Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke Lāuʻilo ki he Fakamoʻoni ʻo e Tataki ʻa e ʻOtuá?

ʻOkú Ke Lāuʻilo ki he Fakamoʻoni ʻo e Tataki ʻa e ʻOtuá?

ʻOkú Ke Lāuʻilo ki he Fakamoʻoni ʻo e Tataki ʻa e ʻOtuá?

NAʻE teʻeki ai ke sio ʻa e kau ʻIsilelí pe ko e kau ʻIsipité ʻi ha meʻa ʻo hangē ko iá ki muʻa. ʻI hono fai ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau ʻEkisoto mei ʻIsipité, naʻe ngaʻunu ofi kia kinautolu ha fuʻu pou ʻao ʻo nofo maʻu ai pē ʻi he ʻaho pea mo e pō. ʻI he poʻulí naʻe hoko ia ko ha pou afi. He fakaofo moʻoni ē ko ia! Ka naʻe haʻu iá mei fē? Ko e hā naʻe fakataumuʻa ki aí? Pea ko e hā te tau lava ʻo ako ʻi he taʻu nai ʻe 3,500 ki mui aí mei he anga ʻo e vakai ʻa ʻIsileli ki he “pou afi mo ʻao”?—Eki. 14:24.

ʻOku fakaeʻa ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e matavai mo e taumuʻa ʻo e poú, ʻo fakahaaʻi: “Naʻe haʻele muʻomuʻa ʻa Sihova kiate kinautolu, ka ʻaho ʻi ha pou ʻao ke taki hala, ka poʻuli ʻi ha pou afi ke fakamaama kiate kinautolu; koeʻuhi ke nau fononga ʻaho mo poʻuli.” (Eki. 13:21, 22) Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e pou afí mo e ʻaó ke ne tataki ʻa hono kakaí ki tuʻa mei ʻIsipite pea ʻi he toafá. Naʻe pau ke nau mateuteu ke hiki koeʻuhí ke nau muimui ai. ʻI he teu ke ʻohofi ʻe he ngaahi kongakau ʻIsipite naʻe tulimuí ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, naʻe ngaʻunu ʻa e fuʻu poú ʻo tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo e ongo kulupú, ʻo maluʻi ʻa e kau ʻIsilelí. (Eki. 14:19, 20) Neongo naʻe ʻikai fakahaaʻi ʻe he fuʻu poú ʻa e hala hangatonu tahá, ko e muimui ʻi heʻene tatakí ʻa e founga pē taha ke aʻu ai ʻa ʻIsileli ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.

Ko e ʻi ai ʻa e fuʻu poú naʻe fakapapauʻi ai ki he kakai ʻa e ʻOtuá naʻe ʻia kinautolu ʻa Sihova. Naʻá ne fakafofongaʻi ʻa Sihova, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne folofola mai mei ai. (Nom. 14:14; Sāme 99:7) ʻIkai ko ia pē, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻaó ko Mōsese ʻa e tokotaha naʻe fakanofo ʻe Sihova ke ne tataki ʻa e puleʻangá. (Eki. 33:9) ʻI he founga meimei tatau, ko e lēkooti fakamuimui ki he hā ʻa e ʻaó naʻe fakapapauʻi ai ʻa hono fakanofo ʻe Sihova ʻa Siosiua ke hoko ko e fetongi ʻo Mōsesé. (Teu. 31:14, 15) Ko e moʻoni, ko e lavameʻa naʻe hoko ʻi he ʻEkisotó naʻe fakatuʻunga ia ʻi he lāuʻilo ʻa e kau ʻIsilelí ki he fakamoʻoni ʻo e tataki ʻa e ʻOtuá pea muimui leva ki ai.

Naʻa Nau Taʻetokanga ki he Fakamoʻoní

ʻI he ʻuluaki taimi naʻe sio ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he fuʻu poú, ʻoku pau pē naʻa nau ongoʻi māluʻia. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahí, ko e toutou hā ko ia ʻa e maná naʻe ʻikai maongo feʻunga ia ki he kau ʻIsilelí ke nau hoko ai ʻo falala tuʻuloa kia Sihova. Naʻa nau fehuʻia ʻa e tataki ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi taimi. ʻI he taimi naʻe tulimui mai ai ʻia kinautolu ʻa e kau tau ʻIsipité, naʻe ʻikai te nau fakahāhā ha falala ki he mālohi fakaefakahaofi ʻo Sihová. ʻI hono kehé, naʻa nau tukuakiʻi ʻa e sevāniti ʻa e ʻOtuá ko Mōsesé ʻo pehē ko ʻene tataki kinautolu ke nau mate. (Eki. 14:10-12) Hili honau fakahaofi ʻi he Tahi Kulokulá, naʻa nau lāunga kia Mōsese, ʻĒlone, mo Sihova koeʻuhi ko ʻenau pehē tokua ʻoku hala ha meʻakai mo ha vai. (Eki. 15:22-24; 16:1-3; 17:1-3, 7) Pea ʻi ha ngaahi uike ʻi he hili iá, naʻa nau tenge ʻa ʻĒlone ke ne ngaohi ha kiʻi pulu koula. Fakaʻuta atu pē ki ai! ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo honau ʻapitangá, naʻe sio ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he fuʻu pou afí mo e ʻaó—ʻa e fakamoʻoni maʻongoʻonga ʻo e Tokotaha ʻa ia naʻá ne tataki kinautolu ki tuʻa mei ʻIsipité—pea ʻikai fuoloa mei ai, naʻa nau kamata lotu ki ha ʻaitoli ʻoku ʻikai ke moʻui, ʻo pehē: “Ko eni, ʻe haʻa Isileli, ho ʻOtua, ʻa ia ne ne ʻohake koe mei Isipite.” Ko ha “gaahi ahiahi kovi lahi” moʻoni ia!—Eki. 32:4; Nehe. 9:18PM.

Ko e ngaahi tōʻonga angatuʻu ʻa ʻIsilelí naʻe fakahāhā ai ʻa e taʻetokaʻi taʻetoeufi ʻo e tataki ʻa Sihová. Ko e palopalemá naʻe ʻikai ʻi heʻenau sió tonu ka ko ʻenau sio fakalaumālié. Naʻa nau sio ki he fuʻu poú, ka naʻe ʻikai ke nau kei houngaʻia ʻi hono ʻuhingá. Neongo ko ʻenau ngaahi tōʻongá naʻa nau hanga ai ʻo fakamamahiʻi pe “hūhūmamaʻi ae Toko Taha Maonioni o Isileli,” naʻe hanganaki tokonaki ʻi he meesi ʻe Sihova ʻa e tataki fakafou ʻi he fuʻu poú kae ʻoua ke aʻu ʻa ʻIsileli ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.—Sāme 78:40-42, 52-54PM; Nehe. 9:19.

Sio ki he Fakamoʻoni ʻo e Tataki Fakaʻotuá he ʻAhó Ni

ʻI he founga meimei tatau ʻi onopooni, kuo ʻikai ʻaupito liʻaki ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻo ʻikai ha tataki maʻalaʻala. Hangē pē ko e ʻikai te ne ʻamanekina ke kumi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa honau hala pē ʻonautolú, ko kitautolu he ʻaho ní ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau kumi ʻa e hala ki he māmani foʻou naʻe talaʻofá ʻia kitautolu pē. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Takimuʻa ʻo e fakatahaʻangá kuo vaheʻi maí. (Mt. 23:10; Ef. 5:23) Kuó ne tuku ha mafai ki ha kalasi tamaioʻeiki anga-tonu, pe setuata, kuo faʻuʻaki ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga kuo pani ʻe he laumālié. Ko e kalasi tamaioʻeiki ko iá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne fakanofo ʻa e kau ʻovasia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.—Mt. 24:45-47; Tai. 1:5-9.

ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻa e fakaʻilonga ʻo e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu, pe setuata ko iá? Fakatokangaʻi angé ʻa e anga hono fakamatalaʻi ia ʻe Sīsuú tonu: “He kohai ae tauhi [‘setuata,’ NW] agatonu mo boto, e fakanofo e he ene eiki ke bule ki hono kau nofoaga, ke atu ae tufakaga i hono feituu totonu? E monuia ae tamaioeiki koia, oka haʻu ene eiki o ne ilo oku fai behe be ia”!—Luke 12:42, 43PM.

Ko ia ai, ko e kalasi setuatá ʻoku “agatonu,” ʻo ʻikai ʻaupito te ne lavakiʻi pe liʻaki ʻa Sihova, Sīsū, ngaahi moʻoni Fakatohitapú, pe ko e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene “boto,” ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kalasi setuatá ʻa e fakafuofua lelei ʻi hono tataki ʻa e ngāue mahuʻinga taha ko hono malangaʻi ʻa e ‘ongoongolelei ʻo e puleʻangá’ mo hono ngaohi ‘ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko e kau ako.’ (Mt. 24:14; 28:19, 20) “I hono feituu totonu,” ʻoku tufaki talangofua atu ai ʻe he kalasi setuatá ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻa ia ʻoku lelei mo fakatupu ivi. ʻOku hā ʻa e hōifua ʻa Sihová ʻi he anga ʻo ʻene tāpuakiʻi ʻa hono kakaí ʻaki ʻa e tupu, tataki ʻa e ngaahi fili mahuʻingá, mahinoʻi lelei ange ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú, maluʻi mei hono fakaʻauhamālie ʻe honau ngaahi filí, pea mo e nonga ʻa e ʻatamaí mo e lotó.—Ai. 54:17; Fili. 4:7.

Tali ki he Tataki ʻa e ʻOtuá

ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau houngaʻia ʻi he tataki ʻa e ʻOtuá? Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mou tuitala ki he kau tuʻukimuʻa ʻomoutolu, pea fakavaivai kiate kinautolu.” (Hep. 13:17) Ko e fai peheé ʻoku ʻikai nai ke faingofua maʻu pē. Ke fakatātaaʻi: ʻAi koe ko e tokotaha ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé. Sioloto atu ʻi he hili hoʻo lué ʻi ha taimi, ʻoku tuʻu ʻa e fuʻu poú. Ko e hā nai ʻa e lōloa ʻo ʻene tuʻú? Ko ha ʻaho ʻe taha? Ko ha uike? Ko ha ngaahi māhina? ʻOkú ke fifili, ‘ʻOku totonu nai ke u toʻo ki tuʻa ʻa e kotoa ʻo ʻeku koloá?’ ʻUluakí, te ke toʻo pē nai ki tuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻe fiemaʻu tahá. Neongo ia, ʻi he hili ha ngaahi ʻaho siʻi, ko e ongoʻi feifeitamaki ʻi he kumi holo e meʻa ʻoku fiemaʻú ʻi hoʻo ngaʻotoʻotá, ʻokú ke kamata ke toʻo ki tuʻa ʻa e meʻa kotoa pē. Ka ʻi he meimei ʻosi pē hoʻo toʻo ki tuʻá, ʻokú ke sio atu kuo mahiki hake ʻa e fuʻu poú—pea kuo pau ke ke toe kamata faʻo hoʻo ʻū meʻá! Heʻikai ke fuʻu faingofua ia pe feʻungamālie. Neongo ia, naʻe pau ki he kau ʻIsilelí ʻi he ‘hili pē iá ke nau fonoga.’—Nom. 9:17-22PM.

ʻOku fēfē leva ʻetau fakafeangaí ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e tataki fakaʻotuá? ʻOku tau feinga ke ngāueʻaki ʻi he ‘hili pē iá’? Pe ʻoku tau hokohoko atu pē hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku tau anga ki hono faí? ʻOku tau maheni mo e ngaahi fakahinohino fakamuimui tahá, hangē ko e ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono fai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu ʻi ʻapí, malanga ki he kakai lea mulí, kau maʻu pē ʻi he lotu fakafāmilí, ngāue fāitaha mo e ngaahi Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí, mo e ʻulungaanga taau ʻi he ngaahi fakataha-lahí? ʻOku tau toe fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he tataki ʻa e ʻOtuá ʻaki hono tali ʻa e akonakí. ʻI he fehangahangai mo e ngaahi fili mahuʻingá, ʻoku ʻikai ke tau falala ki hotau potó ka ʻoku tau hanga kia Sihova mo ʻene kautahá ki ha tataki. Pea ʻi he hangē pē ko e kumi ʻa ha kiʻi tama ki he maluʻi ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻi he taimi ʻoku haʻahaʻaki ai ha afā, ʻoku tau kumi maluʻi ki he kautaha ʻa Sihová ʻi he taimi ʻoku hoko ai kia kitautolu ha ngaahi palopalema hangē ha afaá ʻi he māmani ko ení.

Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku takimuʻa ʻi he konga fakaemāmani ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke nau haohaoa—ka naʻe pehē pē mo Mōsese. Naʻa mo ia, ʻoku ʻomai ʻe he fuʻu poú ʻa e fakamoʻoni hokohoko ʻo e fakanofo ʻoku fai ʻe he ʻOtuá pea mo e hōifua ʻa e ʻOtuá. Fakatokangaʻi foki naʻe ʻikai fiemaʻu ki he ʻIsileli taki taha ke ne fakapapauʻi ʻa e taimi ke kamata hiki aí. ʻI hono kehé, naʻe ngāue ʻa e kakaí “ʻi he fekau ʻa Sihova naʻe fakafai ʻia Mosese.” (Nom. 9:23) Ko ia ai ko Mōsese, ʻa e fouʻanga ʻo e tataki ʻa e ʻOtuá, ʻoku ngalingali naʻá ne fai ʻa e fakaʻilonga ke nau hikí.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku fai ai ʻe he kalasi setuata ʻa Sihová ha fakaʻilonga maʻalaʻala ʻi he taimi ke fai ai ha hikí. ʻOku anga-fēfē hono fai ia ʻe he setuatá? Fakafou ʻi he ngaahi kupu ʻi he Taua Leʻo mo e Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau, ʻū tohi foʻoú, mo e ngaahi malanga ʻi he ngaahi ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha-lahí. ʻOku toe fakahaaʻi ʻa e ngaahi fakahinohinó ki he ngaahi fakatahaʻangá fakafou ʻi he kau ʻovasia fefonongaʻaki pe fakafou ʻi he ngaahi tohi pe ko e ngaahi ako kuo kau ki ai ʻa e fanga tokoua ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá.

ʻOkú ke lāuʻilo maʻalaʻala ki he fakamoʻoni ʻo e tataki fakaʻotuá? ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene kautahá ke ne tataki kitautolu, ʻa hono kakaí, ʻi he “toafá” lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko eni ʻo e māmani fulikivanu ʻo Sētané. Ko hono olá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fāʻūtaha, ʻofa, mo e maluʻanga.

Hili ʻa e aʻu ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe pehē ʻe Siosiua: “ʻOku ʻilo ʻe he kotoa ʻo homou loto, mo e kotoa ʻo homou laumalie, kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu.” (Sios. 23:14) ʻI he founga meimei tatau, ko e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní, ʻe hoko ʻo nau aʻu ki he māmani foʻou naʻe talaʻofá. Kae kehe, pe te tau ʻi ai fakafoʻituitui ʻoku fakatuʻunga lahi ia ʻi heʻetau loto-lelei anga-fakatōkilalo ke muimui ʻi he tataki ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻofa ke tau hanganaki lāuʻilo kotoa ki he fakamoʻoni ʻo e tataki ʻa Sihová!

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

ʻOku tataki kitautolu ʻe he kautaha ʻa Sihová he ʻahó ni

Ngaahi meʻa ʻoku tukuange mai ʻi he fakataha-lahí

Akoʻanga fakateokalatí

Ako ʻi he ngaahi fakataha malangá