Skip to content

Skip to table of contents

Fai ʻa e Ngaahi Fili Fakapotopoto Lolotonga ʻa e Kei Talavoú

Fai ʻa e Ngaahi Fili Fakapotopoto Lolotonga ʻa e Kei Talavoú

“ʻA e kau talavou, mo e finemui foki . . . fakamaloʻia ʻa e huafa ʻo e ʻEiki.”—SAAME 148:12, 13.

1. Ko e hā ʻa e ngaahi hokosia fakaofo ʻoku maʻu ʻe he toʻutupu tokolahi?

 ʻOKU tau moʻui ʻi he ngaahi taimi fakatoʻoaloto. Kuo ʻikai ʻaupito ha taimi ki muʻa ʻi he hisitōliá, ʻoku fili ai ʻa e laui miliona mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē ke lotu kia Sihova. (Fkh. 7:9, 10) Kuo maʻu ʻe he toʻutupu tokolahi ʻa e ngaahi hokosia fakafiefia ʻi hono fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau “toʻo taʻetotongi ʻa e vai ʻo e moʻuí.” (Fkh. 22:17) ʻOku tokoniʻi ʻe he toʻutupu ko ení ʻa e kakaí ke nau ako ʻa e Tohi Tapú pea fakaleleiʻi ʻenau moʻuí. ʻOku tali vēkeveke ʻe he niʻihi ʻa e pole ʻo hono ako ha lea foʻou pea vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ʻi he ngaahi feituʻu ngāue lea mulí. (Saame 110:3; ʻAi. 52:7) Ko e hā kuo pau ke ke fai ke hoko ai ko ha konga ʻo e ngāue fakafiemālie ko ení?

2. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tīmoté ʻoku loto ʻa Sihova ke ʻoange ʻa e ngaahi fatongia ki he toʻutupú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

2 ʻE lava ke ke fai ʻa e ngaahi fili he taimí ni ʻa ia ʻe fakaava atu ai ʻamui ʻa e matapā ki ha ngaahi faingamālie lahi ange ke ngāue kia Sihova. Ko e fakatātaá, naʻe fai ʻe Tīmote ʻa e ngaahi fili lelei lolotonga ʻene kei siʻí, pea ʻi heʻene taʻu hongofulu tupu lahí pe uofulu tupu siʻí, naʻá ne ʻosi taau ke hoko ko ha misinale. (Ngā. 16:1-3) Ko ha ngaahi māhina siʻi pē nai ki mui ai ʻi he taimi naʻe kole ange ai ʻe Paula kia Tīmote ke ʻalu ki he fakatahaʻanga foʻou ʻi Tesalonaiká ʻa ia naʻe fakatangaʻi lahi ai ʻa e fanga tokouá. Naʻe fakamālohiʻi ʻa Paula ke mavahe mei ai, ka naʻá ne falala ʻe fakaivimālohiʻi ʻe Tīmote ʻa e fanga tokouá. (Ngā. 17:5-15; 1 Tes. 3:1, 2, 6) Sioloto atu ki he fiefia kuo pau naʻe maʻu ʻe Tīmote ʻi hono ʻoange ʻa e ngāue ko iá!

KO HOʻO FILI MAHUʻINGA TAHÁ

3. Ko e hā ʻa e fili mahuʻinga taha te ke fai ʻi he moʻuí, pea ko fē ʻa e taimi ʻoku totonu ke ke fai ai iá?

3 Ko e taimi ke fai ai ʻa e ngaahi fili mahuʻingá ko e taimí ni, lolotonga hoʻo kei talavoú. Ko e hā ʻa e fili mahuʻinga taha te ke faí? Ko hoʻo fili ke tauhi kia Sihová. Ko fē ʻa e taimi lelei taha ke fai ai ʻa e fili ko iá? ʻOku tala atu ʻe Sihova kiate koe ke ke manatuʻi ia lolotonga hoʻo kei talavoú. (Koh. 12:1) Ko e founga pē taha ke manatuʻi ai ʻa Sihová ko e tauhi kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ho lotó. (Teu. 10:12) Ko e fili mahuʻinga taha ia ʻe faifai ange ʻo ke fakahokó. ʻE kaunga ia ki he toenga hoʻo moʻuí.—Saame 71:5.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi fili mahuʻinga te ne uesia ʻa e anga hoʻo tauhi ki he ʻOtuá?

4 Ko e moʻoni, ko hoʻo fili ke tauhi kia Sihová ʻoku ʻikai ko e fili pē ia ʻe kaunga ki ho kahaʻú. ʻE fiemaʻu foki ke ke fili pe te ke mali, tokotaha ke mali mo iá, mo e ngāue te ke maʻú. Ko e ngaahi fili mātuʻaki mahuʻinga eni, ka kuo pau ke ke ʻuluaki fili ke tauhi kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ho lotó. (Teu. 30:19, 20) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e ngaahi fili kotoa ko ení ʻoku nau fekauʻaki vāofi. Ko hoʻo fili fekauʻaki mo e malí mo e ngāué ʻe kaunga ia ki he founga ʻokú ke tauhi ai ki he ʻOtuá. Pea ko hoʻo holi ke tauhi ki he ʻOtuá ʻe uesia ai ʻa hoʻo ngaahi fili te ke fai fekauʻaki mo e malí mo e ngāué. (Fakafehoanaki mo e Luke 14:16-20.) Ko ia fili ʻa e meʻa ʻe mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí.—Fil. 1:10.

KO E HĀ TE KE FAI LOLOTONGA HOʻO KEI TALAVOÚ?

5, 6. ʻOku fakahaaʻi fēfē mai ʻe he hokosia ʻa Yuichiro, ko hono fai ʻa e ngaahi fili totonú ʻe lava ke fakaava ai ʻa e matapā ki ha ngaahi faingamālie lahi ange ki he ngāue kia Sihová? (Sio ki he kupu “Ko e Meʻa Naʻá Ku Fili ʻi he Kei Siʻí” ʻi he ʻīsiu ko ení.)

5 Fili ke tauhi kia Sihova, kumi ki he meʻa ʻokú ne loto ke ke faí, pea fili leva ʻa e founga te ke moʻui aí. ʻOku tohi ʻe ha tokoua Siapani: “ʻI heʻeku taʻu 14, naʻá ku ʻalu ʻo malanga mo ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ʻikai te u fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI he anga-malū, naʻá ne pehē mai kiate au: ‘ʻI hoʻo foki ki ʻapí, Yuichiro. Tangutu hifo ʻi ho tesí pea fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻaú.’ Naʻá ku fai ʻa e meʻa naʻá ne tala maí. Ko e moʻoni, naʻá ku fakakaukau mo lotu hokohoko ʻi ha ngaahi ʻaho. Faifai atu pē, naʻe liliu ʻeku fakakaukaú. ʻIkai fuoloa, naʻá ku maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngāue kia Sihová. Naʻá ku fiefia ʻi he lautohi fekauʻaki mo e kau misinalé, pea kamata ke u fakakaukau fekauʻaki mo e ngāue ki he ʻOtuá ʻo toe kakato ange.”

6 Naʻe kamata fai ʻe Yuichiro ʻa e ngaahi fili lelei. Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻá ne malava ki mui ke ngāue kia Sihova ʻi ha fonua kehe. ʻOkú ne pehē: “Ko e fakatātaá, naʻá ku fili ke u toʻo ha kalasi ako lea faka-Pilitānia. ʻI heʻeku nofo mei he akó, naʻá ku fili ʻa e ngāue konga-taimi ko hono akoʻi ʻa e lea faka-Pilitāniá koeʻuhí ka u lava ʻo tāimuʻa. ʻI heʻeku taʻu 20, naʻá ku kamata ako lea faka-Mongokōlia pea naʻá ku maʻu ha faingamālie ke ʻaʻahi ki ha kulupu ʻo e kau malanga lea faka-Mongokōlia. ʻI he taʻu ʻe ua ki mui ai, ʻi he 2007, naʻá ku ʻaʻahi ki Mongokōlia. ʻI heʻeku ʻalu ʻo malanga mo e niʻihi ʻo e kau tāimuʻá pea sio ki he kakai tokolahi naʻa nau kumi ki he moʻoní, naʻá ku loto ke hiki ki ai ʻo tokoni. Naʻá ku foki ki Siapani ke fai ʻeku ngaahi fokotuʻutuʻú. Kuó u tāimuʻa ʻi Mongokōlia talu mei ʻEpeleli 2008. ʻOku ʻikai faingofua ʻa e moʻui ʻi hení. Ka ʻoku tali ʻe he kakaí ʻa e ongoongo leleí, pea ʻoku ou malava ke tokoniʻi kinautolu ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova. ʻOku ou ongoʻi ko e meʻa naʻá ku filí ko e founga lelei taha ia ʻo e moʻuí.”

7. Ko e hā ʻa e ngaahi fili kuo pau ke ke fai maʻaú, pea ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Mōsesé?

7 Kuo pau ke ke fai hoʻo ngaahi fili pē ʻaʻau fekauʻaki mo e founga te ke ngāueʻaki ai hoʻo moʻuí ʻi he ngāue kia Sihová. (Sios. 24:15) Heʻikai lava ke mau tala atu pe ʻoku totonu ke ke mali pe ko e tokotaha ʻoku totonu ke ke mali mo iá. Heʻikai lava ke mau tala atu ʻa e ngāue ʻoku totonu ke ke faí. Te ke maʻu ha ngāue ʻoku fiemaʻu pē ki ai ha kiʻi ako siʻisiʻi? Ko e niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi kolo masiva, pea ko e niʻihi ʻoku nofo ʻi he ngaahi kolo tuʻumālie. ʻOku mou maʻu ʻa e ngaahi angaʻitangata, pōtoʻi, ako, mahuʻingaʻia mo e tui kehekehe. ʻI he kuonga muʻá, ko e kau talavou naʻa nau ngāue kia Sihová, naʻe kehekehe foki honau ngaahi puipuituʻá. Ko e fakatātaá, ko Mōsese, ʻa ia naʻe tupu hake ʻi ʻIsipité, naʻe tuʻumālie, ka ko e kau talavou Hepelū kehé ko e kau pōpula. (ʻEki. 1:13, 14; Ngā. 7:21, 22) Hangē ko koé, naʻa nau moʻui ʻi he ngaahi taimi mātuʻaki fakatoʻoaloto. (ʻEki. 19:4-6) Ka ko e toko taha taki taha naʻe pau ke ne fili ʻa e meʻa te ne faiʻaki ʻene moʻuí. Naʻe fai ʻe Mōsese ʻa e fili totonú ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová.—Lau ʻa e Hepelū 11:24-27.

8. ʻE lava ke ke maʻu mei fē ʻa e tokoni ke fai ʻa e ngaahi fili leleí?

8 ʻOku ʻoatu ʻe Sihova kiate koe ʻa e faleʻi ke tokoniʻi koe ke fai ʻa e ngaahi fili totonú. ʻOku anga-fēfē ʻene fai ení? ʻOkú ne akoʻi atu kiate koe ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻo tatau ai pē pe ko e hā ho ngaahi tuʻungá. (Saame 32:8) Kapau ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení, ʻe lava ke ke kole ki hoʻo ongo mātuʻá pe ki he kau mātuʻá ke nau tokoniʻi koe. (Pal. 1:8, 9) Tau vakai ki he tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe tolu ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fai ʻa e ngaahi fili lelei he taimí ni.

TEFITOʻI MOʻONI FAKATOHITAPU ʻE TOLU TE NE TOKONIʻI KOE

9. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakalāngilangiʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki hono ʻomai ʻa e tauʻatāina ke fai ʻa e ngaahi filí? (e) ʻE anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga kapau te ke fuofua kumi ki he Puleʻangá?

9 Fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene māʻoniʻoní. (Lau ʻa e Mātiu 6:19-21, 24-26, 31-34.) ʻOku fakalāngilangiʻi koe ʻe Sihova ʻaki hono ʻoatu ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e meʻa te ke faiʻaki ho taimí. ʻOku ʻikai te ne tala atu kuo pau ke ke fakamoleki ʻa e kotoa ho taimí ʻi he malangá. Kae kehe, naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū kia kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e fuofua kumi ki he Puleʻangá. ʻI hoʻo fuofua kumi ki he Puleʻangá, ʻe fakaava mai ai kiate koe ʻa e ngaahi matapā lahi. Ko e fakatātaá, te ke maʻu ʻa e faingamālie lahi ke fakahāhā hoʻo ʻofa kia Sihova mo ho ngaahi kaungāʻapí pea fakahaaʻi ʻokú ke houngaʻia ʻi he ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. ʻE fakahaaʻi ʻe hoʻo ngaahi fili fekauʻaki mo e malí mo e ngāué ʻokú ke hohaʻa lahi ange ki hoʻo ngaahi koloá ʻi he “fuofua kumi ki he Puleʻangá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá”?

10. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa Sīsū ke fiefiá, pea ko e hā kuo pau ke ke fai ke hoko ai ʻo fiefiá?

10 Maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngāue maʻá e niʻihi kehé. (Lau ʻa e Ngāue 20:20, 21, 24, 35.) Ko ha tefitoʻi moʻoni tefito eni fekauʻaki mo e moʻuí. Naʻe ʻiloʻi eni ʻe Sīsū, ko ia naʻá ne ngāue ki heʻene Tamaí ʻaki hono fai Hono finangaló pea ngāue maʻá e niʻihi kehé ʻaki hono akoʻi kia kinautolu ʻa e ongoongo leleí. Naʻe ʻai ai heni ke ne fiefia. (Luke 10:21; Sione 4:34) Kuo pau pē nai ʻokú ke ongoʻi ʻa e fiefia tatau ʻi hoʻo ngāue maʻá e niʻihi kehé. Ko ia, fakatuʻunga hoʻo ngaahi filí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. Ko hono fai ení ʻe ʻai ai koe ke ke fiefia, pea ʻe ʻai ai foki mo Sihova ke fiefia.—Pal. 27:11.

11. Ko e hā naʻe mole ai ʻa e fiefia ʻa Palukí, pea ko e hā ʻa e akonaki naʻe ʻoange kiate ia ʻe Sihová?

11 Ko e fiefia lahi tahá ʻoku maʻu ia mei he ngāue kia Sihová. (Pal. 16:20) ʻOku hā ngali ko Palukí, ʻa e sekelitali ʻa Selemaiá, naʻe mole ʻene fiefiá ʻi he taimi ʻe taha ʻi heʻene moʻuí. Naʻe kamata fakakaukau ʻa Paluki fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne loto ki aí ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa naʻe loto ki ai ʻa Sihová. Naʻe ʻafioʻi eni ʻe Sihova, ko ia naʻá ne tala kia Paluki ke tuku ʻene ‘kumi ha ngaahi meʻa lalahi’ maʻana. Kapau naʻá ne talangofua, te ne hao ʻi hono fakaʻauha ʻa Selusalemá. (Sel. 45:3, 5) Ko e hā te ne ʻai ʻa Paluki ke fiefia angé? Ko hono fai ʻa e meʻa naʻá ne loto ki aí pea ʻauha, pe ko hono fai ʻa e meʻa naʻe loto ki ai ʻa Sihová pea hao ʻi hono fakaʻauha ʻa Selusalemá?—Sēm. 1:12.

12. Ko e hā ʻa e ngaahi fili naʻe fai ʻe Ramiro naʻá ne tokoniʻi ia ke hoko ʻo fiefiá?

12 Ko e tokoua ʻe taha naʻá ne fiefia ʻi he ngāue maʻá e niʻihi kehé ko Ramiro. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou haʻu mei ha fāmili masiva ʻoku nofo ʻi ha kolo ʻi he ʻOtu Moʻunga ʻEnitesí. Ko ia ʻi he taimi naʻe tala mai ai ʻe hoku tokoua lahí te ne totongi ʻeku ako ʻunivēsití, ko ha faingamālie lahi ia. Ka naʻá ku toki papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻá ku maʻu ha fakaafe ʻe taha—ko e fakaafeʻi au ʻe ha tāimuʻa ke malanga fakataha mo ia ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi. Naʻá ku ʻalu ki ai, ako ki he founga ʻo e kosi ʻulú, pea fakalele ha fale kosi ʻulu ke poupouʻi au.” Naʻe tali ʻe he kakai tokolahi ʻi he kolo ko iá ʻa e ako Tohi Tapú. Ki mui ai, naʻe kamata ha fakatahaʻanga foʻou ʻi ha lea fakalotofonua. Ko ia naʻe fili ʻa Ramiro ke kau ʻi he fakatahaʻangá pea kuó ne ngāue ai ʻi he taʻu ʻe hongofulu. ʻOkú ne pehē kuo ʻikai ha ngāue kehe ʻe lava ke ne ʻoange kiate ia ha fiefia lahi ange ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ako ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻenau leá tonu.

Kuo maʻu ʻe Ramiro ʻa e fiefia ʻi he ngāue kia Sihová talu mei heʻene kei talavoú (Sio ki he palakalafi 12)

13. Ko e hā ko ha taimi lelei ai eni kiate koe ke ngāue kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ho lotó?

13 Fiefia ʻi he ngāue kia Sihová. (Lau ʻa e Koheleti 12:1 [12:2], PM.) ʻOua ʻe ongoʻi kuo pau ke ke tomuʻa maʻu ha ngāue lelei ki muʻa ke ke lava ʻo kamata tāimuʻá. Ko e taimi lelei taha ke kamata ngāue ai kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ho lotó ko e taimí ni, ki muʻa ke ke maʻu ha ngaahi fatongia fakafāmilí. ʻOkú ke maʻu ʻa e moʻui lelei mo e mālohi ke fekuki mo e faingataʻa ʻo e ngāué. Ko e hā te ke saiʻia ke fai maʻa Sihová? Mahalo pē ko hoʻo taumuʻá ke tāimuʻa, pe mahalo pē ʻokú ke loto ke malanga ki he kakai ʻi ha lea kehe. Mahalo pē ʻe lava ke ke fai ha meʻa lahi ange ʻi hoʻo fakatahaʻangá tonu. Ko e hā pē hoʻo taumuʻá, ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai haʻo maʻuʻanga moʻui. ʻEke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ʻa e ngāue te u filí, pea ko e hā e lahi ʻo e ako ʻoku fiemaʻu ki aí?’

NGĀUEʻAKI ʻA E TEFITOʻI MOʻONI FAKATOHITAPÚ KE FAI ʻA E NGAAHI FILI FAKAPOTOPOTÓ

14. Ko e hā kuo pau ke ke tokanga ki aí ʻi he taimi ʻokú ke kumi ngāue aí?

14 Ko e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe tolu kuo tau lāulea fekauʻaki mo iá te ne tataki koe ʻi hoʻo fili ʻa e ngaahi ngāue ʻe feʻunga nai kiate koé. ʻOku ʻiloʻi nai ʻe hoʻo kau faiakó pe ngaahi kautaha fakapuleʻangá ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻatā ʻi ho feituʻú pe ʻi he feituʻu ʻoku ʻamanaki ke ke ngāue aí. ʻE tokoni nai ʻa e kakai ko ení, kae tokanga. Ko e kakai ʻoku ʻikai ke nau ʻofa kia Sihová te nau feinga nai ke tō ʻa e ʻofa ki he māmaní ʻi ho lotó. (1 Sio. 2:15-17) ʻI hoʻo vakai atu ki he meʻa ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmaní, ʻoua naʻa ngalo ʻe lavangofua ho lotó ke takihalaʻi koe.—Lau ʻa e Palōveepi 14:15; Sel. 17:9.

15, 16. Ko hai te ne ʻoatu kiate koe ʻa e faleʻi fakapotopoto fekauʻaki mo e ngāué?

15 ʻI hoʻo ʻiloʻi pē ʻa e ngaahi ngāue ʻe faingamālie atu kiate koé, te ke fiemaʻu ha faleʻi ʻaonga. (Pal. 1:5) Ko hai ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke sivisiviʻi hoʻo ngaahi fili ki he ngāué ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú? Fanongo ki he kakai ʻoku ʻofa kia Sihová, ʻofa ʻiate koé, pea ʻiloʻi lelei ho ngaahi tuʻungá. Te nau tokoniʻi koe ke ke faitotonu kiate koe fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke ke faí mo e meʻa ʻokú ke loto ke faí. Mahalo pē ko e meʻa ʻoku nau leaʻakí te ne tokoniʻi koe ke ke toe fakakaukau ki hoʻo ngaahi taumuʻá. Kapau ʻoku ʻofa ʻa hoʻo ongo mātuʻá kia Sihova, ʻe lava ke na hoko ko ha tokoni lahi kiate koe. Pehē foki, ko e kau mātuʻa ʻi hoʻo fakatahaʻangá te nau ʻoatu kiate koe ha faleʻi lelei. ʻEke ki he kau tāimuʻá mo e kau ʻovasia fefonongaʻakí ʻa e ʻuhinga naʻa nau fili ai ke ngāue taimi-kakato kia Sihová. Naʻe anga-fēfē ʻenau kamatá? Ko e hā ʻa e ngāue naʻa nau fai ke tauhiʻaki kinautolú? Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki kuo nau maʻú?—Pal. 15:22.

16 Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻiloʻi lelei moʻoni koé ʻe lava ke nau ʻoatu ʻa e faleʻi fakapotopoto. Ko e fakatātaá, fēfē kapau te ke loto ke nofo mei he kolisí ʻo kamata tāimuʻa koeʻuhí ʻoku ʻikai te ke saiʻia ʻi he ngāue lahi ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻapiakó? Ko ha taha ʻokú ne ʻofa ʻiate koe ʻokú ne mahinoʻi māʻalaʻala nai ʻa e ʻuhinga ʻokú ke loto ai ke nofo mei he akó. Ko ia ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke mahinoʻi ko e kītaki ʻi he akó te ne tokoniʻi koe ke ke ako ke ʻoua ʻe foʻingofua. ʻOku fiemaʻu ʻa e ʻulungaanga ko ení kapau ʻokú ke loto ke ngāue kia Sihova ʻo taʻengata.—Saame 141:5; Pal. 6:6-10.

17. Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue ʻoku totonu ke ke fakaʻehiʻehi mei aí?

17 Ko e tokotaha kotoa ʻoku ngāue kia Sihová te ne fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻene tuí pea tohoakiʻi mamaʻo ia meia Sihova. (1 Kol. 15:33; Kol. 2:8) Ko e faʻahinga ngāue ʻe niʻihi ʻe hoko nai ʻo fakatuʻutāmaki ange ia ki hoʻo tuí ʻi he ngaahi ngāue kehé. Kuó ke fakatokangaʻi nai kuo mole ʻa e tui ʻa e niʻihi hili ʻenau fili ha faʻahinga ngāue pau. (1 Tīm. 1:19) ʻOku fakapotopoto ke fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga ngāue pē ʻe lava ke ne maumauʻi ho vahaʻangatae mo Sihová.—Pal. 22:3.

FIEFIA ʻI HE HOKO KO HA TALAVOU KALISITIANÉ

18, 19. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke loto ke tāimuʻa, ko e hā ʻe lava ke ke faí?

18 Kapau kuó ke maʻu ha holi loto-moʻoni ke ngāue kia Sihova, ngāueʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku ʻoatu kiate koé lolotonga hoʻo kei talavoú. Fai ʻa e faʻahinga fili te ne fakaʻatā koe ke ke fiefia ʻi he ngāue ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi fakatoʻoaloto ko ení.—Saame 148:12, 13.

19 Fēfē kapau ʻoku teʻeki ai ke ke ongoʻi ʻokú ke fie ngāue kia Sihova? ʻOua ʻe foʻi ʻi he feinga ke fakatupulekina ʻa e tui mālohi kia Sihová. Naʻe fakamatala ʻa Paula ki he meʻa naʻá ne fai ke maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. Naʻá ne pehē: “Kapau ʻoku kehe hoʻomou hehema fakaefakakaukaú ʻi ha faʻahinga tafaʻaki, ko e ʻOtuá te ne fakaeʻa atu ʻa e fakakaukau totonú kiate kimoutolu. Tatau ai pē pe ko e hā, ko e tuʻunga ko ia kuo aʻu ki ai ʻetau fakalakalaká, tuku ke hokohoko atu ʻetau ʻaʻeva taau ʻi he ʻalunga tatau pē ko ení.” (Fil. 3:15, 16) Manatuʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe. Ko ʻene faleʻí ko e lelei tahá ia. Tuku ke ne tokoniʻi koe ke fai ʻa e ngaahi fili lelei tahá he taimí ni, lolotonga hoʻo kei talavoú.