Skip to content

Skip to table of contents

Ngāue kia Sihova ki Muʻa ke Hoko Mai ʻa e Ngaahi ʻAho ʻo e Koví

Ngāue kia Sihova ki Muʻa ke Hoko Mai ʻa e Ngaahi ʻAho ʻo e Koví

“Manatu . . . ki ho Tubuaga.”—KOH. 12:1 (12:2), PM.

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e faleʻi naʻe fakamānavaʻi ʻa Solomone ke ne hiki ki he toʻutupú? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke toe mahuʻingaʻia ʻa e kau Kalisitiane taʻu 50 tupu pe lahi angé ʻi he faleʻi ʻa Solomoné?

 NAʻE fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Tuʻi Solomone ke ne tala ki he toʻutupú: “Manatu . . . ki ho Tubuaga i he gaahi aho o hoo kei jii, i he heeki ke hoko ae gaahi aho oe kovi.” Ko e hā ʻa e “gaahi aho oe kovi”? ʻOku lave ʻa e kupuʻi lea ko ení ki he taʻumotuʻá. Naʻe ngāueʻaki ʻe Solomone ʻa e ngaahi lea fakaemaau ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻoku maʻu ʻe he kau taʻumotuʻá: ko e tetetete ʻa e nimá mo e vaʻé, ngangana e nifó, kovi e sió mo e fanongó, ʻulu hinaá, hanoku mo fakakekeva ʻa e sinó. Tā neʻineʻi ke tala mai ʻe Solomone ke manatuʻi hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá lolotonga ʻetau kei talavoú!—Lau ʻa e Koheleti 12:1-5PM.

2 ʻOku tokolahi ʻa e kau Kalisitiane taʻu 50 tupu pe lahi ange ʻoku nau kei maʻu ʻa e ivi lahi. ʻOku nau ʻulu hinā nai, kae mahalo ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi palopalema kotoa naʻe fakamatalaʻi ʻe Solomoné. ʻE lava ke toe ngāueʻaki ʻe he kau Kalisitiane taukei ko ení ʻa e faleʻi ʻa Solomone ki he toʻutupú: “Manatu . . . ki ho Tubuaga”? ʻUluakí, ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e faleʻi ko iá?

3. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e manatuʻi hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá?

3 Kuó ke tauhi nai kia Sihova ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ka ʻoku lelei ʻi ha kiʻi taimi ke tuʻu ʻo fakakaukau fekauʻaki mo e maʻongoʻonga hotau Tokotaha-Fakatupú. Ko e moʻuí ko ha meʻaʻofa fakaofo. Ko e fakatupú ʻoku fuʻu fihi ʻo ʻikai malava ke tau mahinoʻi kakato. Ko e kehekehe ʻo e ngaahi meʻa fakaofo kuo faʻu ʻe Sihová ʻoku ʻai ai ke tau malava ʻo fiefia ʻi he moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻefaʻalaua. ʻI he taimi ʻoku tau fakalaulauloto ai ki he fakatupu ʻa Sihová, ʻoku tau fakamanatu ai kia kitautolu ʻa ʻene ʻofá, potó mo e mālohí. (Saame 143:5) ʻI he taimi ʻoku tau manatuʻi ai hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻoku toe ʻuhinga iá ʻoku tau manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fiemaʻu meia kitautolú. Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa kotoa ko ení ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻaki hono fai ʻa e kotoa te tau malava ʻi heʻene ngāué ʻi he toenga ʻetau moʻuí.—Koh. 12:13.

NGAAHI FAINGAMĀLIE MAKEHE ʻI HEʻETAU MOTUʻA ANGÉ

4. Ko e hā ʻe lava ke ʻeke hifo ʻe he kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi hokosia ʻi he ngaahi taʻu lahí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

4 Kapau kuó ke maʻu ʻa e ngaahi hokosia he ngaahi taʻu lahi, ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā te u faiʻaki ʻeku moʻuí he taimí ni, lolotonga ʻoku ou kei maʻu ʻa e ivi mo e mālohí?’ ʻI he tuʻunga ko ha Kalisitiane taukeí, ʻokú ke maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke akoʻi ki he toʻutupú ʻa e ngaahi meʻa kuó ke ako meia Sihová. ʻE lava ke ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi hokosia fakaofo kuó ke maʻu ʻi he ngāue ki he ʻOtuá. Naʻe lotu ʻa Tuʻi Tēvita ki ha ngaahi faingamālie ke fai ai eni. Naʻá ne tohi: “ʻE ʻOtua, kuo ke akoʻi au talu ʻeku siʻi; . . . ʻoua foki, Elohimi, te ke liʻaki kita, ʻi he to mai ʻa e motuʻa mo e ʻuluhina; ʻoua ke u fakaha ki he toʻutangata ʻe taha hoʻo mafimafi, mo ho ivi ki he fuʻu fononga ʻoku laka mai.”—Saame 71:17, 18.

5. ʻE lava fēfē ke vahevahe ʻe he kau Kalisitiane taʻumotuʻa angé ʻa e meʻa kuo nau akó ki he niʻihi kehé?

5 ʻE lava fēfē ke ke vahevahe ʻa e poto kuó ke maʻu ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú? ʻE lava ke ke fakaafeʻi ʻa e toʻutupú ki ho ʻapí ke maʻu ha feohi fakalototoʻa? ʻE lava ke ke fokotuʻutuʻu ke malanga mo kinautolu pea tuku ke nau sio ki he fiefia ʻokú ke maʻu ʻi he ngāue ʻa Sihová? Naʻe pehē ʻe ʻIlaiū: “Naʻe mei lea ʻa taimi lahi, pea ke fakaʻilo poto ʻe he lahi taʻu.” (Siope 32:7) Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau fefine Kalisitiane taukeí ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻenau leá mo ʻenau faʻifaʻitakiʻangá. Naʻá ne tohi: “Tuku ki he kau fefine taʻumotuʻa angé ke nau hoko . . . ko e kau faiako ʻo e meʻa ʻoku leleí.”—Tai. 2:3.

MEʻA ʻE LAVA KE KE FAI KE TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ

6. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ʻa e taukei ʻi he ngaahi taʻu lahí?

6 Kapau ko ha Kalisitiane taukei koe, ʻoku lahi ʻaupito ʻa e meʻa ʻe lava ke ke fai ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke mahinoʻi he taimí ni ʻa ia naʻe ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻi he taʻu ʻe 30 pe 40 kuohilí. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e moʻuí. ʻOkú ke maʻu ʻa e malava ke aʻu ki he loto ʻo e niʻihi kehé mo e moʻoni Fakatohitapú. Kapau ko ha tokotaha mātuʻa koe, ʻokú ke ʻilo ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa e fanga tokoua kuo nau fai ha ngaahi fili taʻefakapotopotó. (Kal. 6:1) Kuó ke ʻiloʻi nai ʻa e founga ke tokangaʻi ai ʻa e ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá, ngaahi potungāue ʻasemipilií, pe langa Fale Fakatahaʻangá. ʻOkú ke ʻiloʻi nai ʻa e founga ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e kau toketaá ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ʻa e totó ʻi he taimi tafá. Neongo kapau ʻokú ke toki papitaiso, kuó ke maʻu ha ngaahi taukei ʻaonga ʻi he moʻuí. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke ʻohake ha fānau, kuó ke fakatupulekina ha ngaahi pōtoʻi mātuʻaki ʻaonga. ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiane taʻumotuʻa angé ʻa e malava ʻe ʻaonga ki he kakai ʻa Sihová ki hono akoʻi, tataki mo fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.—Lau ʻa e Siope 12:12.

7. Ko e hā ʻa e ngaahi ako ʻaonga ʻe lava ke ʻoange ʻe he faʻahinga taʻumotuʻa angé ki he faʻahinga kei siʻi angé?

7 Ko e hā ʻa e ngaahi founga kehe ʻe lava ke ke ngāueʻaki ai ho ngaahi malavá ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé? Mahalo ʻe lava ke ke fakahaaʻi ki he toʻutupú ʻa e founga ke kamata mo fakahoko ai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú. Kapau ko ha tuofefine koe, ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e ngaahi faʻē kei siʻí ke nau ako ke fakamafamafatatau ʻenau ngāue kia Sihová lolotonga hono tokangaʻi ha fānau iiki? Kapau ko ha tokoua koe, ʻe lava ke ke akoʻi ʻa e fanga tokoua kei siʻí ke fai ʻenau malangá ʻi he loto-māfana pea hoko ko ha kau malanga lelei ange ʻo e ongoongo leleí? ʻE lava ke ke fakahāhā ange ʻa e founga ʻokú ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻa angé ʻi he taimi ʻokú ke ʻaʻahi ai kia kinautolú? Neongo kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e mālohi naʻá ke maʻu ki muʻá, ʻokú ke kei maʻu pē ʻa e ngaahi faingamālie fakaofo ke akoʻi ʻa e faʻahinga kei siʻi angé. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e langilangi ʻo e fatutangata ʻa honau ivi; pea ko e teunga ʻo haʻa matuʻa ko e ʻulu hina.”—Pal. 20:29.

NGĀUE ʻI HE FEITUʻU ʻOKU LAHI ANGE AI ʻA E FIEMAʻÚ

8. Ko e hā naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene fakaʻaʻau ke motuʻá?

8 Naʻe mātuʻaki femoʻuekina maʻu pē ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he ngāue ʻa Sihová naʻa mo ʻene fakaʻaʻau ke motuʻa angé. ʻI he taimi naʻe tukuange mai ia mei he pilīsone ʻi Lomá, ʻi he taʻu 61 nai, naʻá ne ʻosi ngāue mālohi ʻaupito pea kātekina mo e ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻi he tuʻunga ko ha misinalé. Naʻá ne mei lava ke fili ke maʻu ha moʻui faingofua ange ʻaki ʻene malanga ʻi Loma. (2 Kol. 11:23-27) Kuo pau moʻoni naʻe saiʻia ʻa e fanga tokoua ʻi Lomá ke nofo ʻa Paula pea poupouʻi kinautolu. Ka naʻe sio ʻa Paula naʻe lahi ange ʻa e fiemaʻu ia ʻi he ngaahi fonua kehé. Ko ia naʻá ne fili ke hoko atu ʻi heʻene fononga fakamisinale hono faá. Fakataha mo Tīmote mo Taitusi, naʻá ne fononga ki ʻEfesō pea ki Kēliti, pea ngalingali ki Masitōnia. (1 Tīm. 1:3; Tai. 1:5) ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe naʻá ne ʻaʻahi ki Sipeini, ka naʻá ne palani ke ʻalu ki ai.—Loma 15:24, 28.

9. Naʻe hiki fakakū ʻa Pita ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

9 Kuo pau pē nai naʻe fakalaka ʻa Pita ʻi he taʻu 50 ʻi he taimi naʻá ne hiki ai ki he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo iá? Kapau naʻá ne meimei taʻu tatau mo Sīsū pe kiʻi lahi ange, ʻe ʻuhinga iá naʻá ne taʻu 50 nai ʻi he taʻu 49 ʻi he taimi naʻá ne fetaulaki ai mo e kau ʻapositolo kehé ʻi Selusalemá. (Ngā. 15:7) ʻI ha taimi hili ʻa e fakataha ko iá, naʻe ʻalu ʻa Pita ke nofo ʻi Pāpilone, ngalingali ke malanga ki he kau Siu tokolahi naʻa nau nofo ʻi he feituʻu ko iá. (Kal. 2:9) Naʻá ne nofo ai ʻi he taimi naʻá ne hiki ai ʻene ʻuluaki tohi fakamānavaʻí, ʻi he taʻu 62 nai. (1 Pita 5:13) ʻE lava ke hoko ko ha pole ʻa e hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, ka naʻe ʻikai ke tuku ʻe Pita hono taʻumotuʻá ke taʻofi ia mei hono hokosia ʻa e fiefia ʻo e tauhi kakato kia Sihová.

10, 11. Ko e hā naʻe fai ʻe Robert mo hono uaifí ki mui ange ʻi heʻena moʻuí?

10 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻo e kau Kalisitiane taʻu 50 tupu pe lahi angé kuo liliu honau ngaahi tuʻungá pea ʻoku malava ke nau ngāue kia Sihova ʻi ha ngaahi founga foʻou. Kuo hiki ʻa e niʻihi ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Ko e meʻa eni naʻe fai ʻe Robert mo hono uaifí. Naʻá na taʻu 55 nai ʻi he taimi naʻá na ʻiloʻi ai naʻe lahi hona ngaahi faingamālie foʻou ke ngāue kia Sihova. Naʻe ʻosi hiki hona foha pē tahá mei ʻapi, pea naʻe ʻikai toe fiemaʻu ke na tokanga ki heʻena mātuʻa taʻumotuʻá. Naʻá na maʻu ha kiʻi koloa siʻisiʻi pea ʻiloʻi kapau te na fakatau hona falé, ʻe lava ke totongi ai hona moʻuá pea maʻu ha paʻanga feʻunga kae ʻoua ke maʻu ʻe Robert ʻene vāhenga mālōloó. Naʻá na fanongo naʻe tokolahi ʻa e kakai ʻi Polivia naʻa nau tali ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú pea naʻe maʻamaʻa ange ke nofo ai. Ko ia naʻá na fili ke hiki. Naʻe pehē ʻe Robert: “Ko e feʻunuʻaki ki homa ʻapi foʻoú naʻe ʻikai faingofua. Naʻe kehe ʻaupito ʻa e meʻa kotoa mei he meʻa naʻá ma anga ki ai ʻi ʻAmelika Tokelaú. Ka ko ʻema ngaahi feingá naʻe fakapaleʻi moʻoni.”

11 ʻOku tānaki mai ʻe Robert: “Ko ʻema moʻuí kotoa he taimí ni ʻoku fakahangataha ia ki he ngāue ʻa e fakatahaʻangá. Ko e niʻihi ʻo e kakai naʻá ma ako Tohi Tapu mo iá kuo nau papitaiso. Naʻá ma ako mo ha fāmili ʻoku nau ʻi ha tuʻunga masiva ʻi ha kolo ʻoku laui maile siʻi hono mamaʻó. Ka ʻi he uike taki taha, ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili ko iá ʻoku nau fai ʻa e fononga faingataʻa ki kolo ki he ngaahi fakatahá. ʻE lava ke ke sioloto atu ki heʻema fiefia ʻi he sio ki he fakalakalaka ʻa e fāmilí pea kau ʻa e tamasiʻi lahi tahá ʻi he ngāue tāimuʻá?”

KO E FIEMAʻU ʻI HE NGAAHI MALAʻE LEA MULÍ

12, 13. Hili ʻa e penisoni ʻa Brian, ko e hā naʻá ne fai mo hono uaifí?

12 ʻOku lava ke maʻu ʻaonga lahi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga mo e ngaahi kulupu lea mulí mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻa angé. Pehē foki, ko e ngaahi feituʻu ngāue peheé ʻe lava ke fakafiefia ʻaupito ke ngāue ai. Ko e fakatātaá, naʻe tohi ʻe Brian mei Pilitānia ʻi he hili ʻene penisoni ʻi he taʻu 65, naʻá ne ongoʻi mo hono uaifí kuo hoko ʻo taʻeoli e moʻuí. Naʻá ne pehē: “Kuo mavahe ʻema fānaú mei ʻapi, pea ʻoku tātātaha ke maʻu ha kakai mahuʻingaʻia ʻe lava ke ma ako Tohi Tapu mo ia. Pea naʻá ku fetaulaki mo ha kiʻi talavou Siaina ʻa ia naʻe fai ʻene fekumi ʻi ha ʻunivēsiti fakalotofonua. Naʻá ne tali ha fakaafe ki heʻetau fakatahá, pea naʻá ku kamata ako Tohi Tapu mo ia. Hili ha ngaahi uike siʻi, naʻe kamata ke ne haʻu mo hano kaungāngāue Siaina. ʻI he uike ʻe ua ki mui aí, naʻá ne haʻu mo ha tokotaha ko hono tolú ia, pea mo e tokotaha ko hono faá leva ia.

13 “ʻI he taimi nai naʻe kole mai ai ha Siaina ko ha tokotaha-fekumi, ʻa ia ko hono nimá ia ki ha ako Tohi Tapu, naʻá ku fakakaukau, ‘Koeʻuhí pē ʻoku ou taʻu 65 ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku totonu ke u mālōlō mei he ngāue ʻa Sihová.’ Ko ia naʻá ku ʻeke ange ki hoku uaifí, ʻa ia ʻokú ne siʻi ʻaki ʻa e taʻu ʻe ua ʻiate au, pe te ne fie ako lea faka-Siaina. Naʻá ma ngāueʻaki ha ako lea kuo ʻosi hiki. Ko e taʻu ia ʻe hongofulu kuohilí. Ko e malanga ʻi he malaʻe lea mulí naʻe ʻai ai ke ma ongoʻi kei siʻi ange. ʻI he faai mai e taimí, kuó ma ako Tohi Tapu mo e kakai Siaina ʻe toko 112! Ko e tokolahi taha ʻo kinautolú kuo nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Ko e taha ʻo kinautolu ʻoku tāimuʻa fakataha mo kimaua.”

ʻOku ʻikai nai ke ke fuʻu motuʻa ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú (Sio ki he palakalafi 12, 13)

FIEFIA ʻI HONO FAI E MEʻA ʻOKÚ KE LAVÁ

14. Ko e hā ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ngalo ʻi he kau Kalisitiane taʻumotuʻa angé? ʻE lava fēfē ke fakalototoʻa kia kinautolu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá?

14 ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe he kotoa ʻo e kau Kalisitiane taʻu 50 tupú ʻa e ngaahi tuʻunga ke fai ha ngaahi meʻa foʻou ʻi he ngāue ʻa Sihová. ʻOku mahamahaki ʻa e niʻihi, pea ko e niʻihi ʻoku nau tokangaʻi ʻa e fānau pe mātuʻa taʻumotuʻá. Kae ʻoua ʻe ngalo ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ha meʻa pē ʻokú ke fai ʻi heʻene ngāué. Ko ia neongo kapau ʻokú ke loto-mamahi he taimi ʻe niʻihi ʻi he meʻa ʻoku ʻikai lava ke ke faí, fiefia ʻi he meʻa ʻoku lava ke ke faí. Fakakaukau fekauʻaki mo e ʻapositolo ko Paulá. ʻI ha ngaahi taʻu, naʻá ne nofo pōpula pea ʻikai lava ke hokohoko atu ʻene ngaahi fononga fakamisinalé. Ka ʻi he taimi pē ʻoku ʻaʻahi atu ai ʻa e kakaí kiate iá, naʻá ne talanoa kia kinautolu fekauʻaki mo e Folofolá pea tokoniʻi kinautolu ke hokohoko tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá.—Ngā. 28:16, 30, 31.

15. Ko e hā ʻoku mahuʻinga moʻoni ai ʻa e kau Kalisitiane taʻumotuʻá?

15 ʻOku toe fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku lava ke fai ʻe he faʻahinga taʻumotuʻá ʻi heʻene ngāué. ʻOku fakahaaʻi ʻe Solomone ko e “gaahi aho oe kovi” ʻoku ʻikai ko e taimi faingofua taha ia ʻi he moʻuí. Ka ʻoku fakamanatu mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he kau Kalisitiane taʻumotuʻá ke fakahīkihikiʻi iá. (Luke 21:2-4) ʻOku koloaʻaki ʻe he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e tui mo e kātaki ʻoku fakahāhā ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻa ange ko ení.

16. Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie naʻe ʻikai nai ke maʻu ʻe ʻAna, ka ko e hā naʻe lava ke ne fai ke lotu ki he ʻOtuá?

16 ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau lau ai fekauʻaki mo ha fefine faitōnunga taʻumotuʻa ange ko ʻAna. Ko ha uitou taʻu 84 ia ʻi he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. Koeʻuhí ko hono taʻumotuʻá, naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e ngaahi faingamālie tatau mo e niʻihi kehé ke ngāue kia Sihova. Naʻe ʻikai nai malava ke ne hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū, ke paniʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pe ke ʻalu ʻo malanga. Ka naʻá ne fiefia ʻi he ngāue kia Sihová ʻi he ngaahi founga kehe. Ko e fakatātaá, ʻi he pongipongi mo e efiafi kotoa pē naʻá ne ʻalu ki he lotoʻā ʻo e temipalé pea lotu fakalongolongo ʻi ha haafe houa nai lolotonga ia ʻoku tutu ʻinisēnisi ʻa e taulaʻeikí kia Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “naʻe ʻikai ʻaupito te ne mavahe mei he temipalé, naʻá ne fai ʻa e ngāue toputapú ʻi he pō mo e ʻaho.” (Luke 2:36, 37) Ko e lolotonga ʻa e taha ʻo ʻene ngaahi ʻaʻahi ki he temipalé naʻá ne sio ai ki he kiʻi tama ko Sīsuú. Naʻá ne tala ange ki he tokotaha kotoa te ne hoko ko e Mīsaiá pea ʻomai ʻa e tauʻatāiná ki Selusalema.—Luke 2:38.

17. ʻE anga-fēfē nai hono tokoniʻi ʻe he fakatahaʻangá ʻa e kau Kalisitiane ʻoku nau taʻumotuʻa mo puké ke kau ʻi he lotu moʻoní?

17 ʻI he ʻahó ni, ʻoku totonu ke tau fakasio ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau taʻumotuʻa pe puké. ʻOku tokolahi ʻa e faʻahinga taʻumotuʻa ange te nau saiʻia ke kau fakataha mo kitautolu ʻi he ngaahi fakatahá pe ngaahi ʻasemipilií ka ʻoku ʻikai malava ke nau maʻu ia. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e fakatahaʻangá? ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻe malava nai ke fokotuʻutuʻu ke nau fanongo ki he ngaahi fakatahá ʻi he telefoní. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, heʻikai malava nai eni. Neongo kapau ʻoku ʻikai malava ke ʻalu ʻa e faʻahinga taʻumotuʻa angé ki he ngaahi fakatahá, ʻe lava pē ke nau kei kau ʻi hono poupouʻi ʻa e lotu moʻoní. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke nau lotu ke lavameʻa ʻa e fakatahaʻangá.—Lau ʻa e Saame 92:13, 14.

18, 19. (a) ʻE lava fēfē ke fakalototoʻaʻi ʻe he kau Kalisitiane taʻumotuʻá ʻa e niʻihi kehé? (e) Ko hai ʻe lava ke ne ngāueʻaki ʻa e faleʻi: “Manatu . . . ki ho Tubuaga”?

18 Heʻikai nai ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane taʻumotuʻá ʻa e lahi ʻenau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. Fakakaukau fekauʻaki mo ʻAna, ʻa ia naʻá ne ʻalu faitōnunga ki he temipalé ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻe ʻikai nai ke ne ʻiloʻi ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá mo e ʻofa kia Sihová ʻe fakakau ia ʻi he Tohi Tapú pea ʻe kei fakalototoʻa ia kia kitautolu he ʻahó ni. ʻI ha founga meimei tatau, ko hoʻo ʻofa kia Sihová heʻikai ʻaupito ngalo ia ʻi ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Tā neʻineʻi ke pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e ʻuluhina ko e kalauni matamatalelei ʻoku maʻu ʻi he hala ʻo e faitotonu”!—Pal. 16:31.

19 ʻOku ʻi ai ʻa e fakangatangata ʻi he meʻa ʻe lava ʻe kitautolu kotoa ke fai ʻi he ngāue ʻa Sihová. Kae lolotonga ʻoku kei ʻi ai ho ivi mo e mālohí, hoko ʻo fakapapauʻi ke “manatu . . . ki ho Tubuaga . . . i he heeki ke hoko ae gaahi aho oe kovi.”—Koh. 12:1 (12:2), PM.