Skip to content

Skip to table of contents

Founga ke Faitotonu Ai Pē ʻi ha Māmani Taʻefaitotonu

Founga ke Faitotonu Ai Pē ʻi ha Māmani Taʻefaitotonu

Founga ke Faitotonu Ai Pē ʻi ha Māmani Taʻefaitotonu

ʻI HE hangē ko e ʻea ʻoku tau mānavaʻakí, ko e taʻefaitotonú ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko e kakaí ʻoku nau loi, totongi ʻo fuʻu hulu, kaihaʻa, taʻetotongi ʻa e ngaahi moʻuá, pea pōlepole ʻi he ngaahi tōʻonga pisinisi kākā. ʻI he moʻui he ʻātakai ko ení, ʻoku tau faʻa fehangahangai ai mo e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau fakapapau ke faitotonú. ʻE lava fēfē ke tau talitekeʻi ai pē ʻa e hehema ki he taʻefaitotonú? Tau lāulea angé ki he meʻa tefito ʻe tolu ʻa ia ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fai peheé. Ko e manavahē kia Sihová, ko ha konisēnisi lelei, mo ha ongoʻi fiemālie.

Ko ha Manavahē Lelei kia Sihova

Naʻe tohi ʻe he palōfita ko ʻAiseá: “Ko Sihova ko hotau fakamaau, ko Sihova ko hatau fai-fono, ko Sihova ko hotau tuʻi.” (Ai. 33:22) Ko hono ʻiloʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová ʻoku iku ia ki he manavahē fakaʻotuá—ko ha mālohi ʻoku teke mui ʻi heʻetau fakapapau ke talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e taʻefaitotonú. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Palovepi 16:6 (PM): “I he manavahe kia Jihova oku tafoki ai ae tagata mei he kovi.” Ko e manavahē ko iá, ʻoku ʻikai ko ha manavasiʻi taʻetotonu ki ha ʻOtua faisāuni, ka ko ha tokanga lelei ke ʻoua ʻe taʻefakahōifuaʻi ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa ia ʻokú ne mahuʻingaʻia lahi ʻi heʻetau leleí.—1 Pita 3:12.

Ko ha hokosia moʻoni ʻi he moʻuí ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e ola lelei ʻo ha tokanga lelei pe manavahē pehē. Ko Lisiate mo hono uaifí ko Fenenitā, naʻá na toho ha paʻanga tatau mo e tola ʻAmelika ʻe fitungeau mei heʻena tohi pangikeé. * Naʻe faʻo ʻe Fenenitā ʻa e haʻinga paʻangá ki heʻene pēsí ʻo ʻikai ke lau. ʻI heʻena aʻu atu ki ʻapí hili hono totongi ʻo ha ngaahi moʻua, naʻá na ʻohovale ʻi hono maʻu ʻi he peesi ʻa Fenenitaá ʻa e meimei lahi tatau ʻo e paʻanga naʻá na tohó. “Ko e fefine ʻi he pangikeé kuo pau pē naʻá ne ʻomai ʻo fuʻu lahi ʻa e paʻangá,” ko ʻena fakamulitukú ia. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe fakataueleʻi kinaua ke na tauhi ʻa e paʻangá, koeʻuhí naʻe lahi ʻa hona ngaahi moʻua kehe naʻe teʻeki ai ke totongi. ʻOku fakamatala ʻa Lisiate: “Naʻá ma lotu kia Sihova ki ha mālohi ke fakafoki ʻa e paʻangá. Ko ʻema holi ke fakahōifuaʻi ia ʻi he tali ki heʻene kole ʻi he Palovepi 27:11 naʻe ʻai ai kimaua ke ma loto ke fakafoki ʻa e paʻangá.”

Ko ha Konisēnisi Kuo Akoʻi ʻe he Tohi Tapú

ʻE lava ke tau fakatupulekina ha konisēnisi ongongofua ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú pea feinga mālohi ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó. Ko ia ai, “ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi,” ʻe aʻu ʻo ʻikai ki hotau ʻatamaí pē kae pehē foki ki hotau lotó. ʻE ueʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau “moui agatonu i he mea kotoabe.”—Hep. 4:12; 13:18PM.

Fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo Saú. Naʻe fokotuʻuna hono moʻuá, ʻo tatau mo e tola ʻAmelika ʻe nima afe. ʻI he ʻikai leva ke totongi ʻa hono moʻuá, naʻá ne hiki ki ha kolo ʻe taha. ʻI he taʻu ʻe valu ki mui ai, naʻe ako ai ʻe Sau ʻa e moʻoní, pea naʻe ueʻi ia ʻe hono konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ke ne fetuʻutaki ki he pule ʻo e kautahá ʻo totongi ʻosi ʻa e moʻua ko iá! Koeʻuhi naʻe pau ke tauhi ʻe Sau ha uaifi mo e fānau ʻe toko fā ʻi ha paʻanga hū mai siʻisiʻi, naʻe loto-lelei ʻa e pulé ke ne tā fakamāhina ange ʻa e moʻuá.

Ko ha Ongoʻi ʻo e Fiemālie

Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Koe aga faka-Otua moe loto fiemalie, koe koloa lahi ia. . . . I he e tau maʻu ae mea kai moe kofu ke tau fiemalie ai.” (1 Tim. 6:6-8PM) Ko e tokanga ki he akonaki fakapotopoto ko ení ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono tauheleʻi ʻe he mānumanú, ngaahi tōʻonga fakapisinisi fehuʻiá pe ko e ngaahi palani fakapisinisi ke maʻu tupu vavé. (Pal. 28:20) Ko e muimui ʻi he akonaki ʻa Paulá ʻe toe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo tuipau ʻe tokonaki mai ʻetau ngaahi meʻa tefito ki he moʻuí.—Mt. 6:25-34.

Kae kehe, koeʻuhi ko e “fakahekeheke ʻa koloa,” ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ʻo ikuʻi ʻe he havalá mo e mānumanú. (Mt. 13:22) Manatu ki he tuʻunga ʻo e tangata ko ʻĀkaní. Naʻá ne siotonu ʻi he kolosi fakaemana ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Vaitafe Sioataní. Naʻa mo ia, ʻi hono ikuʻi ʻe he havalá, naʻe ʻikai te ne talitekeʻi ʻa e holi ke kaihaʻa ha siliva mo e koula mo ha teunga mahuʻinga mei he ngaahi koloa vete mei he kolo ko Sielikoó. Ko e ngāue ko iá naʻe mole ai ʻa ʻene moʻuí. (Sios. 7:1, 20-26) Tā neʻineʻi ke fakatokanga ʻa Sīsū ʻi ha ngaahi senituli ki mui ai: “Mou ʻā, ʻo leʻohi kimoutolu telia ʻa e ngaahi manumanu”!—Luke 12:15.

Faitotonu ʻi he Ngāueʻangá

Tau vakai angé ki he ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai ʻetau fakapapau ke faitōnunga ai pē ʻi he meʻa kotoa. Ko e faitotonu ʻi heʻetau ngāueʻangá ʻoku kau ki ai ʻa e “oua naa kaihaa”—ʻo tatau ai pē kapau ʻoku anga-maheniʻaki ʻa e fai peheé. (Tai. 2:9, 10PM) Ko Solanitā, ʻa ia ʻoku ngāue ʻi ha kautaha fakapuleʻanga, naʻá ne faitotonu ʻi hono līpooti ʻa ʻene ngaahi fakamole ʻi he folaú. Neongo ia, ko hono kaungāngāué naʻa nau fakahaaʻi ʻa e paʻanga lahi ange ʻi heʻenau fakamolé. Naʻe lava ke nau fai peheé koeʻuhi ko e ʻulu ʻo e potungāué naʻá ne maluʻi ʻa e kau ngāue taʻefaitotonú. Ko hono moʻoní, ko e tokotaha tatau naʻá ne ngāhiʻi ʻa Solanitā ʻi heʻene faitotonú pea taʻofi hono toe ʻave ia ʻi he ngaahi folau fakapisinisí. Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻe ʻaotitaʻi ʻa e kautahá, pea naʻe fakaongoongoleleiʻi ai ʻa Solanitā ʻi heʻene faitotonú. Naʻe toe hiki hono lakangá.

Ko ʻAniteluú, ko ha tangata tuʻuaki koloa, naʻe tala ange ʻe hono pulé ke liunga ua ʻa e totongi ki he ngāue tatau ki he ʻakauni ʻenau kau kasitomaá. Naʻe lotu ʻa hotau tokouá kia Sihova ki ha loto-toʻa ke ne pipiki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. (Sāme 145:18-20) Naʻá ne toe feinga ke fakamatalaʻi ki hono pulé ʻa e ʻuhinga heʻikai lava ai ke ne muimui ki heʻene fakahinohinó—ka naʻe ʻikai ha ola. Ko ia naʻe fili ai ʻa ʻAnitelū ke nofo mei he ngāue vahe lelei ko ení. Kae kehe, ʻi he taʻu nai ʻe taha ki mui ai, naʻe toe ui ia ʻe hono pule ki muʻá ke ne foki ange ʻo ngāue, ʻo ne fakapapauʻi ange heʻikai ke toe totongi ha meʻa lahi ange ʻe he kau kasitomaá. Naʻe hiki hake ʻa ʻAnitelū ki he tuʻunga pulé.

Totongi ʻa e Ngaahi Moʻuá

Naʻe faleʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané: “ʻOua naʻa ai hamou moʻua ki ha niʻihi.” (Loma 13:8) Te tau feinga nai ke fakatonuhiaʻi ʻa e ʻikai totongi ha moʻua, ʻo pehē ʻoku tuʻumālie ʻa e pulé pea ʻoku ʻikai te ne fiemaʻu ʻa e paʻangá. Kae kehe, ʻoku fakatokanga ʻa e Tohi Tapú: “ʻOku no ʻe he faikovi, ʻo ʻikai totongi.”—Sāme 37:21.

Neongo ia, fēfē kapau ʻoku taʻofi kitautolu ʻe ha meʻa ʻoku “hokonoa” mei hono totongi ʻa e meʻa ʻoku tau moʻuaʻakí. (Koh. 9:11) Naʻe nō ʻe Falanisi ha tatau ʻo e tola ʻAmelika ʻe fitu afe meia ʻAlifeleti ke totongi ʻosi ʻaki ʻene mōkisi. Ka koeʻuhi ko ha ngaahi palopalema he pisinisí, naʻe ʻikai malava ai ʻa Falanisi ke ne totongi hono moʻuá ʻi he ʻaho naʻe aleapau ki aí. Naʻá ne tamuʻomuʻa ʻo fakaofiofi kia ʻAlifeleti ke talanoa ki he moʻuá, pea naʻe loto-lelei ʻa ʻAlifeleti ke totongi fakakongokonga.

Fakaʻehiʻehi mei he ʻAi ke Maongo ha Fakangalileleí

Manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa ʻAnanaia mo Sāfailá, ko ha ongo meʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane he ʻuluaki senitulí. ʻI heʻena fakatau atu ha konga kelekele, naʻá na ʻave fakakonga pē ʻa e paʻangá ki he kau ʻapositoló pea taukaveʻi ko e paʻanga kotoa ia naʻe maʻu ʻi he fakataú. Naʻá na loto ke maongo ki he niʻihi kehé ʻa ʻena nima-homo fakangalileleí. Kae kehe, ko e ʻapositolo ko Pitá, ʻi he malumalu ʻo e fakamānavaʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, naʻá ne fakaeʻa ʻa ʻena kākaá, pea naʻe taaʻi kinaua ʻe Sihova ʻo na mate.—Ng. 5:1-11.

ʻI he kehe mei he taʻefaitotonu ko ʻAnanaia mo Sāfailá, ko e kau hiki Tohi Tapú naʻa nau lea moʻoni mo faitotonu. Naʻe fakamatala faitotonu ʻa Mōsese ki heʻene ʻita ʻa ia naʻe iku ai ʻo taʻofi ia mei heʻene hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nom. 20:7-13) ʻI he founga meimei tatau, naʻe ʻikai ke fufū ʻe Siona ʻa hono ngaahi vaivaiʻangá ʻa ia naʻá ne fakahā ki muʻa pea ʻi he hili ʻene malanga ki he kau Ninivé. ʻI hono kehé, naʻá ne hiki ia.—Siona 1:1-3; 4:1-3.

Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke tala ʻa e moʻoní, ʻo tatau ai pē pe ʻoku hoko ai ha mole kiate koe, hangē ko ia naʻe fakatātaaʻi ʻi he meʻa naʻe hoko ki he taʻu 14 ko Natālia ʻi he ʻapiakó. Naʻá ne vakaiʻi ha pepa sivi naʻá ne fai ʻo ʻiloʻi ai ko e taha ʻo e ngaahi tali naʻe fakatonuki ʻe heʻene faiakó ko hono moʻoní naʻe hala. Neongo naʻá ne ʻiloʻi ʻe uesia ʻi he meʻá ni ʻa hono māká, naʻe ʻikai toumoua ʻa Natālia ke tala ki heʻene faiakó. “Kuo akoʻi maʻu pē kiate au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova, kuo pau ke u faitotonu. Naʻe mei fakahohaʻasi au ʻe hoku konisēnisí kapau naʻe ʻikai te u fakahaaʻi ki heʻeku faiakó,” ko ʻene leá ia. Naʻe houngaʻia ʻa e faiakó ʻi he faitotonu ʻa Natāliá.

Faitotonú—Ko ha ʻUlungaanga ʻOku ʻOatu Ai ʻa e Lāngilangi kia Sihova

Ko Selí, ko ha taʻahine taʻu 17, naʻá ne maʻu ha uāleti naʻe ʻi ai ha tohi aleapau ko hono mahuʻingá naʻe tatau mo e $35 ʻAmelika. Naʻá ne fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu fakafou he kau maʻu mafai ʻi he ʻapiakó ke fakafoki ʻa e uāletí ki he tokotaha ʻoku ʻaʻaná. ʻI ha māhina ki mui ai, naʻe lau ai ʻe he tokoni pule akó ha tohi ki he kalasí kotoa ʻo fakahīkihikiʻi ʻa Seli ʻi heʻene faitotonú pea fakaongoongoleleiʻi ʻa hono fāmilí ʻi hono akoʻi lelei iá mo hono ʻohake fakalotú. Ko ʻene “ngāhi ngaue lelei” naʻe ʻoatu ai ʻa e lāngilangi kia Sihova.—Mt. 5:14-16.

ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke faitotonu ai lolotonga ʻa e moʻui ʻi he uhouhonga ʻo e faʻahinga ʻa ia ko e kau ‘ʻofa kiate kinautolu pe, ʻofa ki he paʻangá, fielahi, angataʻetokaʻi, mo angataʻemolumalu.’ (2 Tim. 3:2) Kae kehe, ko ha manavahē lelei kia Sihova, ko ha konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú, mo ha ongoʻi ʻo e fiemālié ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau faitotonu ai pē ʻi ha māmani taʻefaitotonu. ʻOku tau toe fakatupulekina ai pē ha kaumeʻa vāofi ange mo Sihova, ʻa ia ʻoku ‘faitotonu pea ko e meʻa totonu ʻokú ne manakoá.’—Sāme 11:7.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Ko ha manavahē lelei kia Sihova ʻokú ne ʻai ke mālohi ʻetau fakapapau ke faitotonú

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

Ko ʻetau tōʻonga faitotonú ʻoku ʻoatu ai ʻa e lāngilangi kia Sihova