Skip to content

Skip to table of contents

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—ʻI Niu ʻIoke

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—ʻI Niu ʻIoke

ʻI HE ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú, ko Cesar mo hono uaifí, ʻa Rocio, naʻá na moʻui ʻi ha moʻui fiemālie ʻi Kalefōnia, ʻa ia naʻe ngāue taimi-kakato ʻa Cesar fekauʻaki mo e hitá, meʻa fakamokomokó mo e mīsini fakamokomoko-ʻeá pea ngāue konga-taimi ʻa Rocio ʻi he ʻōfisi ʻo ha toketā. Naʻe ʻi ai hona ʻapi pea naʻe ʻikai haʻana fānau. Kae kehe, naʻe hoko ha meʻa ʻa ia naʻe liliu ai ʻena moʻuí. Ko e hā ia?

ʻI ʻOkatopa 2009, naʻe ʻave ʻe he ʻōfisi vaʻa ʻi he ʻIunaite Seteté ha tohi ki he ngaahi fakatahaʻanga kotoa he fonuá, ʻo fakaafeʻi ʻa e kau ngāue pole pōtoʻi ke tohi kole ki he ngāue fakataimi ʻi Pēteli ke tokoni ki hono fakalahi ʻa e vaʻa ʻi Wallkill, Niu ʻIoké. Naʻa mo e faʻahinga naʻe ʻova honau taʻú ʻi he taʻu pau ki he ngāue Pētelí naʻe fakaafeʻi ke nau tohi kole. “Koeʻuhí ko homa taʻumotuʻá, naʻá ma ʻiloʻi ʻe hoko eni ko ha faingamālie tā tuʻo taha ia ʻi he moʻuí ke ngāue ʻi he Pētelí,” ko e fakamatala ia ʻa Cesar mo Rocio. “Heʻikai ke ma liʻaki ʻa e faingamālie ko iá koeʻuhi ko ha faʻahinga meʻa!” Naʻe ʻave leva ʻe he ongo meʻá ʻena tohi kolé.

Kau ngāue pole ʻe niʻihi ʻoku nau ngāue ʻi Warwick

Naʻe laka hake he taʻu ʻe taha, ka naʻe teʻeki ke fakaafeʻi ʻa Cesar mo Rocio ki he Pētelí. Kae kehe, naʻá na toe fai ha ngaahi ngāue lahi ange ke aʻusia ʻena taumuʻá ʻaki hono fakafaingofuaʻi ʻena moʻuí. “Naʻá ma fetongi ʻema fale kaá ki ha ʻapaatimeni kae lava ke nofo totongi homa falé. Naʻá ma hiki leva mei homa fale naʻá ma fakaʻamuá ʻoku sikuea fute ʻe 2,200 (sikuea mita ʻe 200) ʻa ia naʻá ma toki langa ʻi ha taʻu siʻi ki muʻa pea hiki ki homa ʻapaatimeni sikuea fute ʻe 270 (sikuea mita ʻe 25). Ko hono fai ʻa e ngaahi liliu ko ení,” ko e lau ia ʻa Cesar, “naʻá ne ʻai kimaua ki ha tuʻunga lelei ange ke tali ha fakaafe ki he Pētelí, ʻo ka hoko mai.” Ko e hā naʻe hoko atu aí? “ʻI he māhina ʻe taha hili ʻema hiki ki homa kiʻi ʻapaatimení,” ko e lau ia ʻa Rocio, “naʻá ma maʻu ha fakaafe ke ngāue pole fakataimi ʻi Wallkill. Naʻe hā mahino kia kimaua ko hono fakafaingofuaʻi ʻema moʻuí, naʻá ma ʻoange ai kia Sihova ha meʻa ke tāpuakiʻi.”

Jason, Cesar, mo William

TĀPUAKIʻI ʻENA LAUMĀLIE LOTO-FIEFOAKÍ

Hangē ko Cesar mo Rocio, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe lauingeau kuo nau fai ʻa e ngaahi feilaulau koeʻuhí ke kau ʻi he ngāue langa ʻoku fakahoko ʻi Niu ʻIoké. Ko e tokolahi ʻo e faʻahingá ni ʻoku nau poupouʻi ʻa e fakalahi ʻi Wallkill, lolotonga ia ko e tokolahi kehe kuo nau maʻu ʻa e monū ke tokoni ʻi he langa ʻo e ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmani lahi ʻi Warwick. a Ko e ngaahi hoa mali tokolahi kuo nau tukuange honau ngaahi ʻapi fakaʻofoʻofá, ngāue leleí, pea naʻa mo e fanga monumanu pusiakí koeʻuhí ke ngāue kakato ange kia Sihova. Kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e laumālie feilaulauʻi-kita peheé? Ko hono moʻoní, kuó ne fai pehē!

Way

Ko e fakatātā, ko Way, ko ha tokotaha ngāue fakaʻuhila, pea mo Debra, ʻokú na fakatou taʻu 50 tupu lahi, naʻá na fakatau hona ʻapí mo e lahi taha ʻena ngaahi koloá ʻi Kansas pea hiki ki Wallkill ke ngāue ko e ongo Pēteli kae ʻikai nofo ai. b Neongo ko hono fai iá naʻe fiemaʻu ʻa e ngaahi feʻunuʻaki ʻi heʻena moʻuí, ʻokú na ongoʻi ko e ngaahi feilaulaú kuo tuha moʻoni ia. ʻI he fekauʻaki mo ʻene vāhenga-ngāue ʻi Pētelí, ʻoku pehē ʻe Debra: “ʻOku ou ongoʻi ʻo hangē kuó u hoko ko e konga ʻo e taha ʻo e ngaahi ʻata ʻo e langa ʻi Palataisi ʻa ē ʻoku ʻasi ʻi heʻetau ʻū tohí!”

Ko Melvin, mo Sharon naʻá na fakatau hona ʻapí mo ʻena ngaahi koloá ʻi South Carolina kae lava ʻo na tokoni ʻi Warwick. Neongo ko e ngaahi feilaulau ko ení naʻe ʻikai faingofua ke fai, ʻoku ongoʻi fiefia ʻa e ongo meʻá ke kau ʻi ha ngāue fakahisitōlia pehē. ʻOkú na pehē: “Ko e fiefia ʻoku haʻu mei hono ʻiloʻi ʻokú ke fakahoko ha meʻa ʻe maʻu ʻaonga ai ʻa e kautaha ʻi māmani lahí ko ha ongo fakafiefia ia.”

Kenneth

Ko Kenneth, ko ha tokotaha ngāue langa mālōlō, pea mo Maureen, ʻokú na taʻu 50 tupu, naʻá na hiki mei Kalefōnia ke ngāue ʻi he langa ʻi Warwick. Ke lava ʻo hikí, naʻá na fai ha fokotuʻutuʻu mo ha tuofefine ʻi he fakatahaʻangá ke tokangaʻi hona ʻapí pea kole ki hona fāmilí ke tokangaʻi ʻa e tangataʻeiki taʻumotuʻa ʻa Ken. Naʻá na fakaʻiseʻisa ʻi hono fai ʻa e ngaahi feilaulau ke ngāue ʻi he Pētelí? ʻIkai! “ʻOkú ma maʻu ʻaonga lahi,” ko e lau ia ʻa Ken. “ʻOku ʻikai ʻi ai ha ngaahi pole? Ko hono moʻoní ʻikai, ka ʻokú ma moʻui ʻi ha moʻui mātuʻaki fakakoloa pea ʻokú ma fakaongoongoleleiʻi loto-moʻoni ʻa e ngāue ko ení ki he niʻihi kehé.”

IKUʻI ʻA E NGAAHI POLÉ

Ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga kuo nau fakafaingamālieʻi kinautolú kuo pau ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga pau. Ko e fakatātaá, ko William mo Sandra, ʻokú na taʻu 60 tupu siʻi, naʻá na nofo fiefia ʻi Pennsylvania. Naʻe ʻi ai ʻena kautaha ngaohi kongokonga mīsini naʻe lele lelei ʻa ia naʻe fakangāueʻi ai ʻa e kakai ʻe toko 17. Naʻá na ngāue ʻi he fakatahaʻanga naʻá na ʻi ai talu ʻena kei siʻí pea ko e tokolahi taha hona ngaahi kāingá ʻoku nofo ʻi he feituʻu ko iá. Ko ia ʻi he taimi naʻe malanga hake ai ʻa e faingamālie ke ngāue fakataimi ʻi Wallkill, naʻá na ʻiloʻi ʻe ʻuhinga iá ko e lea māvae ki he meimei tokotaha kotoa mo e meʻa kotoa ʻokú na anga ki aí. “ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ko e pole lahi taha kia kimauá ko hono tukuange homa ʻātakai fakafiemālié,” ko e lau ia ʻa William. Kae kehe, hili ha lotu lahi, naʻe fili ʻa e ongo meʻá ke na hiki—ko ha ngāue ʻoku ʻikai ʻaupito ke na fakaʻiseʻisa ai. “Ko e fiefia ʻi he kau fakahangatonu mo ngāue fakataha mo e fāmili Pētelí heʻikai lava ʻo fakahoa ia ki ha toe meʻa,” ko e lau ia ʻa William. “ʻOku ou fiefia ange mo Sandra he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa!”

Ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ʻoku nau ngāue ʻi Wallkill

Ko Ricky, ko ha pule langa ʻi Hauaiʻi, naʻe fakaafeʻi ke ngāue ko ha tokotaha Pēteli kae ʻikai nofo ai ke tokoni ʻi he ngāue ʻi Warwick. Ko hono uaifí, ʻa Kendra, naʻá ne loto ke tali ʻe Ricky ʻa e fakaafé. Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻena hohaʻa totonu: ko e lelei ʻa hona foha taʻu 11, ko Jacob. Naʻá na fifili pe ʻe fakapotopoto ke hiki ʻa e fāmilí ki Niu ʻIoke pea kapau ʻe malava hona fohá ke feʻunuʻaki ki ha ʻātakai kehe ʻaupito.

“Ko e taha ʻo ʻema ngaahi meʻa muʻomuʻá ke maʻu ha fakatahaʻanga ʻoku ʻi ai ha fānau ʻoku nau tuʻunga fakalaumālie lelei,” ko e lau ia ʻa Ricky. “ʻOkú ma loto ke maʻu ʻe Jacob ha ngaahi feohi lelei.” Ko hono olá, ko e fakatahaʻanga naʻa nau ʻalu ki aí naʻe tokosiʻi ai ʻa e fānaú kae tokolahi ʻa e kau Pētelí. “Hili ʻemau ʻuluaki fakatahá, naʻá ku ʻeke ange kia Jacob ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e fakatahaʻanga foʻoú, tautautefito ki he ʻikai ke tokolahi ai ʻa e fānau ʻi hono toʻú,” ko e lau ia ʻa Ricky. “Naʻá ne tala mai, ‘ʻOua te ke tokanga ki ai, Tangataʻeiki. Ko hoku ngaahi kaumeʻá ʻa e fanga tokoua Pēteli kei talavoú.’”

Fiefia ʻa Jacob mo ʻene ongo mātuʻá ʻi he feohi mo e kau Pēteli ʻi heʻenau fakatahaʻangá

Ko e moʻoni, naʻe fakakaumeʻa ʻa e kau talavou Pētelí kia Jacob. Ko e hā hono olá? “ʻI he pō ʻe taha, naʻá ku lue hake he loki hoku fohá pea sio ʻoku kei ulo ʻa e māmá,” ko e lau ia ʻa Ricky. “Naʻá ku ʻamanekina te u maʻu ia ʻokú ne keimi, ka naʻá ne lau Tohi Tapu! ʻI heʻeku ʻeke ange ʻene meʻa naʻe faí, naʻe tala ange ʻe Jacob, ‘Kuó u hoko ko ha tokotaha Pēteli kei siʻi pea te u lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he taʻu ʻe taha.’” Ko hono moʻoní, naʻe fiefia ʻaupito ʻa Ricky mo Kendra, ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko e lava ke kau ʻa Ricky ʻi he ngāue langa ʻi Warwick ka koeʻuhí ʻoku toe tokoni ʻenau hikí ki he tupu fakalaumālie ʻa hona fohá.​—Pal. 22:6.

ʻIKAI HOHAʻA FEKAUʻAKI MO E KAHAʻÚ

Luis mo Dale

Ko e ngāue langa ʻi Wallkill mo Warwick ʻe faai atu pē ʻo kakato, ko ia ko e faʻahinga naʻe fakaafeʻi ke tokoní ʻoku nau ʻiloʻi ko ʻenau ngāue Pētelí ʻoku fakataimi pē. ʻOku hohaʻa tōtuʻa ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení fekauʻaki mo e feituʻu te nau ʻalu ki ai pe ko e meʻa te nau faí? Halaʻatā! Ko e tokolahi ʻoku nau maʻu ʻa e ongoʻi ʻa e ongo meʻa matuʻotuʻa mei Fololita. Ko John, ko ha pule langa, pea mo hono uaifí, ʻa Carmen, ʻa ia ʻokú na ngāue pole fakataimi ʻi Warwick, ʻokú na pehē: “Kuó ma sio ki he anga hono tokangaʻi ʻe Sihova ʻema ngaahi fiemaʻu paú ʻo aʻu ki he taimí ni. ʻOkú ma fakaʻuhinga kuo ʻikai moʻoni ke ʻomai kimaua ʻe Sihova he taimí ni koeʻuhí pē ke liʻaki kimaua ʻamui.” (Saame 119:116) Ko Luis, ʻokú ne ngaohi ʻa e fanga kiʻi meʻa tāmate afi, pea mo hono uaifí, ʻa Quenia, ʻokú na ngāue ʻi Wallkill. ʻOkú na pehē: “Kuó ma fakamoʻoniʻi ʻa e toʻukupu nima-homo ʻo Sihová ʻi heʻene tokonaki ʻa ʻema fiemaʻu fakamatelié. Neongo ʻoku ʻikai ke ma ʻiloʻi ʻa e founga, taimi pe feituʻú, ʻokú ma falala-pau te ne hokohoko atu ke tokangaʻi kimaua.”​—Saame 34:10; 37:25.

KO HA “TABUAKI, E IKAI HA BOTU E FAA HAO IA KI AI”

John mo Melvin

Ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻoku nau tokoni ʻi he ngāue langa ʻi Niu ʻIoké naʻe mei ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga ke ʻoua te nau pole ai. Kae kehe, naʻa nau ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova—ʻo hangē pē ko ʻene fakaafeʻi kitautolu kotoa ke faí: ‘Mou ahiahi au, be teu fakaava ae gaahi mataba oe lagi be ikai, beau liligi hifo kiate kimoutolu ha tabuaki, e ikai ha botu e faa hao ia ki ai.’​—Mal. 3:10PM.

Te ke ʻahiʻahiʻi foki ʻa Sihova pea hokosia ʻene tāpuaki fakakoloá? Sivisiviʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e meʻa te ke lava ʻo faí ke kau ʻi he ngāue fakafiefia ʻoku lolotonga faí, pe ʻi Niu ʻIoke pe ʻi ha ngāue langa fakateokalati kehe, pea tomuʻa siotonu ki he anga hono fakapaleʻi koe ʻe Sihová.​—Mk. 10:29, 30.

Gary

Ko Dale, ko ha ʻenisinia sivile, pea mo Cathy, mei Alabama, naʻá na fakaongoongoleleiʻi lahi ʻa e ngāue pole ko ení. ʻI he ngāue pole ʻi Wallkill, ʻokú na pehē: “Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e loto-toʻa ke mavahe mei ho ʻātakai fakafiemālié, te ke maʻu ai ha faingamālie ke sio ki he ngāue ʻa e laumālie ʻo Sihová.” Pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ke faí ke fakafaingamālieʻi koé? ʻOku pehē ʻe Dale: “Fakafaingofuaʻi, fakafaingofuaʻi pea toe fakafaingofuaʻi lahi ange. Heʻikai ʻaupito te ke fakaʻiseʻisa ai!” Ko Gary, mei North Carolina, kuo ʻi ai ʻene taukei ʻi he ngāue langá ʻi he taʻu ʻe 30. Ko ia mo hono uaifí, ʻa Maureen, ʻokú na pehē ko e ngaahi tāpuaki ʻokú na maʻu ʻi Warwick ko e “fakatahataha mo e ngāue mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine lelei tokolahi ʻa ia kuo nau fakamoleki ʻenau moʻuí ʻi he ngāue kia Sihova ʻi he Pētelí.” ʻOku tānaki mai ʻe Gary: “Ke ngāue ʻi he Pētelí, ʻoku fiemaʻu ke ke maʻu ha moʻui faingofua, ʻa ia ko e founga lelei taha ia ke moʻui ai lolotonga ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení.” Ko Jason, ʻa ia ʻokú ne ngāue ki ha kautaha ʻuhila, pea mo Jennifer, mei Illinois, ʻokú na pehē ko e ngāue ʻi Wallkill ʻi ha langa Pēteli ko e “taha ia ʻi he ngaahi meʻa ofi taha ʻe lava ke ke hokosia ʻi he moʻui ʻi he māmani foʻoú.” ʻOku toe pehē ʻe Jennifer: “Ko e ngāue ʻoku tau faí ʻoku ʻi ai hono ʻaonga tuʻuloa ʻi he vakai mai ʻa Sihová. ʻOku ʻafioʻi ia ʻe Sihova pea te ne tāpuakiʻi lahi koe.”

a Sio ki he 2014 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 12-13.

b Ko e kau Pēteli ʻoku ʻikai nofo ai ʻoku ngāue konga-taimí ʻoku nau kumi pē honau nofoʻanga pea tokangaʻi mo ʻenau ngaahi fakamolé lolotonga ʻa e ngāue ʻi he ʻaho ʻe taha pe lahi ange he uike ʻi he Pētelí.