Skip to content

Skip to table of contents

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Koeʻuhi ʻoku taʻofi ʻe Sihova ʻa e tauhi-ʻaitolí, ko e hā naʻe ʻikai ai te ne tautea ʻa ʻĒlone ʻi heʻene ngaohi ʻa e kiʻi pulu koulá?

ʻI hono ngaohi ʻe ʻĒlone ʻa e kiʻi pulu koulá, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Ekisoto vahe 32, naʻá ne maumauʻi ai ʻa e lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e tauhi ʻaitolí. (Eki. 20:3-5) Ko hono olá, “naʻe ʻita ʻaupito [kia ʻĒlone] ʻe Sihova, hange ka ne ka fakaʻauha ia: pea [ko Mōsese naʻá ne] hufekina ʻa Elone foki ʻi he taimi ko ia.” (Teu. 9:19, 20) Naʻe ʻi ai hano “ʻaonga lahi” ʻa e kole ʻa e tangata māʻoniʻoni ko Mōsesé ʻi he tuʻunga ʻo ʻĒloné? (Sem. 5:16) ʻIo. Koeʻuhi ko e kole ko iá pea ʻi he ʻuhinga kehe ʻikai siʻi hifo he uá, ʻoku hā ngali naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Mōsesé pea naʻe ʻikai te ne tauteaʻi ai ʻa ʻĒlone.

Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku ngalingali naʻe fekauʻaki ia mo e lēkooti ʻo e faitōnunga ʻa ʻĒloné. ʻI hono fekauʻi ʻo Mōsese ke ne hā ʻi he ʻao ʻo Feló pea ke ne tataki ʻa ʻIsileli ki tuʻa mei ʻIsipité, naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa ʻĒlone ke ne ʻalu mo Mōsese pea lea ʻo fakafofongaʻi ia. (Eki. 4:10-16) Ko e ongo tangatá ni naʻá na talangofua ʻo hā tuʻo lahi ʻi he ʻao ʻo e tuʻi ʻo ʻIsipité, pea kātekina ʻa e tuʻunga faingataʻa ʻo e loto-fefeka ʻa Feló. Ko ia ai, lolotonga ʻa e kei ʻi ʻIsipité, naʻe fokotuʻu ai ʻe ʻĒlone ha lēkooti ʻo e ngāue mateaki mo tuʻumaʻu kia Sihova.—Eki. 4:21.

Toe fakakaukau atu foki ki he meʻa naʻe taki atu ki hono ngaohi ʻe ʻĒlone ʻa e kiʻi pulu koulá. Naʻe ʻi Moʻunga Sainai ʻa Mōsese ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe 40. ʻI he “vakai ʻe he kakai ʻoku fakatotoka ʻe Mosese ʻene ʻalu hifo mei he moʻunga,” naʻa nau fakalotoʻi ʻa ʻĒlone ke ne ngaohi ha ʻaitoli maʻanautolu. Naʻe fāitaha mo kinautolu ʻa ʻĒlone ʻo faʻu ha ʻīmisi koula ʻo ha kiʻi pulu. (Eki. 32:1-6) Kae kehe, ko e ngaahi ngāue ki mui ai ʻa ʻĒloné ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ke ʻi hono lotó ʻa e ngaʻunu ko eni ki he tauhi ʻaitolí. ʻOku hā mahino naʻá ne foʻi ʻi he tengé. Ko e fakatātaá, ʻi hono ʻohake ʻe Mōsese ʻa e ʻīsiu ʻo e tauhi-ʻaitolí ki ha tumutumu fakaofó, ko e fānau kotoa ʻa Līvaí—ʻo kau ai ʻa ʻĒlone—naʻa nau tuʻu mālohi ʻi he tafaʻaki ʻo Sihová. Ko e kau tauhi ʻaitoli ʻe toko tolu afe ʻa ia naʻe fakafatongiaʻi tefito kinautolu ki he tōʻonga ʻo e tauhi ʻaitolí naʻe tāmateʻi.—Eki. 32:25-29.

Hili iá naʻe tala ʻe Mōsese ki he kakaí: “Kuo mou fai angahala lahi.” (Eki. 32:30) Ko ia ai, naʻe ʻikai ko ʻĒlone pē toko taha naʻá ne fua ha tuʻunga halaia ki he faihalá. Ko ia foki mo e kakaí naʻa nau maʻu ʻaonga mei he fuʻu meesi ʻa Sihová.

Hili e meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo e kiʻi pulu koulá, naʻe tuʻutuʻuni ʻa Sihova ke fokotuʻu ʻa ʻĒlone ko e taulaʻeiki lahi. “Te ke fakakofuʻaki ʻa Elone ʻa e ngaahi kofu tapu, pea te ke pani ia, pea te ke fakatapuʻi ia,” ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá kia Mōsesé, “ke ne fai ʻa e ngāue fakataulaʻeiki kiate au.” (Eki. 40:12, 13) ʻOku hā mahino, naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa ʻĒlone ʻi heʻene vaivaí. ʻI hono lotó, ko ʻĒloné ko ha tokotaha poupou mateaki ia ʻo e lotu moʻoní, ʻo ʻikai ko ha tokotaha angatuʻu tauhi ʻaitoli.