Skip to content

Skip to table of contents

Tau Fiefia Fakataha!

Tau Fiefia Fakataha!

Tau Fiefia Fakataha!

KO E fiefiá mo e nēkeneká ‘oku fakautuutu ‘ene faingata‘a ke ma‘ú. Ki he tokolahi, ko hono fevahevahe‘aki ha ngaahi ongo fakatu‘amelie mo e ni‘ihi kehé ‘oku hā ngali ta‘emalava. Ko e mo‘ui ‘i onopōní, tautefito he ngaahi kolo lalahí, ‘oku fakatupunga ai ‘a e kakaí ke fakamavahe‘i kinautolu pea hoko ‘o nofo toko taha.

“Ko e tuēnoá ko ha tu‘unga anga-maheni ‘aupito ia,” ko e lau ia ‘a e Palōfesa ki he ‘Atamaí ko Alberto Oliverio, pea “‘oku ‘ikai ha veiveiua ko e mo‘ui he ngaahi feitu‘u ‘oku lahi ai e ‘ū falé ‘oku faingofua ai e nofo toko tahá. ‘I he ngaahi tu‘unga lahi, ‘oku fakatupunga ai kitautolu ke tukunoa‘i e mo‘ui fakafo‘ituitui ‘a ha kaungāngāue ‘ōfisi, ko ha kaungā‘api, pe kalake tali-totongi ‘oku ngāue ‘i ha supamāketi ofi mai.” Ko e nofo toko taha peheé ‘oku fa‘a iku ia ki he loto-mafasia.

Kae kehe, ko e tu‘unga ‘o e kaungā-Kalisitiané, ‘oku kehe ia, pea ‘oku pehē pē mo honau laumālié. Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “Fiefia ma‘u ai pe.” (1 Tes. 5:16) ‘Oku lahi e ngaahi ‘uhinga ke tau nēkeneka pea fiefia fakataha aí. ‘Oku tau lotu ki he ‘Otua Fungani Mā‘olungá, ‘a Sihova; ‘oku tau mahino‘i e pōpoaki Fakatohitapu ‘o e mo‘oní; ‘oku tau ma‘u e ‘amanaki ‘o e fakamo‘uí mo e mo‘ui ta‘engatá; pea te tau lava foki ke tokoni‘i e ni‘ihi kehé ke ma‘u e ngaahi tāpuaki tatau.—Sāme 106:4, 5; Sel. 15:16; Loma 12:12.

Ko e fiefia mo e fevahevahe‘aki ‘a e nēkeneka ‘a ha taha ko e ngaahi ‘ulungaanga ia ‘o e kau Kalisitiane mo‘oní. Ko ia ‘oku ‘ikai faka‘ohovale ‘a e tohi ‘a Paula ki he kau Filipaí: “Oku ou fiefia, mo nekeneka fakataha mo kimoutolu kotoabe. Bea i he mea be koia foki ke mou fiefia, mo nekeneka fakataha mo au.” (Fili. 2:17, 18PM) ‘I hení, he vaha‘a ‘o ha ngaahi fo‘i lea si‘i pē, ‘oku tu‘o ua ai e lave ‘a Paula fekau‘aki mo e hoko ‘o nēkeneka mo fiefia fakataha mo e ni‘ihi kehé.

Ko e mo‘oni, ko e kau Kalisitiané, ‘oku fiema‘u ke nau tokanga ke faka‘ehi‘ehi mei ha fa‘ahinga hehema pē ke fakamavahe‘i kinautolu. ‘Oku ‘ikai ha taha ‘okú ne fakamavahe‘i ia ‘e lava ke ne fiefia fakataha mo e ngaahi kaungātuí. Ko ia ‘e lava fēfē ke tau muimui he ekinaki ‘a Paula ke “fiefia ‘i he ‘Eiki” fakataha mo hotau fanga tokouá?—Fili. 3:1.

Fiefia mo e Ngaahi Kaungātuí

‘I he taimi na‘e fai ai ‘e Paula ‘ene tohi ki he kau Filipaí, ngalingali ko ha pōpula ia ‘i Loma tupu mei he‘ene ngaahi ngāue fakamalangá. (Fili. 1:7; 4:22) Neongo ia, na‘e ‘ikai fakavaivai‘i ‘e he tuku pilīsoné ‘ene vēkeveke ki he ngāue fakafaifekaú. ‘I hono kehé, na‘á ne fiefia ke tauhi kia Sihova ki he lahi taha ‘e ala lavá pea hoko ‘o ‘lilingi atu ‘o hangē ha feilaulaú.’ (Fili. 2:17NW) ‘Oku fakahaa‘i ‘e he fakakaukau ‘a Paulá ko e fiefiá ‘oku ‘ikai fakatu‘unga ia he ngaahi tu‘unga ‘o ha taha. Neongo hono tuku pilīsoné, na‘á ne pehē: ‘Te u hokohoko atu pē foki ‘eku fiefiá.’—Fili. 1:18NW.

Na‘e fokotu‘u ‘e Paula e fakataha‘anga ‘i Filipaí peá ne ongo‘i ‘a e ‘ofa makehe ki hono fanga tokoua aí. Na‘á ne ‘ilo ko hono vahevahe atu e fiefia na‘á ne ma‘u ‘i he tauhi kia Sihová ‘e hoko ‘o fakalototo‘a ia kia kinautolu foki. Ko ia ai, na‘á ne tohi: “Pea ko eni, ke mou ‘ilo, kainga, ko e ngaahi me‘a kuo hoko kiate au, ta kuo nau iku ki he fakangaholo ‘o e Kosipeli. Ko ia kuo ‘iloa ai hoku ngaahi ha‘i ‘i he ‘apitangatau kotoa, pea ki he kakai kotoa pe, ‘o hā ko e tupu ‘i he‘eku kau kia Kalaisi.” (Fili. 1:12, 13) Ko hono vahevahe atu ‘e Paula ‘a e hokosia fakalototo‘a ko ení ko e taha ia e founga ‘ene hoko ‘o nēkeneka mo fiefia mo hono fanga tokouá. Ko e kau Filipaí leva, ‘oku pau na‘a nau fiefia mo Paula. Kae kehe, ko ‘enau fai peheé, na‘e fiema‘u ai ke ‘oua na‘a nau hoko ‘o loto-si‘i koe‘uhi ko e me‘a na‘e hokosia ‘e Paulá. Ka, na‘e fiema‘u ke nau fa‘ifa‘itaki ki he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá. (Fili. 1:14; 3:17) ‘Ikai ko ia pē, ko e kau Filipaí, ‘e lava ke nau lave hokohoko kia Paula ‘i he‘enau ngaahi lotú pea tokonaki ma‘ana ha fa‘ahinga tokoni mo e poupou te nau malavá.—Fili. 1:19; 4:14-16.

‘Oku tau fakahāhā ‘a e laumālie fiefia tatau hangē ko ia na‘e fakahāhā ‘e Paulá? ‘Oku tau feinga ke sio ki he ngaahi tafa‘aki lelei hotau ngaahi tu‘unga ‘i he mo‘uí pea mo ‘etau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané? ‘I he taimi ‘oku tau feohi ai mo hotau fanga tokouá, ‘oku lelei ke fiefia fekau‘aki mo e ngāue faifakamo‘oní. ‘Oku ‘ikai fiema‘u ia ke tau tatali ki ha ngaahi hokosia fakato‘oaloto ke fai ení. Mahalo pē na‘a tau lava ‘o langa‘i ha mahu‘inga‘ia he pōpoaki ‘o e Pule‘angá ‘aki ha lea kamata mātu‘aki ola lelei pe fa‘ahinga faka‘uhinga. Mahalo na‘a tau ma‘u ha fetalanoa‘aki lelei mo ha tokotaha-‘api fekau‘aki mo ha veesi Tohi Tapu kuo filifili. Pe ko e me‘a pē nai kuo hokó ko hono ‘ilo‘i pē kitautolu he feitu‘u ngāué ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova, pea ko e me‘a pē eni kuo iku ko ha fakamo‘oni leleí. Ko e vahevahe atu e ngaahi hokosia peheé ko ha founga ia ‘o e fiefia fakatahá.

Kuo fai pea ‘oku kei fai ‘e he tokolahi ‘o e kakai ‘a Sihová ‘a e ngaahi feilaulau ke lava ‘o fakahoko e ngāue fakamalangá. Ko e kau tāimu‘á, kau ‘ovasia fefononga‘akí, kau Pētelí, kau misinalé, mo e kau sevāniti fakavaha‘apule‘angá ‘oku nau ngāue‘aki kinautolu ‘i he ngāue taimi-kakató pea fiefia ‘i he fai peheé. ‘Oku tau ongo‘i nēkeneka mo fiefia mo kinautolu? Tau fakahāhā leva ‘etau hounga‘ia ki he si‘i fa‘ahingá ni ko e “kauga gaue ki he buleaga oe Otua.” (Kol. 4:11PM) ‘I he taimi ‘oku tau fakataha ai he ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá pe ngaahi ‘asemipilī lalahi ange faka-Kalisitiané, ‘e lava ke tau fakalototo‘a‘i loto-māfana kinautolu. ‘E lava foki ke tau toe fa‘ifa‘itaki ki he‘enau fa‘ifa‘itaki‘anga faivelengá. Pea te tau lava ‘o fakatupu ai ‘a e “faingamalie” ke fanongo ki he‘enau ngaahi hokosiá mo ‘enau ngaahi lea langa haké ‘aki hono fakahāhā kia kinautolu e anga-talitali kakaí, ‘o kau nai mo kinautolu ‘i ha ma‘u me‘atokoni.—Fili. 4:10.

Fiefia mo Kinautolu ‘Oku Fehangahangai mo e Ngaahi ‘Ahi‘ahí

Ko hono kātekina e fakatangá pea iku‘i e ngaahi ‘ahi‘ahí na‘á ne fakaivimālohi‘i e fakapapau ‘a Paula ke nofo faitōnunga ai pē kia Sihova. (Kol. 1:24; Sem. 1:2, 3) Ko hono ‘ilo‘i ‘e ngalingali fehangahangai e fanga tokoua ‘i Filipaí mo e ngaahi ‘ahi‘ahi meimei tatau pea ‘e hoko ‘o fakalototo‘a ‘ene kītakí na‘e ‘oange ai kiate ia e ‘uhinga ke nēkeneka pea fiefia mo kinautolu. Ko ia ai, na‘á ne tohi: “Kuo ne ‘atu kiate kimoutolu—‘a e ngaue ke fai ma‘a Kalaisi—‘oku ‘ikai ko e tui pe kiate ia pea ngata ai, ka ko e kataki mamahi foki koe‘uhi ko ia: he ‘oku mou fefa‘uhi mo e faingata‘a ai pe ko ia, ‘a ia na‘a mou sio mu‘a ai ‘iate au, pea ‘oku mou fanongo ni ‘oku ‘iate au.”—Fili. 1:29, 30.

‘Oku pehē pē he ‘ahó ni, ‘oku tofanga e kau Kalisitiané ‘i he fakafepaki koe‘uhi ko ‘enau faifakamo‘oní. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ko e fakafepaki ko ení ‘oku mālohi, ka ‘oku fa‘a olopoto ange. ‘Oku ha‘u nai ia ‘i ha founga ‘o e ngaahi tukuaki‘i loi mei he kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní, fakafili mei he ngaahi mēmipa ‘o e fāmilí, luma mei he kaungāngāué pe kaungāakó. Na‘e fakatokanga ‘a Sīsū ko e ngaahi ‘ahi‘ahi ko ení ‘oku totonu ke ‘oua na‘á ne faka‘ohovale‘i pe fakalotosi‘i‘i kitautolu. Ka, ko e ngaahi ‘uhinga ia ki he fiefiá. Na‘á ne pehē: “Monū‘iaā [‘fiefia ē,’ NW] ka ko kimoutolu, ‘o ka manukia kimoutolu, mo fakatanga‘i, mo lohi‘ekina ‘i he kovi kehekehe, koe‘uhi ko au. Mou fiefia mo hakailangitau: he lahi ho‘omou totongi ‘i Hevani; he na‘e pehe ‘enau fakatanga‘i ‘a e kau palofita, ‘a ia na‘e holomu‘a ‘iate kimoutolu.”—Mt. 5:11, 12.

‘Oku totonu ke ‘oua te tau tailiili pe manavahē he taimi ‘oku tau fanongo ai ‘oku fehangahangai hotau fanga tokouá mo e fakatanga kakaha ‘i he ngaahi fonua ‘e ni‘ihi. ‘I hono kehé, ‘oku totonu ke tau fiefia ‘i he‘enau kītakí. ‘E lava ke tau lotu ma‘anautolu, ‘o kole kia Sihova ke ne fakatolonga ‘enau tuí mo e kātakí. (Fili. 1:3, 4) Neongo ‘oku tau malava nai ke fai ha ki‘i me‘a kehe ma‘á e si‘i fanga tokoua ko iá, ‘e lava ke tau tokoni ki he fa‘ahinga he‘etau fakataha‘angá tonu ‘a ia ‘oku nau tofanga he ngaahi ‘ahi‘ahí. ‘E lava ke tau mahu‘inga‘ia ‘ia kinautolu pea poupou‘i kinautolu. ‘E lava ke tau ‘ai ha faingamālie ke fiefia ai mo kinautolu ‘aki hono fakaafe‘i kinautolu he taimi ki he taimi ke kau mo kitautolu lolotonga e efiafi Lotu Fakafāmilí, ‘aki ‘a e kau mo kinautolu he ngāue fakamalangá, pea ‘aki e fakamoleki fakataha ‘a e taimi he fakafiefiá.

‘Oku tau ma‘u e ngaahi ‘uhinga lahi ke fiefia fakataha ai! Tau taliteke‘i e laumālie fakamavahe‘i-kita e māmani ko ení pea hokohoko atu ke fevahevahe‘aki ‘etau fiefiá mo hotau fanga tokouá. ‘I he fai peheé, ‘e ‘ikai ngata pē ‘i he‘etau tokoni ki he ‘ofa mo e fā‘ūtaha ‘a e fakataha‘angá ka te tau fiefia kakato ai ‘i he fetokoua‘aki faka-Kalisitiané. (Fili. 2:1, 2) ‘Io, “mou fiefia ‘i he ‘Eiki ma‘u ai pe,” he ‘oku ekinaki mai ‘a Paula kia kitautolu: “‘Io, kau toe ‘ai atu, Mou fiefia.”—Fili. 4:4.

[Picture Credit Line ‘i he peesi 6]

Globe: Courtesy of Replogle Globes