Skip to content

Skip to table of contents

Mālohi Fakalaumālie Ai Pē Lolotonga Hono Tokangaʻi ʻo ha Kāinga ʻOku Puke

Mālohi Fakalaumālie Ai Pē Lolotonga Hono Tokangaʻi ʻo ha Kāinga ʻOku Puke

Mālohi Fakalaumālie Ai Pē Lolotonga Hono Tokangaʻi ʻo ha Kāinga ʻOku Puke

HILI hono maʻu ha foʻi ngungu ofi ki hono hui-tuʻá, naʻe ʻiloʻi ai ʻoku maʻu ʻe Kimi, ko ha Fakamoʻoni, ʻa e kanisā. “ʻI hono toʻo pē ʻi ha tafa ʻa e foʻi ngungú,” ko e lau ia ʻa hono malí ko Sitivi, “naʻe fai ai kia Kimi ha faitoʻo hulu mo e faitoʻo fakakemikale. * Ko ha tafaʻaki kovi ʻo e faitoʻó, naʻá ne hoko ai ʻo mātuʻaki tāvaivaia. Naʻe fakangatangata ʻaupito ʻa ʻene malava ke ngaue takai holó.”

ʻOku lava ke ke fakaʻuta atu ki he mamahi naʻe ongoʻi ʻe Sitivi ʻi heʻene sio ki hono hoa ʻofeiná ʻi heʻene fāinga mo e mahaki fakatupu tāvaivaia ko ení? Mahalo pē ʻoku ʻi ai hao fāmili ofi ʻoku faingataʻaʻia ʻi ha mahaki tāvaivaia pe mei he nunuʻa ʻo e vaivaí. (Koh. 12:1-7) Kapau ko ia, ʻokú ke ʻiloʻi ke lava ʻo tokangaʻi ola lelei ʻa e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí, kuo pau ke ke tokangaʻi mo koe tonu. Kapau te ke hoko ʻo vaivai fakalaumālie, ko hoʻo moʻui lelei fakaeongó mo fakaesinó ʻe toe lava ke kamata uesia pea heʻikai nai malava ke ke ʻoatu ʻa e poupou ʻoku fiemaʻu ʻe he mēmipa ʻo ho fāmilí. ʻE lava fēfē ke ke tauhi maʻu hoʻo mafamafatatau fakalaumālié lolotonga hono tokangaʻi ha kāinga ʻoku puke pe vaivai? ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mēmipa kehe ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e fakaʻatuʻi ki he faʻahinga ko ia ʻoku puké?

Tauhi Maʻu ʻa e Mafamafatataú—Anga-Fēfē?

Ke tauhi maʻu hoʻo mafamafatatau fakalaumālié mo e moʻui lelei fakaesinó lolotonga hono tokangaʻi ʻo ha kāinga ʻoku puke, ʻoku fiemaʻu ke ke feʻunuʻaki peá ke vahevahe lelei ho taimí mo e iví. “Ko e potó ʻoku ʻi he faʻahinga anga-fakanānaá ia,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 11:2 (NW). ʻI he potutohi ko ení, ko e foʻi lea “anga-fakanānaá” ʻoku ʻuhingá ko e lāuʻilo ki ho ngātangá tonu. Ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai te ke feinga ke fai ha meʻa ʻo mahulu atu ia ʻi ho ngātangá, ʻe fiemaʻu nai ke ke sivisiviʻi ʻa hoʻo taimi-tēpilé mo ho ngaahi fatongiá.

Ko Sitivi, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne fakahāhā ʻa e poto mo e anga-fakanānā ʻaki ʻene toe fakafuofuaʻi ʻa e lahi ʻo ʻene ngāué. Tānaki atu ki heʻene ngāue paʻangá, naʻá ne ngāue ko e sea ʻo e kau mātuʻá mo e ʻovasia ngāue ʻi he fakatahaʻanga fakalotofonua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻAilani. Naʻá ne toe mēmipa foki ʻi he Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahaki ʻi hono feituʻú. “Naʻe ʻikai ʻaupito lāunga ʻa Kimi ʻo pehē naʻá ku liʻaki ia ʻi he fuʻu lahi ʻeku tokanga ki he ngaahi fatongia ko ení,” ko e fakamatala ia ʻa Sitiví. “Ka naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku ngāue ʻo laka ia he meʻa naʻá ku malava ke faí.” Naʻe anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa Sitivi ki he tuʻungá ni? Hili ha fakakaukau ʻi he lotu,” ʻokú ne pehē, “naʻá ku fili ke tukuange ʻa ʻeku hoko ko e seá. Naʻe hokohoko atu pē ʻeku ngāue ko ha mātuʻá, ka ʻi hono ʻoange ki he niʻihi kehé ʻa e niʻihi ʻo hoku fatongia fakaefakatahaʻangá, naʻá ku malava ai ke ʻoange kia Kimi ʻa e taimi mo e tokanga naʻá ne fiemaʻú.”

Ne aʻu ki ha taimi naʻe sai ange ai ʻa Kimi. Naʻe toe vakaiʻi ʻe Sitivi mo Kimi ʻa hona tuʻungá, pea ʻi he poupou ʻa hono uaifí, naʻe malava ʻa Sitivi ke toe foki ki hono ngaahi fatongia ki muʻa ʻi he fakatahaʻangá. “Kuó ma fakatou ako ke ngāue ʻo fakatatau ki homa fakangatangata tupu mei he mahakí,” ko e fakamatala ia ʻa Sitiví. “ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻia Sihova ʻi heʻene tokoní pea ʻi hoku uaifí ʻi heʻene poupou taʻehalāunga neongo ʻene mahamahakí.”

Fakakaukau atu foki ki he hokosia ʻa Seli, ko ha ʻovasia fefonongaʻaki, mo hono uaifí, ko Malia. Naʻe pau ke na feʻunuʻaki ʻena ngaahi taumuʻá ke tokangaʻi ʻa ʻena ongo mātuʻa vaivaí. “Ko au fakatouʻosi mo hoku malí naʻá ma maʻu ʻa e taumuʻa ko e ngāue ko ha ongo misinale ʻi he malaʻe ngāue mulí,” ko e lau ia ʻa Maliá. “Neongo ia, ko Selí ko e tamasiʻi pē ia ʻe toko taha ʻi he fāmilí, pea naʻe fiemaʻu ke tokangaʻi ʻa ʻene ongo mātuʻá. Ko ia ai, naʻá ma fili ke nofo ʻi ʻAilani ʻo tokangaʻi kinaua. ʻI he fai peheé, naʻá ma malava ai ke ʻi ai maʻu pē ʻi he taimi naʻe nofo falemahaki ai ʻa e tamai ʻa Selí ki muʻa ke ne maté. ʻI he taimi ní ʻokú ma fetuʻutaki maʻu pē he ʻaho taki taha mo e faʻē ʻa Selí, pea ʻokú ma ofi ʻo faingofua ʻa e fetuʻutaki maí kapau te ne fiemaʻu ha tokoni. Ko e fakatahaʻanga ʻoku kau ki ai ʻa e faʻē ʻa Selí kuo nau tokoni lahi mo hoko ko e poupou, ʻo ma ʻatā ai ke hoko atu ai pē ʻi he ngāue fefonongaʻakí.”

Founga ʻe Lava ke Tokoni Ai ʻa e Niʻihi Kehé

ʻI he lāulea ki he tokonaki fakamatelie ʻoku totonu ke fai ki he kau uitou vaivai ʻi he fakatahaʻangá, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ka ʻo ka ai ha taha ʻoku ʻikai tokanga ki hono kainga, kaeʻumaʻā hono famili, ʻoku ne fakaʻikaiʻi ʻene lotu, ʻio, ʻoku ne koviange ʻi ha hiteni.” Naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he kaungā Kalisitiané kapau ko ʻenau founga ngāué ʻoku fiemaʻu ke “hangai fofonga ki ai ʻa e ʻOtua,” kuo pau ke nau tokangaʻi fakapaʻanga ʻa ʻenau mātuʻá mo e fanga kui vaivaí. (1 Tim. 5:4, 8) Kae kehe, ko e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻoku lava pea ʻoku totonu ke nau fai ha tokoni ʻaonga.

Fakatokangaʻi ange ʻa e tuʻunga ʻo Hōkani mo ʻInga, ko ha ongo meʻa vaivai ʻokú na nofo ʻi Suēteni. “ʻI hono ʻiloʻi ʻoku kanisā ʻa hoku uaifí,” ko e lau ia ʻa Hōkaní, “ko ha meʻa fakaʻohovale moʻoni ia kia kimaua fakatouʻosi. Naʻe moʻui lelei mo mālohi maʻu pē ʻa ʻInga. ʻI he taimi ko ení naʻe pau ai ke ma ʻalu fakaʻaho ke faitoʻo ʻi he falemahakí, pea ko e tafaʻaki kovi ʻo e faitoʻo naʻe fai kiate iá ko e fakatupu tāvaivaia. Naʻe nofo ʻa ʻInga ʻi ʻapi lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko ení, pea naʻe fiemaʻu ke u nofo mo ia ʻo tokangaʻi.” Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he fakatahaʻanga fakalotofonuá ʻa Hōkani mo ʻIngá?

Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke fakahoko ki he ongo meʻá fakafou ʻi he telefoní ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻIkai ko ia pē, naʻe toutou fetuʻutaki ki ai ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he ʻaʻahi tonu ki ai mo e tā telefoni. Naʻa nau toe faitohi kia kinaua mo ʻave ʻa e ngaahi kaati. “Naʻá ma ongoʻi ʻa e poupou ʻa e fanga tokouá kotoa pea pehē ki he tokoni ʻa Sihová,” ko e lau ia ʻa Hōkaní. “Naʻe fiemaʻu ʻa e tokanga ko ení ke ma mālohi fakalaumālie ai pē. Ko e meʻa ke fakamālōʻiaʻí, kuo toe fakaakeake ʻa ʻInga, pea ʻokú ma toe malava ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻi he Fale Fakatahaʻangá.” ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻa e meʻa ʻoku nau malavá ke tokoniʻi ʻa e kau puke mo e kau vaivai ʻi honau lotolotongá, ʻoku nau fakamoʻoniʻi ai “ko e kaumeʻa ʻoku ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pe; pea ko hoto moʻoni naʻe fanauʻi maʻa ha faingataʻa.”—Pal. 17:17.

Fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova Hoʻo Feingá

Ko hono tokangaʻi ʻo ha kāinga ʻoku puké ʻoku lava moʻoni ke fakaongosia. Neongo ia, naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “Monuʻiaa ka ko ia ʻoku ne tokaʻi ʻa e tuʻutamaki,” hangē ko ha tokotaha ʻoku fiemaʻu tokoni koeʻuhi ko ʻene puké.—Sāme 41:1.

Ko e hā ʻe lava ai ke fiefia ʻa e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻi ʻa e faʻahinga mahamahakí pe faingataʻaʻiá? “Ko e tali ʻa e no ʻa Sihova ʻa ʻete fai ʻofa ki he masiva,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 19:17, “pea te ne totongi kiate ia ʻa e meʻa ʻoku ne fai.” Ko e ʻOtua moʻoní ʻokú ne mahuʻingaʻia makehe ʻi heʻene kau sevāniti mateaki ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi ha mahakí, pea ʻokú ne tāpuakiʻi ʻa e tokotaha ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa kia kinautolú. Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “Ko Sihova te ne poupou [ha tokotaha pehē] ʻi he tokaʻanga, heʻene ngaluvai: ʻOku ke fakalelei hono mohenga kotoa heʻene mahaki.” (Sāme 41:3) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi kapau ʻe hokosia tonu ʻe he tokotaha ʻokú ne fai ʻa e tokanga ʻofá ha faingataʻa pe fakatamaki, ʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova.

He meʻa lelei ē ko ia ke ʻiloʻi ko e ʻOtua ko Sihová ʻokú ne ʻafioʻi mo hōifua ʻi he ngaahi feinga ʻoku tau fai ʻi hono tokangaʻi ha kāinga ʻoku puke! Neongo ko hono fai ʻo e tokoni ko iá ʻe fiemaʻu nai ai ʻa e feinga ʻi heʻetau tafaʻakí, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú “ko e alā feilaulau pehe ʻoku hohóʻia ai ʻa e ʻOtua.”—Hep. 13:16.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Kuo liliu ʻa e hingoá.

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Tauhi maʻu ʻa e mafamafatatau fakalaumālié pea tali ʻa e tokoni mei he niʻihi kehé