Skip to content

Skip to table of contents

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu​—ʻI ʻAfilika Hihifo

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu​—ʻI ʻAfilika Hihifo

ʻI HE tupu hake ʻi ha feituʻu kaungāʻapi masiva ʻi Kōtevuā, naʻe fakaʻānaua ʻa Pascal ki ha moʻui lelei ange. ʻI he hoko ko ha tokotaha fuhu ʻamatuá, naʻá ne fifili, ‘Ko fē ʻe lava ke u maʻu ai ha faingamālie ke hoko ko ha tokotaha sipoti ʻiloa pea hoko ʻo tuʻumālié?’ ʻI heʻene taʻu 20 tupú, naʻá ne fakaʻosiʻaki ko ʻIulope ʻa e feituʻú. Ka ʻi he ʻikai ha ngaahi pepa folaú, kuo pau ke ne hū taʻefakalao ki ʻIulope.

ʻI he 1998, ʻi hono taʻu 27, naʻe kamata ʻe Pascal ʻene fonongá. Naʻá ne kolosi ʻi he kauʻāfonuá ki Kana, fou atu ʻi Toko pea kolosi atu ʻi Penini, pea faifai atu ʻo ne aʻu ki he kolo ko Birni Nkonni ʻi Naisa. Ko e tafaʻaki fakatuʻutāmaki taha eni ʻo e fonongá naʻe teu ke kamatá. Ke fononga fakatokelaú, naʻe fiemaʻu ke ne heka ʻi ha loli pea kolosi ʻi he Toafa Sahalá. Pea ʻi heʻene aʻu leva ki he Metiteleniané, te ne heka ai ʻi ha vaka ke folau ki ʻIulope. Ko e palaní ia, ka naʻe hoko ha meʻa ʻe ua ʻi Naisa ʻa ia naʻá ne taʻofi ia.

ʻUluakí, naʻe ʻosi ʻene paʻangá. Uá, naʻá ne fetaulaki mo Noé, ko ha tāimuʻa, ʻa ia naʻá ne kamata ha ako Tohi Tapu mo ia. Naʻe maongo loloto kiate ia ʻa e meʻa naʻá ne akó pea liliu ʻa e anga ʻene vakai ki he moʻuí. Ko ʻene ngaahi taumuʻa fakamatelié naʻe fetongiʻaki ia ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie. ʻI Tīsema 1999, naʻe papitaiso ʻa Pascal. Ke fakahaaʻi ʻene houngaʻia kia Sihová, ʻi he 2001 naʻá ne kamata ke tāimuʻa ʻi Naisa—ʻi he kolo tonu naʻá ne ako ai ʻa e moʻoní. ʻOku fēfē ʻene ongoʻi fekauʻaki mo ʻene ngāué? ʻOkú ne fakahaaʻi, “ʻOku ou maʻu ʻa e meʻa lelei taha ʻi he moʻuí!”

MAʻU ʻA E MEʻA LAHI ANGE ʻI HE MOʻUÍ​—ʻI ʻAFILIKA

Ko Anne-Rakel

Hangē ko Pascal, kuo ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko hono maʻu ʻa e fiemālie lahi ange ʻi he moʻuí ʻoku fakatefito ia ʻi he tuli ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié. Ke aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa peheé, kuo mavahe ai ʻa e niʻihi mei ʻIulope pea hiki ki ʻAfilika ke ngāue ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku fiemaʻu lahi ange ai ʻa e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá. Ko hono moʻoní, ko e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 65 nai ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 17 mo e 70, naʻa nau hiki mei ʻIulope ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, ki he ngaahi fonua faka-Hihifo ʻo ʻAfilika ko Penini, Pēkina Faso, Naisa, mo Toko. a Ko e hā naʻá ne ueʻi kinautolu ke fai ha hiki lahi peheé, pea ko e hā ʻa e olá?

ʻOku pehē ʻe Anne-Rakel mei Tenimaʻake: “Naʻe ngāue ʻeku ongo mātuʻá ko ha misinale ʻi Senikolo. Naʻá na faʻa talanoa vēkeveke fekauʻaki mo ʻena moʻui fakamisinalé ʻo u loto ai ke u hoko ʻo pehē.” ʻI he taʻu ʻe 15 nai kuohilí, ʻi he taʻu 20 tupu siʻi ʻa Anne-Rakel, naʻá ne hiki ki Toko ʻa ia ʻokú ne ngāue ai ʻi ha fakatahaʻanga lea fakanoa. Naʻe fakalototoʻaʻi fēfē ʻe heʻene hikí ʻa e niʻihi kehé? ʻOkú ne pehē: “Ki mui ai naʻe muimui mai hoku kiʻi tehina mo hoku tuongaʻane siʻisiʻí ki Toko.”

Ko Albert-Fayette mo Aurele

ʻOku pehē ʻe Aurele, ko ha tokoua ʻosi mali taʻu 70 mei Falanisē: “Ko e taʻu ʻe nima kuohilí, ʻi he taimi naʻá ku penisoni aí, naʻe ʻi ai ʻeku fili: ko e moʻui fiemālie ʻi Falanisē pea tatali ke hoko mai ʻa e Palataisí pe ko e feinga ke fakalahi ʻeku ngāue fakafaifekaú.” Naʻe fili ʻe Aurele ke fakalahi ʻene ngāue fakafaifekaú. ʻI he taʻu nai ʻe tolu kuohilí, ko ia mo hono uaifí, ʻa Albert-Fayette, naʻá na hiki ki Penini. “Ko hono fakafaingamālieʻi kimaua ke ngāue kia Sihova ʻi hení ʻa e meʻa lelei taha kuo faifai ange ʻo ma fakahokó,” ko e lau ia ʻa Aurele. “ʻI he ʻosi angé,” ʻokú ne tānaki mai mo malimali, “ko ha konga homa feituʻu ngāue ʻi he matāfangá ʻoku fakamanatu mai ai kiate au ʻa Palataisi.”

Naʻe hiki ʻa Clodomir mo hono uaifí, ʻa Lysiane, mei Falanisē ki Penini ʻi he taʻu ʻe 16 kuohilí. ʻI he kamatá, naʻá na ʻofa lahi ki hona fāmili mo e ngaahi kaumeʻa ʻi Falaniseé, pea naʻe manavasiʻi ʻa e ongo meʻá naʻa ʻikai malava ke na feʻunuʻaki ki heʻena moʻui foʻoú. Kae kehe, naʻe taʻeʻuhinga ʻena manavasiʻí. Naʻá na hokosia ha fiefia lahi. “ʻI he taʻu ʻe 16 ko ení,” ko e lau ia ʻa Clodomir, “kuó ma maʻu ʻa e monū ʻo hono tokoniʻi, ʻo fakaʻavalisi ki he toko taha he taʻu ke tali ʻa e moʻoní.”

Ko Lysiane mo Clodomir mo e niʻihi kuó na tokoniʻi ke ako ʻa e moʻoní

Ko Johanna mo Sébastien

Ko Sébastien mo Johanna, ko ha ongo meʻa mali mei Falanisē, naʻá na hiki ki Penini ʻi he 2010. “ʻOku lahi ʻaupito ʻa e meʻa ke fai ʻi he fakatahaʻangá,” ko e lau ia ʻa Sébastien. “Koeʻuhi ko e lahi ʻaupito ʻa e ngāue ʻi hení ʻoku vave ʻaupito ʻema akó!” ʻOku fēfē ʻa e tali ʻi he ngāue fakafaifekaú? ʻOku pehē ʻe Johanna: “ʻOku holi lahi ʻa e kakaí ke ako ʻa e moʻoní. Naʻa mo e ʻikai ke ma ʻalu ʻo malangá, ʻoku taʻofi kimaua ʻe he kakaí ʻi he halá ke ʻeke mai ha ngaahi fehuʻi Fakatohitapu mo maʻu ha ʻū tohi.” Kuo tākiekina fēfē ʻena nofo malí ʻe heʻena hikí? ʻOku pehē ʻe Sébastien: “Kuo fakaivimālohiʻi ai ʻema nofo malí. Ko ha meʻa fakafiefia ia ke fakamoleki ʻa e ʻaho kakato ʻi he ngāue fakafaifekaú mo hoku uaifí.”

Ko Eric mo hono uaifí, ʻa Katy, ʻokú na ngāue ko ha tāimuʻa ʻi he ngaahi feituʻu nofoʻi tōtō holo he fakatokelau ʻo Peniní. ʻI he taʻu ʻe hongofulu nai kuohilí, lolotonga ʻena nofo ʻi Falaniseé, naʻá na kamata lau ʻa e ngaahi kupu fekauʻaki mo e ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú pea talanoa ki he kau sevāniti taimi-kakató. Naʻe ʻoange heni kia kinaua ʻa e holi ke hiki ki muli, ʻa ia naʻá na fai ia ʻi he 2005. Ko e tupu naʻá na siotonu aí naʻe fakaofo. ʻOku pehē ʻe Eric: “ʻI he taʻu ʻe ua kuohilí, ko ʻemau kulupu ʻi he kolo ko Tanguiéta naʻe ʻi ai ʻa e kau malanga ʻe toko 9; ʻi he taimí ni ʻoku mau toko 30. ʻI he ʻaho Sāpaté, ʻoku maʻu ʻa e fakatahá ʻe he toko 50 ki he 80. Ko ha fiefia taʻealafakatataua ē ke siotonu ʻi ha tupu pehē!”

Ko Katy mo Eric

ʻILOʻI PEA IKUʻI ʻA E NGAAHI POLÉ

Ko Benjamin

Ko e hā ʻa e ngaahi pole naʻe fehangahangai mo e faʻahinga ʻoku nau hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú? Ko Benjamin, ʻoku taʻu 33, ko e tuongaʻane ia ʻo Anne-Rakel. ʻI he 2000 ʻi Tenimaʻake, naʻá ne fetaulaki ai mo ha misinale naʻá ne ngāue ʻi Toko. ʻOku manatuʻi ʻe Benjamin: “ʻI he taimi naʻá ku tala ange ai ki he misinalé ʻoku ou loto ke tāimuʻá, naʻá ne pehē: ‘ʻOkú ke ʻilo, ʻe lava ke ke tāimuʻa ʻi Toko.’” Naʻe fakakaukau ʻa Benjamin fekauʻaki mo ia. ʻOkú ne pehē: “Naʻe teʻeki ke u taʻu 20 ʻi he taimi ko iá, ka ʻoku lolotonga ngāue tāimuʻa hoku ongo tuofefine ʻi Toko. Naʻe ʻai ai ke faingofua kiate au ke ʻalu ki ai.” Ko ia naʻá ne hiki. Neongo ia naʻe ʻi ai ha pole. ʻOku fakamatala ʻa Benjamin: “Naʻe ʻikai ke u ʻilo ha foʻi lea faka-Falanisē ʻe taha. Ko e ʻuluaki māhina ʻe onó naʻe faingataʻa koeʻuhí naʻe ʻikai fuʻu lava ke u fetuʻutaki.” Ka, ʻi he faai mai e taimí, naʻá ne fakalakalaka. ʻOku ngāue he taimí ni ʻa Benjamin ʻi he Pēteli ʻi Peniní, ʻo ʻave holo e ʻū tohí mo tokoni ʻi he potungāue komipiutá.

Ko Marie-Agnès mo Michel

Ko Eric mo Katy, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá na ngāue ʻi ha malaʻe lea muli ʻi Falanisē ki muʻa ke na hiki ki Peniní. Naʻe kehe fēfē ʻa ʻAfilika Hihifo? ʻOku pehē ʻe Katy: “Naʻe ʻikai faingofua ke maʻu ha feituʻu feʻunga ke nofo ai. ʻI ha ngaahi māhina naʻá ma nofo ʻi ha fale ʻoku ʻikai ha ʻuhila mo ha vai.” ʻOku tānaki mai ʻe Eric: “Naʻe longoaʻa ʻa e tā fasi ʻa e kaungāʻapí ʻo aʻu ki he tuʻuapoó. ʻOku fiemaʻu ke ke anga-kātaki ʻi he ngaahi meʻa hangē ko iá pea loto-lelei ke fengaʻunuʻaki.” ʻOkú na fakatou loto-tatau: “Ko e fiefia ʻi he ngāue ʻi he feituʻu kuo teʻeki ke malangaʻi kakató ʻoku mahulu atu ʻi ha faʻahinga faingataʻa pē.”

Ko Michel mo Marie-Agnès, ko ha ongo meʻa mali ʻi hona taʻu 50 tupu lahí mei Falanisē, naʻá na hiki ki Penini ʻi he taʻu ʻe nima nai kuohilí. Naʻá na ʻuluaki ongoʻi hohaʻa. Naʻe pehē ʻe Michel naʻe fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi ko ʻena hikí naʻe fakatuʻutāmaki. Naʻá ne tānaki mai: “ʻE fakailifia kapau naʻe ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻoku tokoniʻi kimaua ʻe Sihova. Ko ia naʻá ma fai ʻa e hikí maʻa Sihova pea mo Sihova.”

FOUNGA KE TEUʻI AI KOÉ

ʻOku fakamamafaʻi ʻe he faʻahinga taukei ʻoku nau hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú ʻa e mahuʻinga ʻo hono teuʻi kita ʻaki ʻa e fou he ngaahi sitepu ko ení: Palani tokamuʻa. Ako ke feʻunuʻaki. ʻOua ʻe fakamole ʻo lahi he paʻanga ʻoku maʻú. Falala kia Sihova.—Luke 14:28-30.

Ko Sébastien, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Ki muʻa ke hikí, naʻá ku tātānaki mo Johanna ʻi he taʻu ʻe ua ʻaki hono fakasiʻisiʻi ʻema fakamole ki he fakafiefiá pea ʻikai fai ha ngaahi fakatau taʻefiemaʻu.” Ke hokohoko atu ʻa e ngāue ʻi mulí, naʻá na ngāue paʻanga ʻi ʻIulope ʻi ha ngaahi māhina siʻi he taʻu taki taha, ʻa ia ʻe fakaʻatā ai kinaua ke tāimuʻa ʻi Penini ʻi he toenga ʻo e taʻú.

Ko Marie-Thérèse

Ko Marie-Thérèse ko e taha ʻi he fanga tuofāfine taʻemali ʻe toko 20 nai mei muli ʻoku nau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú ʻi ʻAfilika Hihifo. Naʻá ne ngāue ko ha fakaʻuli pasi ʻi Falanisē; kae kehe, ʻi he 2006 naʻá ne livi taʻu ʻe taha ke tāimuʻa ʻi Naisa. ʻIkai fuoloa, naʻá ne ʻiloʻi ko e faʻahinga moʻui eni naʻá ne loto moʻoni ke tuli ki aí. ʻOku pehē ʻe Marie-Thérèse: “Hili ʻa e foki ki Falaniseé, naʻá ku talanoa ki hoku pule ngāué fekauʻaki mo ʻeku holi ke feʻunuʻaki ʻeku taimi-tēpile ngāué, pea naʻá ne loto-lelei ke liliu ia. ʻI he taimí ni, ʻoku ou ngāue ko ha fakaʻuli pasi ʻi Falanisē mei Mē ki ʻAokosi, pea ngāue ko ha tāimuʻa ʻi Naisa mei Sepitema ki ʻEpeleli.”

Ko Saphira

Ko e faʻahinga ʻoku nau “fuofua kumi ki he Puleʻangá” ʻoku lava ke nau falala kia Sihova te ne tokonaki maʻa kinautolu ‘ʻa e toe ngaahi meʻa kotoa ʻoku fiemaʻú.’ (Māt. 6:33) Ke fakatātaaʻi: Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko kia Saphira, ko ha tuofefine taʻemali mei Falanisē ʻa ia ʻokú ne taʻu 20 tupu lahi pea ngāue ko ha tāimuʻa ʻi Penini. ʻI he 2011 naʻá ne foki ki Falanisē ke ngāueʻi ha paʻanga feʻunga ke malava ke tauhiʻaki ia ʻi ha toe taʻu ʻe taha (ko hono onó ia) ʻi ʻAfilika. ʻOku pehē ʻe Saphira: “Ko e Falaite ia, ko ʻeku ʻaho fakaʻosi ʻi he ngāué, ka naʻá ku kei fiemaʻu ha toe ʻaho ngāue ʻe 10 ke maʻu ha paʻanga feʻunga ki he taʻu hokó. Naʻe toe pē hoku uike ʻe ua ʻi Falanisē. Naʻá ku lotu kia Sihova ʻo fakamatalaʻi hoku tuʻungá. Hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻe tā mai kiate au ha kautaha ngāue pea ʻeke mai pe ʻe lava ke u fetongi ha taha ʻi he uike ua.” ʻI he Mōnité, naʻe ʻalu ʻa Saphira ki he ʻapi ngāué ke akoʻi ʻe he tokotaha ngāue ʻoku ʻai ke ne fetongí. ʻOkú ne pehē: “He ʻohovale ē ko au ke ʻiloʻi ko ha tuofefine Kalisitiane ia naʻá ne fiemaʻu ha ʻaho mālōlō ʻe hongofulu ke maʻu ʻa e Ako Ngāue Tāimuʻá! Naʻe ʻikai tali ʻe hono pule ngāué ʻene kole liví kae ʻoua kuo maʻu hano fetongi. Naʻá ne kōlenga kia Sihova ke kau mai—hangē pē ko aú.”

KO HA MATAVAI ʻO E FIEMĀLIE MOʻONÍ

ʻOku ʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi kuo nau ngāue ʻi ʻAfilika Hihifo ʻi he ngaahi taʻu lahi pea hoko ia ko honau ʻapi. Ko e niʻihi naʻe lava ʻo nau nofo ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pea foki leva ki honau fonua tupuʻangá. Ka naʻa mo e ʻahó ni, ko e faʻahinga ko ia naʻa nau hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú ʻoku nau kei maʻu ʻaonga pē mei he ngaahi taʻu naʻa nau ngāue ai ʻi mulí. Naʻa nau ʻiloʻi ko e fiemālie moʻoni ʻi he moʻuí ʻoku haʻu ia mei he ngāue kia Sihová.

a Ko e vaʻa Peniní ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngāue ʻi he fonua kotoa ʻe faá, ʻa ia ʻoku leaʻaki ai ʻa e lea faka-Falaniseé.