupu kitautolu ʻoku fekauʻaki.” Koeʻuhi ʻoku tau fāʻūtaha ʻi he tuʻunga ko e “ngaahi kupu kitautolu ʻoku fekauʻaki,” ʻoku ʻikai moʻoni totonu ke tau kākā pe feinga ʻosi fakakaukauʻi ke takihalaʻi ʻa hotau kaungālotú, he ʻoku tatau ia mo hono lohiakiʻi kinautolu. Ko ha taha pē ʻoku kīvoi ʻi ha ʻalunga pehē ʻe iku ia ki he ʻikai hano vahaʻangatae mo e ʻOtuá.—Lau ʻa e Palovepi 3:32.

8 Ko e lea mo e tōʻonga kākaá ʻe lava ke veuki ai ʻa e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá. Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau hangē ko e palōfita alafalalaʻanga ko Tanielá, ʻa ia naʻe ʻikai lava ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé ha kovi ʻiate ia. (Tan. 6:4) Pea ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa e akonaki ʻa Paula ki he kau Kalisitiane naʻa nau maʻu ha ʻamanaki fakahēvaní ko e mēmipa taki taha ʻo e “sino ʻo Kalaisi” ʻoku nau fekauʻaki mo e niʻihi kehé kotoa pea ʻoku fiemaʻu ke nau fāʻūtaha ai pē mo e kau muimui pani lea moʻoni ʻa Sīsuú. (Ef. 4:11, 12) Kapau ʻoku tau ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmani Palataisí, ko kitautolu foki kuo pau ke tau leaʻaki ʻa e moʻoní, ʻo tokoni ai ki he fāʻūtaha ʻa ʻetau fetokouaʻaki ʻi māmani lahí.

9. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau fai ki he lau ʻa e Efeso 4:26, 27?

9 Kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e Tēvoló, ʻo ʻoua ʻe ʻoange ha faingamālie ke ne ʻai ke hoko ha maumau fakalaumālie kia kitautolu. (Sem. 4:7) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau talitekeʻi ʻa Sētane. Hangē ko ení, ʻe lava ke tau fai ia ʻaki hono maluʻi kitautolu mei he ʻita taʻemapuleʻí. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻIta pe, kae ʻoua ʻe angahala ai: ʻoua ʻe tuku ke to ʻa e laʻa ʻoku mou kei mamahi; kaeʻumaʻā, ʻoua naʻa tuku ha ava ki he Tevolo.” (Ef. 4:26, 27) Kapau te tau hoko ʻo ʻita ʻi ha ʻuhinga totonu, ko ha lotu fakalongolongo he taimi pē ko iá ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau “lotomaʻu,” ʻo fakahāhā ʻa e mapuleʻi-kita kae ʻikai fai ha tōʻonga ʻa ia ʻe lava ke ʻai ai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. (Pal. 17:27) Ko ia ʻai ke ʻoua te tau mamahi ai pē pea ʻoange ai ha faingamālie kia Sētane ke ne fakaʻaiʻai ke tau fai ha meʻa ʻoku kovi. (Sāme 37:8, 9) Ko e founga ʻe taha ke talitekeʻi ai iá ko hono fakaleleiʻi vave ʻa e fekīhiakí ʻi he fehoanaki mo e akonaki ʻa Sīsuú.—Mt. 5:23, 24; 18:15-17.

10, 11. Ko e hā kuo pau ai ke ʻoua te tau kaihaʻa pe taʻefaitotonú?

10 Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tō ʻi ha ʻahiʻahi pē ke kaihaʻa pe taʻefaitotonu. ʻI he fekauʻaki mo e kaihaʻá, naʻe tohi ʻe Paula: “Ke ʻoua naʻa kei kaihaʻa ʻe he kaihaʻa: ka ne fakafitefitaʻa muʻa, ʻo ngaueʻaki ʻa e ongo nima ko ia ki he meʻa ʻoku lelei, koeʻuhi ke ai haʻane meʻa ke foaki ki he masiva.” (Ef. 4:28) Kapau naʻe kaihaʻa ha Kalisitiane fakatapui, ko hono moʻoní te ne ‘takua noa ae huafa o e Otuá,’ ʻaki hono ʻoatu ki ai ha luma. (Pal. 30:7-9PM) Naʻa mo e masivá ʻoku ʻikai fakatonuhiaʻi ai ʻa e kaihaʻá. Ko e faʻahinga ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻaupito pē fakatonuhiaʻi ʻa e kaihaʻá ia.—Mk. 12:28-31.

11 ʻOku ʻikai ke lave pē ʻa Paula ki he meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau faí; ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí. Kapau ʻoku tau moʻui pea fou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, te tau ngāue mālohi koeʻuhi ke lava ai ʻo tau tokangaʻi ʻa hotau fāmilí pea toe maʻu foki ai ha “meʻa ke foaki ki he masiva.” (1 Tim. 5:8) Naʻe vaheʻi ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló ʻa e paʻanga ke tokoni ki he masivá, ka ko e lavaki ko Siutasi ʻIsikalioté naʻá ne toʻo ha konga ʻo e paʻangá. (Sione 12:4-6) Naʻe ʻikai moʻoni ke tataki ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní. Ko kitautolu ʻoku tataki ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku tau “tōʻonga faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē,” ʻo hangē ko Paulá. (Hep. 13:18NW) ʻOku tau fakaʻehiʻehi ai mei hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová.

Founga Kehe ke Fakaʻehiʻehi Ai mei Hono ʻAi ke Mamahi ʻa e Laumālié

12, 13. (a) Hangē ko ia ne fakahaaʻi ʻi he Efeso 4:29, ko e hā ʻa e faʻahinga lea ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e natula ʻo ʻetau leá?

12 Kuo pau ke tau tokangaʻi ʻetau leá. Naʻe talaki ʻe Paula: “Ke oua naa haʻu ha talanoa uli mei ho mou gutu, ka koia oku lelei o aoga ke laga aki hake, koeuhi ke tubu ai ae tokoni ki he kau fanogo.” (Ef. 4:29PM) ʻI heni foki, ʻoku ʻikai ke leaʻaki pē ʻe he ʻapositoló ia ʻa e meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau faí; ʻokú ne tala mai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí. ʻI he malumalu ʻo e tākiekina ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻe ueʻi ai kitautolu ke tau ‘leaʻaki ae meʻa oku lelei o aoga ke laga aki hake, koeuhi ke tubu ai ae tokoni ki he kau fanogó.’ ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai totonu ke tau tuku ha “talanoa uli” ke haʻu mei hotau ngutú. Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “uli” kuo ngāueʻaki ia ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e fuaʻiʻakau, ika, pe kakanoʻi manu ʻoku kovi. Hangē ko ʻetau fehiʻa ʻi he meʻakai peheé, ʻoku tau fehiʻa ʻi he lea ʻoku vakai ki ai ʻa Sihova ʻoku koví.

13 Ko ʻetau leá ʻoku totonu ke taau, anga-ʻofa, ʻo “fakaifo ʻaki ha masima.” (Kol. 3:8-10; 4:6) ʻOku totonu ke malava ʻa e kakaí ʻo ʻiloʻi ʻoku tau kehe ʻi he taimi ʻoku nau fanongo mai ai ki he meʻa ʻoku tau leaʻakí. Ko ia ai, tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻetau leaʻaki ʻa e meʻa ʻoku “lelei o aoga ke laga aki hake.” Pea ʻofa ke tau ongoʻi ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “Ke hoko lelei ki ho ʻao ʻa e ngaahi lea ʻa hoku ngutu ni, mo e fakakaukau ʻa hoku loto, ʻa e ʻAfiona ko hoku Moʻunga mo hoku Koeli.”—Sāme 19:14.

14. Fakatatau ki he Efeso 4:30, 31, kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he hā?

14 Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakamahū, ʻita, lea kovi, mo e kovi kotoa pē. Hili ʻa e fakatokanga fekauʻaki mo hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻe tohi ʻe Paula: Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu, ʻio mo e lotokovi kotoa.” (Ef. 4:30, 31) ʻI he tuʻunga ko e kakai taʻehaohaoá, ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi ke mapuleʻi ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá. Kapau naʻa tau faʻifaʻiteliha ʻi he “fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita,” te tau ʻai ai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko e meʻa tatau pē ʻoku hoko kapau ʻoku tau tukulotoa ʻa e ngaahi fehālaaki kuo fai mai kia kitautolú, ʻo fakahāhā ha tōʻonga ʻiteʻita, pea fakafisi ke fakalelei mo e tokotaha fakatupu mamahí. Kapau ʻe aʻu ʻo tau kamata ke tukunoaʻi ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú, te tau fakatupulekina nai ai ʻa e ngaahi anga ʻa ia ʻe lava ke iku atu ai ki he angahala ki he laumālié pea te tau hokosia nai ai ʻa e ngaahi nunuʻa fakatupu ʻauha.

15. Kapau ʻoku fai mai ha hala kia kitautolu, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?

15 ʻOku fiemaʻu ke tau anga-ʻofa, manavaʻofa pea fakamolemole. Naʻe tohi ʻe Paula: “Mou angaʻofa muʻa ʻi hoʻomou feangai, mo manavaʻofa, pea mou fefakamolemoleʻaki, ʻo hange foki ko e ʻOtua ne ne fakamolemole kimoutolu ʻia Kalaisi.” (Ef. 4:32) Neongo kapau ʻoku tau loto-mamahi lahi ʻi ha hala kuo fai mai kia kitautolu, tau fakamolemoleʻi ia, ʻo hangē ko e ʻOtuá. (Luke 11:4) Tau pehē kuo leaʻaki ʻe ha kaungātui ha meʻa ʻoku ʻikai lelei fekauʻaki mo kitautolu. ʻI he feinga ke fakaleleí, ʻoku tau fakaofiofi kiate ia. ʻOkú ne fakahāhā ʻa e fakaʻiseʻisa moʻoni pea kole fakamolemole. ʻOku tau fakamolemoleʻi ia, ka ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange. “ʻE ʻikai te ke fai sauni, pe tauhi ha ʻita ki ha niʻihi ʻi ho faʻahinga,” ko e lau ia ʻa e Livitiko 19:18, “ka te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi, ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe: ko Sihova au.”

Fiemaʻu ʻa e Faʻa Leʻo

16. ʻOmai ha fakatātā ʻoku fakahaaʻi ai ʻe fiemaʻu nai ke tau fai ha ngaahi feʻunuʻaki koeʻuhi ke ʻoua ʻe ʻai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo Sihová.

16 Naʻa mo e ʻi he tuʻunga ʻo e toko tahá, ʻe lava ke fakataueleʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku taʻefakahōifua ki he ʻOtuá. Hangē ko ení, ʻoku fanongo nai ha tokoua ki ha fasi ala fehuʻia. ʻOku faifai atu pē ʻo fakahohaʻasi ia ʻe hono konisēnisí koeʻuhi ko hono tukunoaʻi ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú kuo ʻomai ʻi he ʻū tohi ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mt. 24:45PM) Te ne lotu nai ʻo fekauʻaki mo e palopalemá ni pea manatuʻi nai ʻa e lea ʻa Paula ʻoku hiki ʻi he Efeso 4:30. ʻI he fakapapauʻi mālohi ke ʻoua ʻe fai ha meʻa ʻe ʻai ai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne fakapapauʻi ke fakaʻehiʻehi ʻi he taimi ko iá ʻo faai atu mei he fasi ala fehuʻiá. ʻE tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e feinga ʻoku fakahāhā ʻe he tokouá. Ko ia ai, tau hokohoko maluʻi kitautolu mei hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá.

17. Ko e hā ʻe lava ke hokó kapau ʻoku ʻikai ke tau faʻa leʻo mo faʻa lotu?

17 Ka ʻikai ke tau faʻa leʻo mo faʻa lotu, ʻe lava ke tau tō ki ha tōʻonga taʻemaʻa pe fehālaaki ʻa ia ʻe ʻai ai ke mamahi ʻa e laumālié. Koeʻuhi ko e laumālie māʻoniʻoní ʻokú ne fakatupu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻi he taimi ʻoku tau ʻai ai ke mamahí, ʻoku tau fakalotomamahiʻi ai Ia—ko e meʻa ʻa ia ko e moʻoni heʻikai ʻaupito te tau loto ke fai. (Ef. 4:30) Ko e kau sikalaipe Siu ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau angahala ʻi heʻenau tala ko e tupu meia Sētane ʻa e ngaahi mana ʻa Sīsuú. (Lau ʻa e Maake 3:22-30.) Ko e ngaahi fili ko ia ʻo Kalaisí naʻa nau “lau kovi ki he Laumālie Maʻoniʻoni” pea fai ai ʻa e angahala naʻe ʻikai ala fakamolemoleʻi. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau iku ki he meʻa tatau!

18. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi kuo ʻikai ke tau fai ha angahala taʻealafakamolemoleʻi?

18 Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke tau loto ke tatele ofi ʻi hono fai ha angahala taʻealafakamolemoleʻí, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula fekauʻaki mo hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālié. Kae fēfē kapau kuo tau faihala mamafa? Kapau kuo tau fakatomala pea kuo tokoniʻi kitautolu ʻe he kau mātuʻá ʻe lava ke tau fakamulitukuʻaki ai kuo fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá kitautolu pea kuo ʻikai te tau angahala ki he laumālie māʻoniʻoní. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava foki ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hono toe ʻai ke mamahi ʻa e laumālié ʻi ha founga pē.

19, 20. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí? (e) ʻOku totonu ke tau fakapapauʻi ke fai ʻa e hā?

19 Fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, ʻoku pouaki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻofa, fiefia mo e fāʻūtaha ʻa hono kakaí. (Sāme 133:1-3) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālié koeʻuhi ko e kau ʻi he lau fakatupu maumaú pe leaʻaki ha ngaahi meʻa ʻa ia ʻe holoki ai ʻa e tokaʻi ʻo e faʻahinga ʻa ia ko e kau tauhi kuo pani ʻe he laumālié. (Ng. 20:28; Siu. 8) ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau pouaki ʻa e fāʻūtaha mo e fetokaʻiʻaki ʻi he fakatahaʻangá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻaiʻai ʻa e fakafaʻafaʻahí ʻaki hono ʻai ha ngaahi kulupu fakamavahevahe ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku te kole atu, kainga, ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke mou lea taha pe kotoa pe, pea ke ʻoua te mou fakafaʻafaʻahi: kae kehe, ke mou maʻopoʻopo, ʻo loto taha mo fakakaukau taha.”—1 Kol. 1:10.

20 ʻOku loto-lelei mo malava ʻa Sihova ke tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke mamahi ʻa hono laumālié. Tau hokohoko atu ʻa e lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea fakapapauʻi ke ʻoua ʻe ʻai ia ke mamahi. ʻOfa ke tau hanganaki “to ʻi he laumalie,” ʻo kumi tōtōivi ki heʻene tatakí he taimí ni pea taʻengata.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá?

• ʻE fēfē nai hono ʻai ʻe ha tokotaha fakatapui kia Sihova ke mamahi ʻa Hono laumālié?

• ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie māʻoniʻoní?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 30]

Fakaleleiʻi vave ʻa e fekīhiakí

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Ko e fua fē ʻokú ne fakatātaaʻi lelei taha ʻa hoʻo leá?