Skip to content

Skip to table of contents

Lotu kia Sihova, ʻa e Tuʻi ʻo ʻItānití

Lotu kia Sihova, ʻa e Tuʻi ʻo ʻItānití

“Ki he Tuʻi ʻo ʻitānití . . . ke ʻaʻana ʻa e ngeiá mo e lāngilangí ʻo taʻengata.”—1 TĪM. 1:17.

1, 2. (a) Ko hai ʻa e “Tuʻi ʻo ʻitānití,” pea ko e hā ʻoku lava ai ke tau lea peheé? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Ko e hā ʻoku tau loto ai ke pule mai ʻa Sihová?

 KO TUʻI SOBHUZA II ʻo Suasilení naʻe pule ʻi he meimei taʻu ʻe 61. Neongo ʻoku fakaofo ke pule ha tangata ʻi ha taimi fuoloa, ʻoku ʻi ai ha tuʻi ʻoku ʻikai ke moʻui ʻi ha vahaʻa taimi nounou, ʻo hangē ko e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko ia ʻa e “Tuʻi ʻo ʻitānití.” (1 Tīm. 1:17) ʻOku ʻomai ʻe he taha ʻo e ngaahi sāmé ʻa e hingoa ʻo e Hau ko ení. ʻOku pehē ai: “ʻOku Tuʻi ʻa Sihova ʻo lauikuonga pea taʻengata”—Saame 10:16.

2 Ko e lōloa ʻo e taimi kuo Tuʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻai ai ʻene pulé ke kehe mei ha tangata pē. Ka ko e founga ʻoku pule ai ʻa Sihová ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu kiate ia. Ko ha tuʻi naʻe pule ki ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe 40 naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻene pehē: “ʻOku manavaʻofa mo angalelei ʻa Sihova! ʻOku ne tuai ki he houhau, pea mohu ʻaloʻofa. Kuo fokotuʻu ʻe Sihova hono taloni ʻi he ngaahi langi na; pea ʻoku pule ʻe hono puleʻanga ki he meʻa kotoa.” (Saame 103:8, 19) ʻOku ʻikai ngata pē ko hotau Tuʻi ʻa Sihova. Ka ko ʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofa foki ia. Ka ʻi he founga fē kuo hoko ai ʻa Sihova ko ha Tamaí? Kuo anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne kei Tuʻi pē pea ʻokú ne kei pule talu mei he angatuʻu ʻi ʻĪtení? Ko e tali ki he ongo fehuʻi ko ení te ne tohoakiʻi kitautolu ke ofi ange kia Sihova pea fakaivimālohiʻi ʻetau falala-pau kiate iá.

FAKATUPU ʻE HE TUʻI ʻO ʻITĀNITÍ HA FĀMILI FAKAEʻUNIVEESI

3. Ko hai ʻa e ʻuluaki mēmipa ʻo e fāmili fakaeʻuniveesi ʻo Sihová? Ko hai naʻe toe fakatupu ko e “ngaahi foha” ʻo e ʻOtuá?

3 He fiefia ē kuo pau naʻe maʻu ʻe Sihová ʻi heʻene fakatupu hono ʻuluaki ʻAló! Naʻe ʻikai ke fakafeangai ʻa e ʻOtuá kiate ia ʻo hangē ha tangataʻifonua ʻikai mahuʻinga. Ka, naʻá ne ʻofaʻi ia ʻi he tuʻunga ko ha ʻAlo pea fakaafeʻi ia ke kau ʻi he ngāue fakafiefia ʻo hono fakatupu ʻa e laui miliona ʻo e kau ʻāngelo haohaoá. (Kol. 1:15-17) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e kau ʻāngelo ko ení ʻoku nau tauhi fiefia kia Sihova ʻi he tuʻunga ko e ‘kau ngaue ʻoku nau fakahoko hono finangaló.’ ʻOku fakalāngilangiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻaki hono ui ko hono “ngaahi foha.” Ko e konga kinautolu ʻo hono fāmili fakaeʻunivēsí.—Saame 103:20-22; Siope 38:7.

4. Naʻe anga-fēfē hoko ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko e konga ʻo e fāmili fakaeʻuniveesi ʻo Sihová?

4 Hili hono fakatupu ʻa e langi mo e māmani fakamatelié, naʻe ʻai ʻe Sihova hono fāmili fakaeʻunivēsí ke toe lahi ange. Anga-fēfē? Hili ʻene teuteuʻi ʻa e māmaní ko ha ʻapi fakaʻofoʻofá, naʻá ne fakatupu ʻa e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, ʻi Hono ʻīmisi ʻoʻoná. (Sēn. 1:26-28) Koeʻuhi naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa ʻĀtama, naʻá Ne ʻamanekina ia ke ne talangofua. ʻI he tuʻunga ko ha Tamaí, naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa ʻĀtama ʻi he ʻofa mo e anga-lelei. Naʻe ʻikai te ne ʻoange kia ʻĀtama ʻa e ngaahi lao ʻe fakangatangata taʻetotonu ʻaki ʻene tauʻatāina ke filí.—Lau ʻa e Sēnesi 2:15-17.

5. ʻE anga-fēfē hono fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?

5 ʻI he ʻikai hangē ko e ngaahi tuʻi fakaetangata tokolahi, ʻoku fakafeangai ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití ko ha fāmili. ʻOkú ne mātuʻaki falala kiate kinautolu ʻo ne fiefia ai ke ʻoange ʻa e ngaahi fatongia lahi mo e mafai ke faiʻaki ʻenau ngāué. Ko e fakatātaá, naʻá ne vaheʻi kia ʻĀtama ʻa e ngāue fakafiefia mo faingataʻa ʻo hono fakahingoa ʻa e fanga monumanú. (Sēn. 1:26; 2:19, 20) Naʻe ʻikai ke fakatupu fakahangatonu ʻe he ʻOtuá ʻa e tangata kotoa pē ʻa ia ʻe moʻui ʻi he māmaní. Ka, naʻá ne fili ke fakatupu ʻa e fefine haohaoa ʻe taha, ʻa ʻIvi, ko ha uaifi ʻo ʻĀtama. (Sēn. 2:21, 22) Naʻá ne ʻoange leva kia kinaua ʻa e faingamālie ke fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻena fānaú. ʻI he tuʻunga haohaoa, ʻi he faai atu ʻa e taimí, ʻe ʻai ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi, ʻa e māmaní kotoa ko ha palataisi. Pea ko e kotoa leva ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá mo e kau ʻāngeló ʻi he tuʻunga ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili fakaeʻuniveesi ʻo Sihová te nau malava ke lotu kiate ia ʻo taʻengata. Naʻe fakahaaʻi moʻoni ʻe Sihova ʻene ʻofa fakaetamaí ʻaki hono ʻoange kia ʻĀtama mo ʻIvi ha ʻamanaki fakaofo pehē ki he kahaʻú!

TALITEKEʻI ʻE HE NGAAHI FOHA ANGATUʻÚ ʻA E ʻOTUÁ KO HONAU TUʻI

6. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e kamata e angatuʻu ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku kei pule pē ʻa Sihova?

6 Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai ke loto-lelei ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke tali ʻa Sihova ko hona Pule. Ka, naʻá na fili ke muimui kia Sētane, ko ha ʻāngelo naʻá ne angatuʻu ki he ʻOtuá. (Sēn. 3:1-6) Ko e olá ko e mamahi, faingataʻa, mo e mate kia kinaua mo ʻena fānaú. (Sēn. 3:16-19; Loma 5:12) Ko ia naʻe ʻikai toe ha kau sevāniti talangofua ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Ka naʻe ʻuhinga ení naʻe ʻikai ke ne kei pule peá ne tukuange hono tuʻunga-hau ki he māmaní? ʻIkai ʻaupito! Naʻe kapusi ʻe Sihova ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he ngoue ʻo ʻĪtení, pea taʻofi kinaua mei he toe foki ki aí, naʻá ne vaheʻi ha ongo selupimi ke leʻohi ʻa e hūʻangá. (Sēn. 3:23, 24) ʻI he taimi tatau, naʻá ne fakahāhā ʻene ʻofa fakaetamaí. Naʻá ne talaʻofa ʻe kei ʻi ai pē hono fāmili ʻo e kau ʻāngelo mo e faʻahinga ʻo e tangata faitōnunga pea ko e taha ʻo e ngaahi hako ʻo ʻĀtamá te ne fakaʻauha ʻa Sētane pea toʻo atu ʻa e maumau kuo fai ʻe he angahala ʻa ʻĀtamá.—Lau ʻa e Sēnesi 3:15.

7, 8. (a) Naʻe kovi fēfē ʻa e māmaní ʻi he taimi ʻo Noá? (e) Ko e hā naʻe fai ʻe Sihova ke fakamaʻa ʻa e māmaní mo maluʻi ʻa e fāmili fakaetangatá?

7 ʻI he ngaahi taʻu ʻe lauingeau naʻe hoko atu aí, naʻe fili ʻe he kau tangata ʻe niʻihi hangē ko ʻĒpeli mo ʻĪnoké ke mateaki kia Sihova. Kae kehe, naʻe ʻikai ke tali ʻe he tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa Sihova ko ʻenau Tamai mo e Tuʻi. ʻI he aʻu ki he taimi ʻo Noá, naʻe hoko ʻa e māmaní ʻo ‘fonu i he fakamalohí.’ (Sēn. 6:11PM) Naʻe ʻuhinga ení naʻe ʻikai ke kei pule ʻa Sihova ki he māmaní? Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú?

8 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Noa ʻa e ngaahi fakahinohino fakaikiiki ki hono langa ha fuʻu ʻaʻake ʻa ia ʻe fakahaofi ai ia mo hono fāmilí. Naʻe fakahaaʻi foki ʻe he ʻOtuá ʻene ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he taimi naʻá ne fakanofo ai ʻa Noa ke hoko “ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní.” (2 Pita 2:5) Naʻe fakaafeʻi nai ʻe Noa ʻa e kakaí ke nau fakatomala pea fakatokanga kia kinautolu fekauʻaki mo e hoko mai ʻa e fakaʻauhá, ka naʻe ʻikai fanongo ha taha. ʻI he ngaahi taʻu lahi, naʻe nofo ʻa Noa mo hono fāmilí ʻi ha māmani fakamālohi mo taʻetaau ʻaupito. Ko Sihova, ʻi he tuʻunga ko ha Tamai anga-ʻofá, naʻá ne maluʻi mo tataki ʻa e kakai mateaki ʻe toko valu ko iá. ʻI he taimi naʻe ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e Lōmakí, naʻá ne toʻo atu ʻa e faʻahinga angatuʻu ʻo e tangatá mo e kau ʻāngelo fulikivanú pea fakahaaʻi ko ia moʻoni naʻe pulé.—Sēn. 7:17-24.

Kuo hoko maʻu pē ʻa Sihova ko e Tuʻi ʻo e ʻunivēsí (Sio ki he palakalafi 6, 8, 10, 12, 17)

PULE ʻA SIHOVA HILI ʻA E LŌMAKÍ

9. Ko e hā ʻa e faingamālie naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá hili ʻa e Lōmakí?

9 Hili ʻa e hū mai ʻa Noa mo hono fāmilí mei he ʻaʻaké, kuo pau pē naʻa nau houngaʻia lahi ʻi hono tokangaʻi mo maluʻi kinautolu ʻe Sihová. Naʻe fokotuʻu leva ʻe Noa ha ʻōlita pea fai ha ngaahi feilaulau ke lotu kia Sihova. Naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e fāmili ʻo Noá pea tala kia kinautolu ke nau ‘fakatupu; fakatokolahi, mo fakafonu ʻa e fonua.’ (Sēn. 8:20–9:1) Naʻe toe maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha faingamālie ke fāʻūtaha ʻi he lotu kia Sihova pea fakafonu ʻa e māmaní.

10. (a) Hili ʻa e Lōmakí, ʻi fē pea naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ʻe he kakaí ʻa e angatuʻu kia Sihová? (e) Ko e hā naʻe fai ʻe Sihova ke fakapapauʻi naʻe fakahoko hono finangaló?

10 Kae kehe, naʻe kei taʻehaohaoa pē ʻa e kakaí hili ʻa e Lōmakí. Naʻe pau pē ke nau kei moʻui fakataha mo e tākiekina taʻehāmai ʻa Sētane mo e fanga tēmenioó. Naʻe vave ʻa e toe angatuʻu e kakaí ki he pule anga-ʻofa ʻa Sihová. Ko e tokotaha ʻe taha naʻe fakafepaki kia Sihova ko e mokopuna ua ʻo Noa ko Nimilote. Ko Nimiloté “ko ha toʻa tulimanu ʻo fakafepaki kia Sihova.” Naʻá ne langa ʻa e ngaahi kolo lalahi, hangē ko Pēpelí, pea ʻai ia tonu ko e tuʻi “ʻi he fonua ko Sainá.” (Sēn. 10:8-12NW) Ko e hā ʻe fai ʻe Sihova ki he tuʻi angatuʻu ko ení? ʻE anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Sihova ki he ngaahi feinga ʻa Nimilote ke fakafepaki ki he finangalo ʻo e ʻOtuá? Naʻe fakapuputuʻuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e lea ʻa e kakaí koeʻuhí ke movete atu ʻa e kau muimui ʻo Nimiloté ʻi he māmaní kotoa. Ko fē pē ha feituʻu naʻa nau ʻalu ki ai naʻa nau ʻalu ai pē mo ʻenau lotu loí mo ʻenau founga-pule fakaetangatá.—Sēn. 11:1-9.

11. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova naʻá ne mateaki ki hono kaumeʻa ko ʻĒpalahamé?

11 Naʻe lotu ʻa e tokolahi ki he ngaahi ʻotua loi hili ʻa e Lōmakí, ka naʻe kei ʻi ai ʻa e kau tangata faitōnunga ʻe niʻihi naʻe lotu kia Sihova. Ko e taha ʻo kinautolu ko ʻĒpalahame. Naʻe ʻi ai hono ʻapi fakafiemālie ʻi he kolo ko ʻUá, ka naʻá ne talangofua kia Sihova, mavahe mei he koló, pea nofo tēniti ʻi he ngaahi taʻu lahi. (Sēn. 11:31; Hep. 11:8, 9) Naʻe ʻikai falala ʻa ʻĒpalahame ki he maluʻi ʻe ʻomai nai ʻe ha tuʻi fakaetangata pe ko ha ʻā ʻo ha kolo. Ka, ko Sihova naʻá ne maluʻi ʻa ʻĒpalahame mo hono fāmilí. Naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo e maluʻi fakaetamai ʻa Sihová: “Naʻe ʻikai tuku [ʻe he ʻOtuá] ke fai ʻe ha tangata honau fakaehaua; ʻio naʻa ne valoki ʻani tuʻi koeʻuhi ko kinautolu na.” (Saame 105:13, 14) Koeʻuhí naʻá ne mateaki ki hono kaumeʻá, naʻe talaʻofa ʻe Sihova kia ʻĒpalahame: “ʻE tupu meiate koe ha ngaahi tuʻi.”—Sēn. 17:6; Sēm. 2:23.

12. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova hono tuʻunga-haú ki ʻIsipité, pea naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi heni hono kakaí?

12 Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki he foha ʻo ʻĒpalahame ko ʻAisaké mo e mokopuna ko Sēkopé te ne tāpuakiʻi kinaua pea ko hona ngaahi hakó ʻe hoko ko e ngaahi tuʻi. (Sēn. 26:3-5; 35:11) Kae kehe, ki muʻa ke nau hoko ko e ngaahi tuʻí, naʻe ʻuluaki hoko ʻa e ngaahi hako ʻo Sēkopé ko e kau pōpula ʻi ʻIsipite. Naʻe ʻuhinga ení ʻe ʻikai ke fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofá pe kuó ne tukuange hono tuʻunga-hau ki he māmaní? ʻIkai! ʻI heʻene taimi kotofá, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova hono mālohí pea fakahaaʻi naʻá ne maʻu ʻa e mafai lahi ange ʻia Felo anga-fefeka. Naʻe falala ʻa e kau ʻIsilelí kia Sihova, pea naʻá ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu ʻi ha founga fakaofo ʻaki hono tataki atu kinautolu ʻi he Tahi Kulokulá. ʻOku hā mahino, naʻe kei hoko pē ʻa Sihova ko e pule ʻo e ʻunivēsí, pea ʻi he tuʻunga ko ha Tamai ʻokú ne tokangaʻi ʻene fānaú, naʻá ne ngāueʻaki hono fuʻu mālohí ke maluʻi hono kakaí.—Lau ʻa e ʻEkisoto 14:13, 14.

HOKO ʻA SIHOVA KO E TUʻI KI ʻISILELI

13, 14. (a) Ko e hā naʻe hivaʻaki ʻe he kau ʻIsilelí fekauʻaki mo e pule Sihová? (e) Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kia Tēvitá?

13 Hili pē hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova kinautolu mei ʻIsipité, naʻe hivaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e hiva ʻo e fakahīkihiki ʻoku lēkooti ʻi he ʻEkisoto vahe 15. ʻOku pehē ʻi he veesi 18: “Ko Sihova te ne Hau ʻo lauikuonga pea taʻengata.” Naʻe hoko moʻoni ʻa Sihova ko e Tuʻi ki he puleʻanga foʻou ʻo ʻIsilelí. (Teu. 33:5) Kae kehe, ki he kau ʻIsilelí, naʻe ʻikai feʻunga ke hoko ʻa Sihova ia ko honau Pule taʻehāmai. ʻI he taʻu ʻe 400 nai hili ʻa e mavahe mei ʻIsipité, naʻa nau kole ki he ʻOtuá ke ʻoange hanau tuʻi fakaetangata, hangē pē ko e ngaahi puleʻanga pangani takatakai kia kinautolú. (1 Sām. 8:5) Neongo ia, lolotonga ʻa e pule ʻa Tēvitá, naʻe hoko ʻo mahino ʻaupito naʻe kei Tuʻi pē ʻa Sihova.

14 Naʻe ʻomai ʻe Tēvita ʻa e ʻaʻake ʻo e fuakavá ki Selusalema. ʻI he ʻaho fakafiefia ko ení, naʻe hivaʻi ʻe he kau Līvaí ha hiva ʻo e fakahīkihiki kia Sihova pea fai ʻa e fakamatala mahuʻinga ko ení, ʻa ia ʻoku lēkooti ʻi he 1 Kalonikali 16:31: “Ke nau lea ki he ngaahi faʻahinga, kuo tuʻi ʻa Sihova.” Ka koeʻuhi ko Sihova ko e Tuʻi ʻo ʻitānití, ʻoku anga-fēfē ʻene hoko ko e Tuʻi ʻi he taimi ko iá? Naʻe hoko ʻa Sihova ko e Tuʻi ʻi he taimi naʻá ne fili ai ʻa Tēvita ke fakafofongaʻi iá. Ko hono mahinoʻi ʻa e anga ʻo e hoko ʻa Sihova ko e Tuʻí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga. Ki muʻa ke mate ʻa Tēvitá, naʻe talaʻofa ʻe Sihova kiate ia ʻe hokohoko atu ʻene pulé ʻo taʻengata: “Te u fokotuʻu ke hoko mo koe ʻa ho hako, ʻa ia ʻe ʻalu mei he manava, pea te u fakapapau hono puleʻanga.” (2 Sām. 7:12, 13) Naʻe hoko moʻoni ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻi he taimi naʻe ʻasi ai ʻa e “hako,” pe foha, ʻo Tēvitá laka hake ʻi he taʻu ʻe 1,000 nai ki mui ai. Ko hai ia, pea naʻá ne hoko fakakū ko e Tuʻí?

FAKANOFO ʻE SIHOVA HA TUʻI FOʻOU

15, 16. Naʻe pani fakakū ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻi he kahaʻú? Lolotonga ʻene ʻi māmaní, ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ke teuteu ki hono Puleʻangá?

15 ʻI he taʻu 29, naʻe kamata malanga ʻa Sione ko e Faipapitaisó ʻo pehē “kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo hēvaní.” (Māt. 3:2) ʻI he taimi naʻe papitaiso ai ʻe Sione ʻa Sīsuú, naʻe pani ʻe Sihova ʻa Sīsū ko e Mīsaia mo e Tuʻi ʻi he kahaʻú ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene ʻofa fakaetamaí kia Sīsū ʻaki ʻene pehē: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí.”—Māt. 3:17.

16 Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻoange ʻe Sīsū ʻa e lāngilangí ki heʻene Tamaí. (Sione 17:4) Naʻá ne fai eni ʻaki ʻa e malanga fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Luke 4:43) Naʻe aʻu ʻo ne akoʻi hono kau muimuí ke lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ko iá. (Māt. 6:10) ʻI he tuʻunga ko e Tuʻi ʻi he kahaʻú, naʻe malava ai ʻe Sīsū ke ne pehē ki hono kau fakafepakí: “Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi homou lotolotongá.” (Luke 17:21) Ki mui ai, ʻi he efiafi ki muʻa ke ne pekiá, naʻe fai ʻe Sīsū ha fuakava “ki ha Puleʻanga” mo hono kau muimuí. Naʻe ʻuhinga ení ko e niʻihi ʻo ʻene kau ākonga faitōnungá te nau hoko ko e ngaahi tuʻi fakataha mo Sīsū ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Lau ʻa e Luke 22:28-30.

17. ʻI he founga fē naʻe kamata pule ai ʻa Sīsū ʻi he taʻu 33, ka ko e hā ʻe pau ai ke ne tatalí?

17 ʻE kamata pule fakakū ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Heʻikai malava ke ne pule ʻi he taimi pē ko iá. ʻI he efiafi hokó pē, naʻe tāmateʻi ʻa Sīsū pea naʻe hola ʻa hono kau muimuí. (Sione 16:32) Kae kehe, hangē pē ko e kuohilí, naʻe kei pule pē ʻa Sihova. ʻI he ʻaho hono tolú, naʻá ne fokotuʻu hake hono ʻAló, pea ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi ʻi he taʻu 33, naʻe kamata pule ʻa Sīsū ki he fakatahaʻanga Kalisitiané. (Kol. 1:13) Ka ko Sīsū, ʻa e foha naʻe talaʻofa ʻo Tēvitá, ʻe pau ke ne tatali ke maʻu ʻa e mafai kakato ki he māmaní. Ko ia naʻe tala ʻe Sihova ki hono ʻAló: “Nofo koe ʻi hoku toʻomataʻu ni, kaeʻoua ke u ʻai ho fili fuape ke hoko ko ho tuʻungavaʻe.”—Saame 110:1.

LOTU KI HE TUʻI ʻO ʻITĀNITÍ

18, 19. Ko e hā ʻoku ueʻi kitautolu ke faí? Ko e hā te tau ako ʻi he kupu hoko maí?

18 ʻI he taʻu ʻe laui afe kuo angatuʻu ai ʻa e kau ʻāngeló mo e faʻahinga ʻo e tangatá ki he pule ʻa Sihová. Ka kuo pule maʻu pē ʻa Sihova pea ʻikai ʻaupito tukuange hono tuʻunga-haú. ʻI he tuʻunga ko ha Tamai anga-ʻofá, kuó ne maluʻi mo tokangaʻi ʻa e kau sevāniti mateaki hangē ko Noa, ʻĒpalahame mo Tēvita. ʻOku tau fiefia ke talangofua ki ha Tuʻi pehē, pea ʻoku tau loto ke ʻunuʻunu ofi kiate ia.

19 Ka te tau ʻeke nai: Kuo anga-fēfē hoko ʻa Sihova ko e Tuʻi ʻi hotau ʻahó ni? ʻE lava fēfē ke tau hoko ko e kau sevāniti mateaki ʻa Sihova pea hoko ko e ngaahi foha haohaoa ʻi hono fāmili fakaeʻunivēsí? ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻetau lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko e ngaahi fehuʻi ko ení ʻe tali ia ʻi he kupu hoko maí.