Skip to content

Skip to table of contents

“Siofi ʻa e Fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki”

“Siofi ʻa e Fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki”

ʻE lava ke uesia kovi kitautolu ʻe he ngaahi tuʻunga fakamamahí. ʻE lava ke nau uesia ʻetau ngaahi fakakaukaú, toʻo hotau mālohí, pea uesia ʻetau vakai tonu ki he moʻuí. Naʻe uesia ʻa Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻe he ngaahi faingataʻa lahi. Naʻe anga-fēfē ʻene fekuki mo iá? ʻI ha saame fakaueʻiloto, naʻe tali ai ʻe Tēvita: “Ko hoku leʻo te u kalangaʻaki kia Sihova; ko hoku leʻo te u fai ʻaki kia Sihova ʻeku hufia. Te u lilingi ʻi hono ʻao ʻeku tangi; te u aʻau ʻi hono ʻao ʻeku mamahi. Ka pongia ʻa e laumalie ʻia kita, ʻoku ke ʻilo ʻekoe hoto fotunga.” ʻIo, naʻe lotu anga-fakatōkilalo ʻa Tēvita ki he tokoni ʻa e ʻOtuá.—Saame 142:1-3.

Lolotonga ʻa e taimi faingataʻá, naʻe lotu anga-fakatōkilalo ʻa Tēvita kia Sihova ki ha tokoni

ʻI he saame ʻe taha, naʻe hiva ʻa Tēvita: ‘Kuo u kole meia Sihova ha meʻa pe taha, ko ia pe te u kumi ki ai; ke u nofo ʻi he fale ʻo Sihova ʻi he ʻaho kotoa o ʻeku moʻui, ke siofi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki, mo fakalaulauloto pe houngaʻia ʻi hono palasi.’ (Saame 27:4) Naʻe ʻikai ko ha Līvai ʻa Tēvita, kae sioloto atu kiate ia ʻokú ne tuʻu ʻi tuʻa ʻi he lotoʻā toputapú ʻo ofi ki he senitā tonu ʻo e lotu moʻoní. Naʻe fonu ʻa e loto ʻo Tēvitá ʻi he houngaʻia ʻo ne loto ke fakamoleki ai ʻa e toenga ʻo hono ngaahi ʻahó pea “siofi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki.”

Ko e foʻi lea “fakaʻofoʻofa” ʻoku fakafekauʻaki ia mo e tuʻunga pe ʻulungaanga ʻo e hoko ʻo “loto-tatau pe leleiʻia ʻa e ʻatamaí, pe ngaahi ongoʻí.” Naʻe houngaʻia maʻu pē ʻa Tēvita ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he lotú. ʻOku lelei nai ke tau ʻeke hifo kia kitautolu, ‘ʻOku ou ongoʻi hangē ko Tēvitá?’

‘HOUNGAʻIA’ ʻI HE FOKOTUʻUTUʻU ʻA E ʻOTUÁ

ʻI hotau ʻahó ni, ko e fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ki he fakaofiofi kiate iá ʻoku ʻikai fakatefito ia ʻi ha temipale fakamatelie. Ka, ʻoku kaunga ki ai ʻa e temipale lahi fakalaumālie ʻo e ʻOtuá—ko e fokotuʻutuʻu toputapu ʻo e lotu moʻoní. a Kapau te tau ‘houngaʻia’ ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení, te tau lava foki “ke siofi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki.”

Fakakaukau ki he ʻōlita kopa ʻo e feilaulau tutu naʻe tuʻu ʻi muʻa ʻi he hūʻanga ʻo e tāpanekalé. (ʻEki. 38:1, 2; 40:6) Naʻe fakafofongaʻi ʻe he ʻōlita ko iá ʻa e loto-lelei ʻa e ʻOtuá ke tali ʻa e moʻui fakaetangata ʻa Sīsuú ko ha feilaulau. (Hep. 10:5-10) Fakakaukau ki heʻene ʻuhinga kia kitautolú! Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ne tau hoko ʻo fakalelei mo e ʻOtuá fakafou ʻi he pekia ʻa hono ʻAló, lolotonga ko ia ʻetau hoko ko hono ngaahi filí.” (Loma 5:10) ʻI hono ngāueʻi ʻa e tui ki he taʻataʻa ne lilingi ʻo Sīsuú, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e hōifua mo e falala ʻoku maʻu mei he hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá. Ko hono olá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e “vahaʻangatae vāofi mo Sihova.”—Saame 25:14NW.

Koeʻuhí kuo ‘tāmateʻi ʻetau ngaahi angahalá,’ ʻoku tau hokosia ʻa e ‘ngaahi taimi ʻo e fakaivifoʻou meia Sihova.’ (Ngā. 3:19) Ko hotau tuʻungá ʻoku meimei tatau mo ha pōpula ʻokú ne fakaʻiseʻisa ʻi haʻane ngaahi tōʻonga ʻi he kuohilí pea fai ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi heʻene tatali ki hono fakapōngí. ʻI he vakai ki he meʻá ni, ʻoku ueʻi ai ha fakamaau anga-ʻofa ke ne fakamaʻa ʻa e lēkooti ʻo e tangatá—ʻo toʻo hono tautea maté. He ongoʻi nonga ē mo fiefia ha pōpula pehē! Hangē ko e fakamaau ko iá, ʻoku hōifua hifo ʻa Sihova ki he faʻahinga fakatomala ʻo e tangatá pea toʻo ʻa e fakahalaia ʻo e maté.

FIEFIA ʻI HE LOTU MOʻONÍ

Naʻe kau ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻo e lotu moʻoní ne lava ke fakatokangaʻi ʻe Tēvita ʻi he fale ʻo Sihová, ʻa e fakatahataha ʻa e fuʻu kulupu ʻo e kaungā-ʻIsilelí, ko hono lau mo fakamatalaʻi ʻa e Laó ki he kakaí, ko e tutu ʻinisēnisí, mo hono fai ʻa e ngāue toputapú ʻe he kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí. (ʻEki. 30:34-38; Nōm. 3:5-8; Teu. 31:9-12) Ko e ngaahi tafaʻaki ko eni ʻo e lotu moʻoni ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá kuo ʻi ai hono faitatau ʻi onopooni.

ʻI hotau ʻahó ni hangē ko ia ʻi he kuohilí, “hono ʻikai lelei, pea hono ʻikai sai ke nonofo ha kainga, ʻo fakataha foki!” (Saame 133:1) Kuo hoko ha tupu lahi ʻi hotau “haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokouá” ʻi māmani lahi. (1 Pita 2:17) ʻOku lau mo fakamatalaʻi ki he kakaí ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi fakatahá. Fakafou ʻi heʻene kautahá, kuo tokonaki mai ai ʻe Sihova ha polokalama fakahinohino lahi. ʻOku toe ala maʻu ai ʻa e meʻakai fakalaumālie lahi kuo pulusi ke tau ngāueʻaki ʻi he ako fakafoʻituituí mo e ako fakafāmilí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé: “Ko e fakalaulauloto ki he Folofola ʻa Sihová, fakakaukau ki hono ʻuhingá, pea kumi ki ha fakamaama mo e mahino kuó ne fakafonu hoku taimi ʻaá ʻaki ʻa e ngaahi lelei fakalaumālie mo e fiemālie.” ʻIo, ‘ʻe lava ke felatani ʻa e ʻiló mo hotau laumalié.’—Pal. 2:10.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻalu hake fakaʻaho kia Sihova ʻa e ngaahi lotu fakahōifua ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Kia Sihova, ko e ngaahi lotu peheé ʻoku hangē ha ʻinisēnisi namu kakala. (Saame 141:2) He lelei ē ki hotau laumālié ke ʻiloʻi ʻoku fiefia lahi ʻa e ʻOtua ko Sihová ʻi he taimi ʻoku tau fakaofiofi anga-fakatōkilalo ai kiate ia ʻi he lotú!

Naʻe lotu ʻa Mōsese: “ʻIo ke ʻiate kimautolu ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki ko homau ʻOtua, pea ʻai ke tuʻu maʻu ʻiate kimautolu ʻa e ngaue ʻa homau nima.” (Saame 90:17) ʻI heʻetau fakahoko faivelenga ʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻetau ngāué. (Pal. 10:22) Kuo tau tokoniʻi nai ʻa e niʻihi ke ako ʻa e moʻoní. Kuo tau kātaki nai ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi he ngaahi taʻu lahi neongo ʻa e taʻemahuʻingaʻiá, mahamahakí, mamahi fakaeongó, pe fakatangá. (1 Tes. 2:2) Kae kehe, ʻikai kuo tau siofi “ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki” pea ʻiloʻi ʻoku fiefia lahi ʻetau Tamai fakahēvaní ʻi heʻetau ngaahi feingá?

“Ko hoku ʻinasi ʻi he tofiʻa, mo e ʻinasi ʻo ʻeku ipu ʻa Sihova,” ko e hiva ia ʻa Tēvitá. “ʻOku ke pukepuke hoku koloa. Kuo falō kiate au ʻa e ngaahi afo ʻi he ngaahi potu ʻoku sai.” (Saame 16:5, 6) Naʻe houngaʻia ʻa Tēvita ʻi hono “ʻinasi,” ʻa ia, ko hono maʻu ha vahaʻangatae fakahōifua mo Sihova pea mo e monū ʻo e tauhi kiate iá. Hangē ko Tēvitá, te tau tofanga nai ʻi he ngaahi faingataʻa, ka ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi fakalaumālie! Ko ia ai, tau hokohoko atu ke fiefia ʻi he lotu moʻoní pea ‘houngaʻia’ maʻu pē ʻi he temipale fakalaumālie ʻo Sihová.

a Sio ki he Taua Leʻo ʻo Siulai 1, 1996, peesi 23-32.