Skip to content

Skip to table of contents

Fakafetaʻi kia Sihova pea Faitāpuekina

Fakafetaʻi kia Sihova pea Faitāpuekina

“Fakafetaʻi kia Sihova; he ʻoku lelei ia.”—SAAME 106:1.

1. Ko e hā ʻoku tau fakafetaʻi ai kia Sihová?

 ʻOKU ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e “meʻaʻofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē.” (Sēm. 1:17) Ko ia hotau Tauhi-Sipi anga-ʻofá pea ʻokú ne tokanga anga-ʻofa mai ki heʻetau ngaahi fiemaʻú kotoa. (Saame 23:1-3) Ko hono moʻoní, ʻoku tuha ʻa Sihova mo ʻetau fakafetaʻi loto-moʻoní. Ko ia hotau ‘hufanga mo e malohi,’ tautefito he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí. (Saame 46:1) ʻOku tau ongoʻi ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “Fakafetaʻi kia Sihova; he ʻoku lelei ia; he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa.”—Saame 106:1.

Ko ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2015: “Fakafetaʻi kia Sihova; he ʻoku lelei ia.”—Saame 106:1

2, 3. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ʻo taʻehoungaʻiá? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakafetaʻi kia Sihová? Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, ko e kakai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí te nau mātuʻaki taʻehoungaʻia. (2 Tīm. 3:2) ʻOku ʻikai houngaʻia ʻa e tokolahi ʻi he ngaahi meʻa lelei kuo fai ʻe Sihova maʻa kinautolú. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku tuli ki he meʻa fakamatelié ʻa ia ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e laui miliona ʻo e kakaí ke fakatau ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku nau fiemaʻu moʻoní. Ko hono olá, ko e tokolahi ʻoku ʻikai ke nau fiemālie ʻi he meʻa kuo nau ʻosi maʻú. Hangē ko e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻe lava ke tau hoko ʻo taʻehoungaʻia pea mole ʻetau houngaʻia ʻi hotau ngaahi tāpuakí mo hotau vahaʻangatae mahuʻinga mo Sihová.—Saame 106:7, 11-13.

3 Fakakaukau foki fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi he ngaahi ʻahiʻahí. ʻE lava ke hoko ʻetau ngaahi palopalemá ʻo fuʻu taulōfuʻu ʻo tau tokangataha ki ai kae ʻikai ko hotau ngaahi tāpuakí. (Saame 116:3) ʻE lava fēfē ke tau nofoʻaki houngaʻiá? ʻE lava fēfē ke tau tauhi ha fakakaukau pau neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakahá? Tau sio angé ki aí.

‘E JIHOVA, OKU LAHI HOO GAAHI GAUE KUO KE FAI’

4. ʻE lava fēfē ke tau nofoʻaki houngaʻia kia Sihová?

4 ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke nofoʻaki houngaʻia ai kia Sihová. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke tau sio ki he ngaahi founga kuo tāpuakiʻi fakafoʻituitui ai kitautolu ʻe Sihová. Pea ʻoku fiemaʻu leva ke tau fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e anga hono fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi tāpuaki ko iá ʻa e ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate kitautolú. ʻI he taimi naʻe fai pehē ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, naʻá ne ofo ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakaofo naʻe fai ʻe Sihova maʻaná.—Lau ʻa e Saame 40:5PM; 107:43.

5. Ko e hā ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo e houngaʻiá mei he ʻapositolo ko Paulá?

5 ʻE lava ke tau ako ke hoko ʻo houngaʻia kia Sihova ʻaki ʻa e fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. ʻOku tau ʻilo naʻá ne fakalaulauloto ki hono ngaahi tāpuakí koeʻuhí naʻá ne fakamālō maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi he lotu. Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula naʻá ne hoko “ko ha tokotaha laukovi taʻemolumaluʻia pea ko ha tokotaha fakatanga pea ko ha tangata anga-taʻetokaʻi.” Naʻá ne houngaʻia, neongo hono kuohilí, ʻi he fakahaaʻi ange kiate ia ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi ʻa e meesi pea ʻoange kiate ia ʻa e monū ke malanga ki he niʻihi kehé. (Lau ʻa e 1 Tīmote 1:12-14.) Naʻe toe houngaʻia lahi ʻa Paula ʻi hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané pea fakafetaʻi maʻu pē kia Sihova koeʻuhi ko honau ngaahi ʻulungaanga leleí mo ʻenau ngāue faitōnungá. (Fil. 1:3-5, 7; 1 Tes. 1:2, 3) Naʻe fakafetaʻi leva ʻa Paula kia Sihova koeʻuhi ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuo fai ʻe hono fanga tokouá maʻana ʻi he taimi naʻá ne kātekina ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. (Ngā. 28:15; 2 Kol. 7:5-7) ʻOku ʻikai ke tau ofo ai ʻi hono fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiané ʻi he foungá ni: “Fakahāhaaʻi kimoutolu ʻoku mou fakamālōʻia . . . , fefakalototoʻaʻaki ʻaki ʻa e ngaahi saame, ʻa e ngaahi fakahīkihiki ki he ʻOtuá, ʻa e ngaahi hiva fakalaumālie kuo hivaʻaki fakataha mo e ongoʻi.”—Kol. 3:15-17.

TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE FAKALAULAULOTÓ MO E LOTÚ KE NOFOʻAKI FAKAMĀLŌ

6. Ko e hā ʻokú ke houngaʻia ai kia Sihová?

6 ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá? ʻE lava ke tau fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻa kitautolu fakafoʻituituí. (Saame 116:12) Kapau ʻe ʻeke atu ʻe ha taha kiate koe, “Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki meia Sihova ʻokú ke houngaʻia aí?” ʻe fēfē hoʻo talí? Te ke fakakau ai ho vahaʻangatae mahuʻinga mo Sihová? Pe ko e fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá koeʻuhí ko e feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí? Te ke lave ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiane kuo nau tokoniʻi koe lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá? Te ke pehē ʻokú ke houngaʻia lahi ʻi ho hoa malí pe fānaú? Vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi founga lahi kuo tāpuakiʻi ai koe ʻe he ʻOtuá. ʻE ueʻi heni koe ke ke fakafetaʻi kiate ia ʻi he ʻaho kotoa.—Lau ʻa e Saame 92:1, 2.

7. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakafetaʻi kia Sihova ʻi heʻetau ngaahi lotú? (e) ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he fakafetaʻi kia Sihova ʻi hoʻo ngaahi lotú?

7 ʻI he taimi ʻoku tau fakalaulauloto ai ki he kotoa hotau ngaahi tāpuakí, te tau loto ke fakafetaʻi kia Sihova ʻi he lotu. (Saame 95:2; 100:4, 5) Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau lotu pē ke kole ha ngaahi meʻa ki he ʻOtuá. Ka ʻoku hōifua ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fakakau ai ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻa e fakafetaʻi kiate ia ki he meʻa kuo tau ʻosi maʻú. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, hangē ko ʻAna mo Hesekaia, ʻa ia naʻá na fakafetaʻi kia Sihova ʻi heʻena ngaahi lotú. (1 Sām. 2:1-10; ʻAi. 38:9-20) Ko ia faʻifaʻitaki ki heʻenau fakakaukau houngaʻiá pea fakafetaʻi kia Sihova ki he meʻa kuó ne fai maʻaú. (1 Tes. 5:17, 18) ʻI hoʻo fai peheé, te ke ongoʻi fakaivifoʻou, ʻe tupulaki hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá pea te ke hoko ʻo nofoʻaki kaumeʻa mo ia.—Sēm. 4:8.

Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki meia Sihova ʻokú ke houngaʻia aí? (Sio ki he palakalafi 6, 7)

8. Ko e hā ʻe lava ke ne fakatupunga kitautolu ke hoko ʻo taʻehoungaʻiá?

8 Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lavangofua ke mole ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi meʻaʻofa lelei ʻa Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa pea maʻu tukufakaholo ʻa e fakakaukau taʻehoungaʻia mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá. Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ha ʻapi palataisi pea fakapapauʻi naʻá na maʻu ʻa e meʻa kotoa naʻá na fiemaʻú. Naʻe mei malava ke na moʻui taʻengata ʻi he melino. (Sēn. 1:28) Ka naʻe ʻikai ke na houngaʻia ʻi hona ngaahi tāpuakí. Naʻá na mānumanu pea fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange. ʻI he ngataʻangá, naʻe mole ʻena meʻa kotoa. (Sēn. 3:6, 7, 17-19) ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani taʻehoungaʻia pea ʻe lava ke tau hoko mo kitautolu foki ʻo taʻehoungaʻia ʻi he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻa kitautolú. ʻE lava ke mole ʻetau houngaʻia ʻi hotau kaumeʻa vāofi mo e ʻOtuá pe ko hotau monū ʻo e hoko ko e konga ʻo e fetokouaʻaki ʻi māmani lahí. ʻE lava ke fakaheleleuʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ení. (1 Sio. 2:15-17) Ke fakaʻehiʻehi mei he tauhele ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau fakalaulauloto ki hotau ngaahi monū lahí pea fakafetaʻi maʻu pē ki he ʻOtuá ki he monū ʻoku tau maʻu ʻi he hoko ko ʻene kakaí.—Lau ʻa e Saame 27:4.

ʻI HE FEKUKI MO E ʻAHIʻAHÍ

9. ʻI he tofanga ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kakahá, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakalaulauloto ki hotau ngaahi tāpuakí?

9 Ko ha fakakaukau houngaʻia te ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakahá. Te tau ongoʻi taulōfuʻu nai ʻi he ngaahi tuʻunga fakalilifu ʻa ia ʻokú ne liliu fakafokifā ʻetau moʻuí, hangē ko e taʻefaitōnunga hotau hoa malí, ko ha mahaki fakatupu mate, mate ʻa ha hoa ʻofaʻanga, pe ko ha fakatamaki fakanatula fakatupu maumau. Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻa Sihová ʻe lava ke ʻomai ai kia kitautolu ʻa e fiemālie pea ʻe fakaivimālohiʻi ai kitautolu ke kātaki. Fakakaukau ki he ngaahi hokosia ko ení.

10. Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa Lina mei he fakalaulauloto ki hono ngaahi tāpuakí?

10 Ko Lina, ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi ʻAmelika Tokelau, naʻá ne mali mo ha mātuʻa ʻa ia naʻá ne taʻefaitōnunga kiate ia pea liʻaki ia mo ʻena fānaú. a Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi ʻa Lina ke hokohoko atu ʻene tauhi faitōnunga kia Sihová? ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou houngaʻia ʻi he tokanga fakafoʻituitui mai ʻa Sihova kiate aú. ʻI he fili ke lau hoku ngaahi tāpuakí he ʻaho taki taha, ʻoku lava ke u sio ki he monū ʻo e hoko ʻo ʻiloʻi pea ʻofaʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvani tokangá. ʻOku ou ʻilo heʻikai ʻaupito te ne liʻaki au.” Neongo hono kātekina ʻe Lina ʻa e ngaahi tuʻunga fakamamahi lahi ʻi heʻene moʻuí, ʻoku tokoniʻi ia ʻe heʻene fakakaukau fiefiá ke fekuki lavameʻa mo ia pea fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé.

11. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Kyung-sook ke fekuki mo ha puke lahi?

11 Ko Kyung-sook, ʻoku nofo ʻi ʻĒsia, naʻá ne tāimuʻa mo hono husepānití ʻo laka hake he taʻu ʻe 20. Fakafokifā, naʻe ʻiloʻi ʻoku kanisā hono maʻamaʻá pea fakaʻaʻau ke kovi ange pea naʻe tala ange ʻoku toe ʻa e māhina ʻe tolu ki he ono peá ne mate. Neongo naʻá ne kātekina mo hono husepānití ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi ki muʻa, naʻá na moʻui lelei maʻu pē. ʻOkú ne pehē: “Ko e foʻi tā eni ia naʻe oʻo. Naʻá ku ongoʻi kuo mole ʻa e meʻa kotoa pea naʻá ku ilifia ʻaupito.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Kyung-sook ke fekukí? ʻOkú ne pehē: “ʻI he pō taki taha ki muʻa ke u mohé, ʻoku ou ʻalu ki he fungavaka homa falé pea lotu leʻo-lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻe nima ʻoku ou houngaʻia ai ʻi he ʻaho ko iá. Pea naʻá ku ongoʻi papau pea ueʻi au ke fakahaaʻi ʻeku ʻofa kia Sihová.” Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa Kyung-sook mei he ngaahi lotu ko eni ʻi he pō kotoa pē? ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku hoko ʻo ʻiloʻi ʻoku poupouʻi maʻu pē kimaua ʻe Sihova lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá pea ʻoku lahi mamaʻo ange ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi heʻema moʻuí ʻi he ngaahi ʻahiʻahí.”

Ko Sheryl mo hono kiʻi tuongaʻane naʻe haó, ko John (Sio ki he palakalafi 13)

12. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa Jason ke fiemālie hili ʻa e mate hono uaifí?

12 Ko Jason, ʻokú ne ngāue ʻi ha ʻōfisi vaʻa ʻi ʻAfilika, kuó ne ʻi he ngāue taimi-kakató ʻi he taʻu ʻe 30 tupu. ʻOkú ne pehē: “ʻI he taʻu ʻe fitu kuo maliu atú, naʻe mole hoku uaifí ʻi he maté pea ko e mamahi ko iá ʻoku lava ke fakatupu lōmekina. Ko ʻeku nōfoʻi ʻi he meʻa naʻá ne hokosia lolotonga ʻa e faitau mo e kanisaá ʻe lava ke mātuʻaki fakalotomamahi.” Ko e hā kuó ne ʻoange kia Jason ha fakafiemālié? ʻOkú ne pehē: “ʻI he tuʻunga ʻe taha naʻá ku manatuʻi ha taimi fakafiefia naʻá ku fakamoleki fakataha mo hoku uaifí, pea naʻá ku fakamālō kia Sihova ʻi he lotu koeʻuhi ko e manatu ko iá. Naʻá ku ongoʻi fiemālie pea kamata ke fakamālō maʻu pē kia Sihova ki he ngaahi manatu melie peheé. Ko e houngaʻiá kuó ne ʻai ke kehe ʻeku fakakaukaú. ʻOku ou kei ongoʻi mamahi pē, ka ko e fakamālō kia Sihova ʻi hono maʻu ha nofo mali leleí mo e monū ʻo e tauhi kiate ia mo ha taha ʻoku ʻofa moʻoni kiate iá kuo ʻai ai ke lelei ange ʻeku fakakaukaú.”

“ʻOku ou fakamālō lahi ʻi he hoko ʻa Sihova ko hoku ʻOtuá.”—Sheryl

13. Ko e hā kuó ne tokoniʻi ʻa Sheryl ke kātekina ʻa e mole ʻa e tokolahi taha hono fāmilí?

13 ʻI he taimi naʻe taaʻi ai ʻe he Afā Lahi ko Haiyan ʻa e uhouhonga ʻo e ʻOtu Motu Filipainí ʻi he konga ki mui ʻo e 2013, ko Sheryl, ʻa ia naʻá ne taʻu 13 pē ʻi he taimi ko iá, naʻe meimei mole ʻene meʻa kotoa. ʻOkú ne pehē: “Naʻe mole homau ʻapí pea mole mo e tokolahi taha hoku fāmilí.” Ko ʻene tamaí, faʻeé, mo e toko tolu ʻi heʻenau fānaú naʻa nau mate ʻi he afā vai mālohi ko iá. Ko e hā kuó ne tokoniʻi ʻa Sheryl ke kātekina ʻa e meʻa fakamamahi ko ení kae ʻikai hoko ʻo loto-mamahi lahi? ʻOku kei houngaʻia pē ʻa Sheryl kia Sihova koeʻuhí ʻokú ne fakalaulauloto ki he kotoa ʻo e ngaahi tāpuaki ʻokú ne maʻú. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku sio ki he kotoa ʻo e meʻa naʻe fai ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke ʻomai ʻa e tokoní mo e fakalototoʻa ki he faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu tokoní. Naʻá ku ʻiloʻi ko e kotoa ʻo e fanga tokoua takatakai he māmaní naʻa nau lotu mai maʻaku.” ʻOkú ne toe pehē: “ʻOku ou fakamālō lahi ʻi he hoko ʻa Sihova ko hoku ʻOtuá. ʻOkú ne ʻomai maʻu pē kia kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú.” ʻIo, ʻi he taimi ʻoku tau fakamālō ai koeʻuhi ko hotau ngaahi tāpuakí, ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he hoko ʻo lōmekina ʻe he mamahí. ʻE tokoniʻi heni kitautolu ke kātekina ha faʻahinga faingataʻa pē te tau hokosia.—ʻEf. 5:20; lau ʻa e Filipai 4:6, 7.

“KO AU TE U FIEFIA ʻIA SIHOVA”

14. Ko e hā ʻa e ʻamanaki fakafiefia ʻoku tau maʻú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

14 ʻI he faai mai ʻa e hisitōliá, kuo houngaʻia ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi honau ngaahi tāpuakí. Hili hono fakahaofi kinautolu meia Felo mo ʻene kau taú ʻi he Tahi Kulokulá, naʻe hiva fiefia ʻa e kau ʻIsilelí, ʻo fakahīkihiki mo fakafetaʻi kia Sihova. (ʻEki. 15:1-21) ʻI he ʻahó ni, ko e taha ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku tau koloaʻaki tahá ko e ʻiloʻi ʻoku vavé ni ke ʻikai toe ʻi ai ha mamahi. (Saame 37:9-11; ʻAi. 25:8; 33:24) Sioloto atu ki he anga ʻetau ongoʻí ʻi he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻe Sihova ʻa e kotoa hono ngaahi filí pea talitali lelei kitautolu ki ha māmani foʻou melino mo māʻoniʻoni. He fakafetaʻi ē ko kitautolu kia Sihova ʻi he ʻaho ko iá!—Fkh. 20:1-3; 21:3, 4.

15. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke fai lolotonga ʻa e 2015?

15 Lolotonga ʻa e 2015, ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki he ngaahi tāpuaki lahi meia Sihova. Ko e moʻoni, te tau tofanga nai ʻi ha ngaahi ʻahiʻahi. Kae tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, ʻoku tau ʻiloʻi heʻikai ʻaupito liʻaki kitautolu ʻe Sihova. (Teu. 31:8; Saame 9:9, 10) Te ne hokohoko atu ke ʻomai kia kitautolu ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻu ke tauhi faitōnunga ai kiate iá. Tau fakapapauʻi ke faʻifaʻitaki ki he fakakaukau ʻa e palōfita ko Hapakuké, ʻa ia naʻá ne pehē: “He neongo ʻe ʻikai fisi ʻa e fiki, pea ʻikai ha fua ʻi he vaine; siʻisiʻi ʻa e ngaue ʻa e olive, pea hala ʻa e ngaahi ngoueʻanga ʻi he meʻakai; kuo tuʻusi ʻa e takanga mei he ʻa-manu, pea ʻikai ha pulu ʻi he fale-manu: Ka ko au te u fiefia ʻia Sihova, te u tomeʻe ʻi hoku ʻOtua fakamoʻuiʻanga.” (Hap. 3:17, 18) ʻI he lolotonga ʻo e taʻu ní, ʻofa ke hokohoko atu ʻetau fakalaulauloto ki he kotoa hotau ngaahi tāpuakí pea hoko ʻo loto-toʻa ke muimui ʻi he faleʻi ʻo ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2015: “Fakafetaʻi kia Sihova; he ʻoku lelei ia.”—Saame 106:1.

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupú ni.