Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Tauhi Kia Sihová Kuo Hoko ko Hoku Fiefia‘anga

Ko e Tauhi Kia Sihová Kuo Hoko ko Hoku Fiefia‘anga

Ko e Tauhi Kia Sihová Kuo Hoko ko Hoku Fiefia‘anga

Fakamatala fai ‘e Fred Rusk

Na‘á ku hokosia he kei si‘í ‘a e mo‘oni e ngaahi lea ‘a Tēvita ‘oku ma‘u ‘i he Sāme 27:10: “Neongo e li‘aki au ‘e he‘eku tamai mo ‘eku fa‘e, ‘e fakahoko au ‘e Sihova kiate ia pe.” Tuku ke u talanoa atu e anga ‘ene hoko ‘o mo‘oni eni kiate aú.

NA‘Á KU tupu hake ‘i he faama vavae ‘eku kui tangatá ‘i he vahefonua ‘o Siōsiá, ‘Amelika, lolotonga e Fu‘u Tōlalo Faka‘ekonōmika ‘o e 1930 tupú. Ko ‘eku tangata‘eikí, ‘a ia ne loto-mamahi lahi ‘i he mate ‘eku fa‘eé mo hoku ki‘i tokoua toki fā‘ele‘í, na‘á ne tuku au ‘i he‘eku kui tangata uitoú kae hiki ki ha kolo mama‘o ke ngāue ai. Ki mui ai, na‘á ne fai ha ngaahi feinga ke u hiki ange, ka na‘e ‘ikai ‘aupito lava.

Ko e ngaahi ‘ofefine lalahi ange ‘eku kuí na‘a nau tokanga‘i ‘a e ‘apí. Neongo na‘e ‘ikai ko ha tangata lotu ia, ko hono ngaahi ‘ofefiné ko e kau Lotu Papitaiso fefeka ‘i he Sauté. ‘I he fakamanamana ‘aki ‘o ha taá, na‘e fakamālohi‘i au ke u ‘alu ki he lotú ‘i he Sāpate kotoa. Ka mei he kei si‘í, na‘e ‘ikai ha‘aku loko toka‘i ‘a e lotú. Kae kehe, na‘á ku sai‘ia he akó mo e sipotí.

Ko e ‘A‘ahi Na‘á Ne Liliu ‘Eku Mo‘uí

‘I he ho‘atā ‘e taha ‘i he 1941, ‘i he‘eku ta‘u 15, na‘e ha‘u ai ha tangata matu‘otu‘a mo hono uaifí ki homau ‘apí. Na‘e fakafe‘iloaki mai ia ‘o pehē ko “ho‘omou kui au ko Talmadge Rusk.” Na‘e te‘eki te u fanongo au ai ka na‘á ku ‘ilo ko ia mo hono uaifí ko e ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova. Ko e me‘a na‘á ne fakamatala fekau‘aki mo e taumu‘a ‘a Sihova ke mo‘ui ta‘engata ‘a e tangatá ‘i he māmaní na‘e fu‘u kehekehe ‘aupito ia mei he me‘a na‘á ku fanongo ai he lotú. Ko e tokolahi ‘o e fāmilí na‘a nau taliteke‘i—pea a‘u ‘o fakalili‘a—he me‘a na‘á na lea‘akí. Na‘e ‘ikai ‘aupito toe faka‘atā kinaua ke na tu‘u mai ki ‘api. Kae kehe, ko hoku mehikitangá ‘a Mary, ‘a ia na‘á ne lahi ‘aki pē ‘iate au e ta‘u ‘e tolu, na‘á ne tali ha Tohi Tapu fakataha mo e ‘ū tohi na‘e tokoni ke fakamatala‘i iá.

Na‘e vave e tuipau ‘a Mary kuó ne ma‘u e mo‘oni Fakatohitapú pea na‘e papitaiso ia he 1942 ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘á ne toe hokosia foki e me‘a na‘e tomu‘a tala ‘e Sīsuú, ‘a ia: “Ko e ngaahi fili ‘o ha tangata ‘a hono kau nofo‘anga.” (Mt. 10:34-36) Ko e fakafepaki ‘a e fāmilí na‘e lahi ‘aupito. Ko ha ta‘okete lahi ‘o Mary, ‘a ia na‘e tu‘u-ki-mu‘a he ngaahi me‘a ‘o e vahefonuá, na‘á ne fa‘ufa‘u mo e pule koló ke puke ‘a Kui Talmadge ‘o fakahū. Na‘e faka‘iló ki hono fakatau atu ‘a e koloa ta‘ema‘u ha laiseni. Na‘e fakahalaia‘i ia.

Na‘e fakamatala e nusipepa homau koló ‘o pehē ko e pule koló, ‘a ia na‘e toe hoko ko e fakamāú, na‘á ne pehē ki he fa‘ahinga ‘i he fakamaau‘anga ‘o e koló: “Ko e ‘ū tohi ‘oku tufaki ‘e he tangatá ni . . . ‘oku fakatu‘utāmaki ia hangē ko ha me‘a koná.” Na‘e mālohi ‘eku kuí he hopó ‘i ha‘ane tangi, ka na‘á ne nofo pilīsone ‘i he ‘aho ‘e hongofulu he taimi ko ení.

Anga Hono Tokoni‘i Au ‘e Mehekitanga Mary

Tānaki atu ki he‘ene tala mai kiate au fekau‘aki mo ‘ene ngaahi tui fo‘ou kuó ne ‘iló, na‘e kamata faifakamo‘oni ‘a Mary ki he ngaahi kaungā‘apí. Na‘á ku ‘alu mo ia ki ha ako Tohi Tapu na‘á ne fai mo ha tangata na‘á ne tali ‘a e tohi The New World. * Na‘e pehē ‘e hono uaifí na‘e ‘ā pē hono husepānití he poó kakato ‘o lau ia. Neongo na‘e ‘ikai te u loto ke kau vave ki ha me‘a fakalotu, ko e me‘a na‘á ku akó na‘e fakamānako kiate au. Kae kehe, na‘e ‘ikai ko e ngaahi akonaki Fakatohitapú pē na‘á ne fakatuipau‘i au ko e Kau Fakamo‘oní ko e kakai ia ‘a e ‘Otuá. Ko e anga ‘o e fakafeangai na‘e fai kia kinautolú.

Ko e fakatātaá, ‘i he foki ki ‘api he ‘aho ‘e taha hili ha huo temata, na‘á ku ‘ilo ai mo Mary ha fakamo‘oni ‘i he tofunanga na‘e kei kohú kuo tutu ‘e hono fanga ta‘oketé ‘ene ‘ū tohí, ‘o kau ai ha kalamafoni mo e ‘ū lēkooti na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi pōpoaki Fakatohitapu. Ko ‘eku fakapo‘ulí na‘e fakafetaulaki mai ‘aki ia ha tali hīkisia mei ha mehikitanga ‘e taha, “Te ke fakamālō mai kia kimautolu ‘amui ‘i he mo‘uí ki he me‘a kuo mau faí.”

Na‘e pau kia Mary ke mavahe mei ‘api ‘i he 1943 koe‘uhi ko ‘ene fakafisi ke si‘aki ‘ene tui fo‘ou na‘e toki ma‘ú pea ta‘ofi ‘a e malanga ki he ngaahi kaungā‘apí. ‘I he taimi ko iá, na‘á ku fiefia he ‘ilo ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he ma‘u ‘e he ‘Otuá ha hingoa, ko Sihova, ka ko ha ‘Otua anga-‘ofa mo manava‘ofa ia, ‘ikai ko ha taha ‘okú ne tutu e kakaí ‘i ha afi ‘o heli. Na‘á ku toe ‘ilo foki ‘oku ‘i ai ha kautaha anga-‘ofa ‘a Sihova, neongo na‘e te‘eki te u ma‘u ha fakataha.

Ki mui ai, lolotonga ‘eku kosi homau ‘apí, na‘e lele māmālie hake ha kā ‘o ‘eke mai ‘e he taha ‘o e ongo tangata na‘e ‘i lotó pe ko Fred au. ‘I he‘eku ‘ilo ko e ongo Fakamo‘oni kinauá, na‘á ku pehē ange, “Tuku ke u heka atu, pea tau lele ki ha feitu‘u ‘oku malú ‘o talanoa ai.” Na‘e fokotu‘utu‘u ‘e Mary ke na ‘a‘ahi mai kiate au. Ko e taha ‘o e ongo tangatá ko Shield Toutjian, ko ha faifekau fefononga‘aki na‘á ne ‘omai kiate au ha fakalototo‘a mo ha tataki fakalaumālie he taimi totonú. Na‘e fakahanga mai kiate au he taimi ko ení ‘a e fakafepaki fakafāmilí ‘i he‘eku taukapo‘i ‘a e ngaahi tui ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

Na‘e tohi mai ‘a Mary mei Virginia, ‘a e feitu‘u na‘á ne hiki ki aí, ‘o pehē kapau ‘oku ou fakapapau‘i ke tauhi kia Sihova, ‘e lava ke u ‘alu ange ke ma nofo. Na‘á ku fili leva ke u ‘alu. ‘I ha efiafi Falaite ‘i ‘Okatopa 1943, na‘á ku fa‘o ai ha fanga ki‘i nga‘oto‘ota ki ha puha pea ha‘i ia ‘i ha fu‘u ‘akau na‘e mama‘o si‘i mei ‘api. ‘I he Tokonakí, na‘á ku vete mai ‘a e puhá, fou mai ‘i ha hala kehe ki ha ‘api ‘o ha kaungā‘api, ‘o ma‘u ai ha me‘alele ‘o heka ki kolo. ‘I he fononga ki he kolo lahi ko Roanoke, na‘á ku ‘ilo ai ‘a Mary ‘i he ‘api ‘o Edna Fowlkes.

Tupu Fakalaumālie, Papitaiso, Pēteli

Ko Edna ko ha Fakamo‘oni pani manava‘ofa ia—ko ha Litia ‘i onopooni—‘a ia na‘á ne totongi ha fu‘u ‘api pea ‘omai ki ai ‘a e uaifi hono tuonga‘ané pea pehē ki he‘ene ongo tamaiki fefiné, tuku kehe ‘a Mehikitanga Mary. Ko e ongo tamaiki fefiné ni—‘a Gladys and Grace Gregory—na‘á na hoko ki mui ko e ongo misinale. Ko Gladys, ‘oku ta‘u 90 tupu he taimí ni, ‘oku kei ngāue faitōnunga pē ‘i he va‘a ‘i Siapaní.

Lolotonga ‘eku nofo ‘i he ‘api ‘o Edna, na‘á ku ma‘u tu‘uma‘u ai e ngaahi fakatahá pea kau ‘i he ako ki he ngāue fakafaifekaú. ‘I hono ma‘u e tau‘atāina ke ako ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá mo ma‘u e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané na‘á ne fakalato ai ‘eku fiekaia fakalaumālie na‘e fakautuutú. ‘I Sune 14, 1944, na‘e papitaiso ai au. Ko Mary mo e ongo tuofāfine Gregory na‘a nau kamata ngāue tāimu‘a pea tali ha vāhenga-ngāue fo‘ou ‘i he fakatokelau ‘o Virginia. Na‘e me‘angāue‘aki ai kinautolu ki hono fokotu‘u ha fakataha‘anga ‘i Leesburg. ‘I he konga ki mu‘a ‘o e 1946, na‘á ku kamata tāimu‘a ai ‘i ha vahefonua ofi mai. ‘I he fa‘ahita‘u māfana ko iá na‘a mau fononga fakataha ai ki he fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga fakangalongata‘a na‘e fai ‘i Cleveland, Ohio, ‘Aokosi 4-11.

‘I he fakataha-lahi ko iá, ko Nathan Knorr, ‘a ia na‘e takimu‘a ‘i he kautahá, na‘á ne fakamatala‘i nounou ha ngaahi palani ki ha fakalahi ‘i he Pēteli Brooklyn. Na‘e kau heni hono langa ha nofo‘anga fo‘ou mo ha fakalahi ki he fale pulusí. Na‘e fiema‘u ha kau talavou tokolahi. Na‘á ku fili ai ko e feitu‘u ia te u sai‘ia ke ngāue ai kia Sihová. Ko ia na‘á ku ‘oatu ‘eku tohi kolé, pea ‘i loto ‘i ha ngaahi māhina si‘i, ‘i Tīsema 1, 1946, na‘á ku ‘alu ai ki Pēteli.

‘I ha ta‘u nai ‘e taha ki mui ai, ko e ‘ovasia ‘o e fale pulusí, Max Larson, na‘á ne ha‘u ki hoku tesí ‘i he Potungāue Meilí. Na‘á ne fakahā mai kuo vahe‘i au ki he Potungāue Ngāué. ‘I he vāhenga-ngāue ko iá, na‘á ku ako lahi ai ki hono ngāue‘aki e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a e Tohi Tapú pea ki he ngaahi ngāue ‘a e kautaha ‘a e ‘Otuá, tautefito he lolotonga ‘o e ngāue mo T. J. (Bud) Sullivan, ko e ‘ovasia ‘o e potungāué.

Na‘e ‘a‘ahi mai kiate au ‘i Pēteli ‘eku tangata‘eikí ‘i ha ngaahi taimi. Ki mui he‘ene mo‘uí, na‘á ne hoko ‘o lotu. ‘I he‘ene ‘a‘ahi faka‘osí, ‘i he 1965, na‘á ne pehē: “‘E lava ke ke ‘a‘ahi ange kiate au, ka he‘ikai ‘aupito te u toe ha‘u ‘o sio mai kiate koe heni.” Na‘á ku ‘a‘ahi kiate ia ‘i ha ngaahi taimi si‘i ki mu‘a ke ne mālōloó. Na‘á ne fakapapau‘i mo‘oni te ne ‘alu ki hēvani. Ko ‘eku ‘amanakí ia ‘okú ne ‘i he manatu ‘a Sihová, pea kapau ko ia, ‘i he taimi toetu‘ú, ‘e ‘ikai te ne ‘i he feitu‘u na‘á ne fakakaukau te ne ‘i aí, ka ‘i heni he māmaní fakataha mo e ‘amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engata ‘i he Palataisi ‘e toe fakafoki maí.

Ngaahi Fakataha-Lahi mo e Langa Fakangalongata‘a Kehe

Ko e ngaahi fakataha-lahí na‘e fa‘a hoko ma‘u pē ia ko e ngaahi maka maile ‘o e tupu fakalaumālié. Ko e ngaahi fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga ‘i he Yankee Stadium ‘i Niu ‘Ioke he 1950 tupú na‘e mātu‘aki pehē. Lolotonga ‘a e konga ‘e taha ‘i he 1958, ko e Yankee Stadium mo e Polo Grounds na‘e fakafonu‘aki ‘a e toko 253,922 mei he ngaahi fonua ‘e 123. Ko e me‘a ‘e taha ne hoko ‘i he fakataha-lahi ko iá, he‘ikai ‘aupito ngalo ia ‘iate au. Lolotonga ‘eku tokoni ‘i he ‘ōfisi fakataha-lahí, na‘e fakavave mai ‘a Tokoua Knorr ‘o fakaofiofi mai kiate au. “Fred,” ko ‘ene leá ia, “‘oku ‘ikai ke u ‘ilo pe na‘e fēfē ngalo ‘iate au ke vahe‘i ha tokoua ke lea ki he kau tāimu‘a kotoa ‘oku fakatahataha he taimí ni ‘i ha holo fai‘anga kai totongi ‘oku ofi mai. ‘E lava ke ke fakavave atu ‘o fai ha malanga lelei kia kinautolu ‘o makatu‘unga ‘i ha me‘a pē ‘okú ke fakakaukau ki ai ‘i ho‘o fonongá?” Na‘á ku lotu lahi ‘aupito ki mu‘a ke u a‘u ki aí, ‘o mei tu‘u ‘eku mānavá.

‘I he tupulaki faka‘ulia e lahi ‘o e ngaahi fakataha‘anga ‘i he Kolo Niu ‘Ioké ‘i he 1950 tupú mo e 1960 tupú, na‘e hoko ‘o ‘ikai fe‘unga ‘a e ngaahi fale ne totongi ko e ngaahi Fale Fakataha‘angá. Ko ia mei he 1970 ki he 1990, na‘e fakatau ai mo fakalelei‘i ‘a e fale ‘e tolu ‘i Manhattan ke ma‘u ha ngaahi feitu‘u fe‘unga ki he fakatahá. Ko au na‘e sea he ngaahi kōmiti langa ki he ngaahi ngāue ko ení pea ma‘u mo e ngaahi manatu melie ki he anga hono tāpuaki‘i lahi ‘e Sihova ‘a e ngaahi fakataha‘anga ne nau kau fakataha ‘i hono fakapa‘anga mo fakakakato ‘a e ngaahi langa ko eni ne hokohoko atu ke ngāue mātu‘aki lelei ko e ngaahi senitā ‘o e lotu mo‘oní.

Ngaahi Liliu ‘i he Mo‘uí

‘I he ‘aho ‘e taha ‘i he 1957, lolotonga ‘eku luelue ki he ngāué ‘o fou atu ‘i he pa‘ake he vaha‘a ‘o e ‘Api Pētelí mo e fale pulusí, na‘e kamata ke ‘uha. Na‘á ku sio ki ha ta‘ahine Pēteli fo‘ou ‘ulu kelo talavou na‘e ‘i mu‘a ‘iate au. Na‘e ‘ikai hano fakamalu, ko ia na‘á ku tala ange ke ma fakamalu. Ko e anga ia ‘eku fetaulaki mo Marjorie, pea talu mei he‘ema mali ‘i he 1960, kuó ma ‘a‘eva fakataha fiefia ‘i he ngāue ‘a Sihová, ‘i he ‘uha pe la‘ā. Na‘á ma fakafiefia‘i ‘a e ta‘u hono 50 ‘ema malí ‘i Sepitema 2010.

‘I he‘ema foki mai pē mei he‘ema hanimuní na‘e tala mai ‘e Tokoua Knorr kuo vahe‘i au ke hoko ko ha faiako ‘i he ‘Apiako Kiliatí. He monū makehe mo‘oni ia! Mei he 1961 ki he 1965, ko e kalasi fuoloa ange ‘e nima na‘e meimei fa‘u‘aki e kau ngāue he va‘á ‘a ia na‘e fai hono ako‘i makehe ki hono tokanga‘i ‘o e va‘á. ‘I he fakatōlau ‘o e 1965, na‘e foki ai e ngaahi kalasí ki he māhina ‘e nima hono fuoloá, pea na‘e toe fakahanga ‘a e tokangá ki hono ako‘i ‘o e kau misinalé.

‘I he 1972, na‘e ‘ave ai au mei he ‘Apiako Kiliatí ki he Potungāue Fetu‘utaki Faitohí, ‘a ia na‘á ku ngāue ai ko e ‘ovasia. ‘I hono fai e fekumi ke tali ‘a e ngaahi fehu‘i mo e ngaahi palopalema kehekehe kuo tokoni‘i ai au ke u mahino‘i lelei ange e ngaahi akonaki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea ngāue‘aki e ngaahi tefito‘i mo‘oni mā‘olunga hotau ‘Otuá ‘i hono tokoni‘i e ni‘ihi kehé.

Pea ‘i he 1987, na‘e vahe‘i ai au ki ha potungāue fo‘ou na‘e ui ko e Potungāue Ma‘u‘anga Fakamatala Fakafalemahakí. Na‘e fokotu‘utu‘u e ngaahi seminā ke ako‘i e kau mātu‘a ‘i he ngaahi Kōmiti Fetu‘utaki Fakafalemahakí ki he anga ‘o e fakaofiofi ki he kau toketā, kau fakamaau, mo e kau ngāue fakasōsialé ke lāulea ki hotau tu‘unga Fakatohitapu fekau‘aki mo e totó. Ko ha fu‘u palopalema lahi ia he ko e kau toketaá na‘a nau huhu ta‘efakangofua e toto ki he‘etau fānaú, ‘o fa‘a ma‘u e tu‘utu‘uni fakaefakamaau‘anga ke fai pehē.

‘I hono fokotu‘u atu ki he kau toketaá ‘a e ngaahi fetongi ‘o e huhu totó, ko e talí ai pē ko e me‘a ko iá ‘oku ‘ikai ala ma‘u pe ‘oku fu‘u mamafa. Ko ‘eku tali ‘oku fai ki ha toketā tafa ‘oku fa‘a lea peheé, ko ‘eku pehē atu, “‘Ai mai angé ho nimá.” ‘I he‘ene fai peheé, te u pehē atu ai pē, “‘Okú ke ‘ilo, ‘okú ke ma‘u hena e taha ‘o e ngaahi fetongi lelei taha ‘o e totó.” Na‘e fakamanatu ange ‘e he fakaongoongolelei ko ení kiate ia ‘a e me‘a ‘okú ne lāu‘ilo lelei ki aí—ko e ngāue‘aki tokanga ‘a e mata‘i hele tafá ‘oku tauhi ai ke si‘isi‘i e mole ‘a e totó.

Lolotonga e hongofulu‘i ta‘u ‘e ua kuo ‘osí, kuo tāpuaki‘i lahi ‘e Sihova ‘a e ngaahi feinga ko eni ke ako‘i e kau toketaá mo e kau fakamāú. Kuo liliu lahi ai ‘a e anga ‘enau fakakaukaú ‘i he‘enau mahino‘i lelei ange hotau tu‘ungá. Kuo nau ‘ilo ‘oku fakamo‘oni‘i ‘e he ngaahi fekumi fakafaito‘ó ko e ngaahi fetongi ki he totó ‘oku ola lelei, pea ‘oku ‘i ai e kau toketā tokolahi pea pehē ki he ngaahi falemahaki ‘oku nau fie ngāue fakataha ‘a ia ‘e lava ke ‘ave ki ai ha mahaki.

Talu mei he 1996, ko Marjorie mo au kuó ma ngāue ‘i he Senitā Fakaeako Taua Le‘o ‘i Patterson, Niu ‘Ioké, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i he meimei maile ‘e 70 (kilomita ‘e 110) ki he tokelau ‘o Brooklyn. ‘I hení na‘á ku ngāue taimi nounou ai ‘i he Potungāue Ngāué pea kau atu ‘i ha taimi ‘i hono ako‘i e kau ngāue mo e kau ‘ovasia fefononga‘aki ‘i he va‘á. ‘I he ta‘u ‘e 12 kuohilí, kuó u toe ngāue ko ha ‘ovasia ‘o e Fetu‘utaki Faitohí, ‘a ia kuo hiki mei Brooklyn ki Patterson.

Ngaahi Pole ‘o e Ta‘umotu‘á

Ko hono tokanga‘i hoku ngaahi monū ‘o e ngāue ‘i Pētelí kuo hoko ‘o toe faingata‘a ange he‘eku a‘u ki hoku ta‘u 80 tupu si‘í. Kuó u faitau mo e kanisaá ‘o laka hake he ta‘u ‘e hongofulu. ‘Oku ou ongo‘i hangē ko Hesekaiá, ‘a ia na‘e fakalōloa ‘e Sihova ‘ene mo‘uí. (Ai. 38:5) Ko hoku uaifí foki kuo hōloa ‘ene mo‘uí, pea ‘okú ma ngāue fakataha ke fekuki mo hono mahaki Loto-Ngalongaló. Kuo hoko ‘a Marjorie ko ha faifekau lavame‘a ‘a Sihova, ko ha faifale‘i ki he fānaú, mo ha tokotaha tokoni faitōnunga mo ha kaungāme‘a mateaki kiate au. Ko ha tokotaha ako lelei ma‘u pē ia ‘o e Tohi Tapú mo ha faiako lelei ‘aki ia, pea ‘oku fetu‘utaki mai ma‘u pē ‘a e fānau fakalaumālie tokolahi kia kimaua.

Na‘e mālōlō hoku mehikitanga ko Mary ‘i Ma‘asi 2010 ‘i hono ta‘u 87. Na‘e mahulu atu ia ‘i he tu‘unga ko ha faiako ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá pea tokoni‘i e ni‘ihi kehé ke nau tu‘u ma‘á e lotu mo‘oní. Na‘á ne fakamoleki ‘a e ta‘u lahi ‘i he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Kuó u hounga‘ia lahi ‘iate ia ‘i he tafa‘aki na‘á ne fakahoko ‘i hono tokoni‘i au ke u ako e mo‘oni ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá pea hoko ‘o hangē ko iá, ko ha sevāniti ‘a hotau ‘Otua ‘ofá, ‘a Sihova. ‘Oku tanu ‘a Mary he tafa‘aki hono husepānití, ‘a ē na‘e ngāue ki mu‘a ko ha misinale ‘i ‘Isileli. ‘Oku ou tuipau ‘okú na ‘i he manatu ‘a Sihová ‘o tatali ki he toetu‘ú.

‘I he‘eku vakai atu ki he ta‘u ‘e 67 ‘o e tauhi kia Sihová, ‘oku ou fakamālō ki he tāpuaki lahi kuó u ma‘ú. Ko hoku fiefia‘angá ke fai e finangalo ‘o Sihová! ‘I he falala ki he‘ene ‘ofa ma‘ata‘ataá, ‘oku ou ‘amanaki vēkeveke ai ke kau ‘i he tala‘ofa ‘a hono ‘Aló: “‘Ilonga ha taha kuo ne li‘aki ha ngāhi tokoua, pe ha ngāhi tuofāfine, pe ha tamai, pe ha fa‘e, pe ha fānau, pe ha ngāhi tokanga ngoue, pe ha ngāhi fale, koe‘uhiā ko hoku hingoa, te ne toe ma‘u ‘o lōlahi, pea ‘e to mo‘ona foki ‘a e mo‘ui ta‘engata.”—Mt. 19:29.

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 11 Pulusi ‘i he 1942 ka ‘oku ‘ikai toe pulusi he taimí ni.

[Fakatātā ‘i he peesi 19]

‘I he faama vavae ‘eku kui tangatá ‘i Siōsia, ‘Amelika, 1928

[Fakatātā ‘i he peesi 19]

Mehikitanga Mary mo Kui Talmadge

[Fakatātā ‘i he peesi 20]

Mary, Gladys, mo Grace

[Fakatātā ‘i he peesi 20]

Ko hoku papitaisó, Sune 14, 1944

[Fakatātā ‘i he peesi 20]

‘I he Potungāue Ngāué ‘i Pēteli

[Fakatātā ‘i he peesi 21]

Mo Mary he fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga ‘i he Yankee Stadium he 1958

[Fakatātā ‘i he peesi 21]

Mo Marjorie ‘i homa ‘aho malí

[Fakatātā ‘i he peesi 21]

Ko kimaua ‘i he 2008