Skip to content

Skip to table of contents

Falala Maʻu Pē kia Sihova!

Falala Maʻu Pē kia Sihova!

“Falala kiate ia he taimi kotoa; ʻa e kakai.”—SAAME 62:8.

1-3. Ko e hā naʻe falala-pau ai ʻa Paula ʻe lava ke ne falala kia Sihová? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

 KAPAU ko ha Kalisitiane koe ʻi Loma ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻá ke mei moʻui ʻi ha taimi fakatuʻutāmaki. Naʻe fakatangaʻi kakaha ʻe he kau Lomá ʻa e kau Kalisitiané. Naʻe tukuakiʻi kinautolu ʻe he kau Lomá ki hono kamataʻi ha vela lahi ʻi Loma pea tukuakiʻi ʻoku nau fehiʻa ʻi he kakaí. Ko e tokolahi ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané naʻe puke pōpula. Naʻe keina ʻa e niʻihi ʻo kinautolu ʻe ha monumanu. Naʻe tutuki ʻa e niʻihi ki he ngaahi fuʻu ʻakau pea toki tutu moʻui ke hoko ko ha maama ʻi he poʻulí. ʻI he ʻaho taki taha naʻá ke ʻiloʻi ʻe hoko nai kiate koe ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni.

2 Lolotonga ʻa e fuʻu taimi faingataʻa ko ení, naʻe tuku pilīsone ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne fifili nai pe ʻe tokoniʻi ia ʻe hono fanga tokoua Kalisitiané koeʻuhí naʻá ne manatuʻi ʻi ha taimi ki muʻa ai naʻe ʻikai tokoniʻi ia ʻe ha taha. Ka naʻe maʻu ʻe Paula ha tokoni meia Sihova fakafou ʻi he ʻEiki ko Sīsuú. Naʻá ne tohi: “Naʻe tuʻu ʻa e ʻEikí ʻo ofi kiate au ʻo fakahūhū mai kiate au ʻa e mālohi.” Naʻe ʻoange ʻe Sīsū kia Paula ʻa e mālohi naʻá ne fiemaʻú. Naʻe aʻu ʻo tohi ʻe Paula ‘naʻe fakahaofi ia mei he ngutu ʻo e laioné.’—2 Tīm. 4:16, 17. *

3 Naʻe manatuʻi ʻe Paula ʻa e anga hono tokoniʻi ia ʻe Sihova ʻi he kuohilí. Ko ia naʻá ne falala-pau ʻe ʻoange kiate ia ʻe Sihova ʻa e mālohi naʻá ne fiemaʻú ke kātekinaʻaki ʻa e tuʻunga naʻá ne ʻi ai he taimi ko iá kae pehē ki ha ʻahiʻahi pē ʻi he kahaʻú. Naʻá ne fakapapauʻi moʻoni eni ʻo ne tohi: “ʻE fakahaofi au ʻe he ʻEikí mei he ngāue fulikivanu kotoa pē.” (2 Tīm. 4:18) Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula naʻa mo e ngaahi tuʻunga naʻe ʻikai malava ke tokoniʻi ai ia ʻe hono fanga tokouá, ʻe lava ke ne falala maʻu pē kia Sihova mo Sīsū ki ha tokoni. Naʻe ʻikai toe veiveiua ʻene fakakaukaú.

NGAAHI FAINGAMĀLIE KE TAU FALALA AI KIA SIHOVÁ

4, 5. (a) Ko hai ʻe lava ke ne ʻoatu maʻu pē ʻa e tokoni ʻokú ke fiemaʻú? (e) ʻE lava fēfē ke ke ʻai ho vahaʻangatae mo Sihová ke mālohi angé?

4 Kuo faifai ange ʻo ke hokosia ha palopalema faingataʻa pea ongoʻi tuēnoa, ʻo ʻikai ha taha te ne tokoniʻi koe? Mahalo pē kuo mole hoʻo ngāué pe hokosia ha tenge ʻi he ʻapiakó. Mahalo pē naʻá ke puke pe hokosia ha ʻahiʻahi faingataʻa kehe. Naʻá ke kole tokoni nai ki ha niʻihi ka naʻá ke loto-mamahi koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau ʻoatu ʻa e tokoni naʻá ke fiemaʻú. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi palopalema ʻe niʻihi ʻoku taʻemalava ke fakaleleiʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā leva te ke faí? ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ke tau “falala ki he ʻEiki.” (Pal. 3:5, 6) Ka ʻe lava ke ke fakapapauʻi te ne tokoniʻi koe? ʻIo! ʻE lava ke tau lau ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻi he Tohi Tapú ʻa ia ʻe fakatuipauʻi ai kitautolu ʻoku tokoniʻi moʻoni ʻe Sihova hono kakaí.

5 ʻOua ʻe ongoʻi loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻoatu ai ʻe he kakaí ʻa e tokoni ʻokú ke fiemaʻú. ʻI hono kehé, hangē ko Paulá, fakakaukau ki he ʻahiʻahí ko ha faingamālie ia ke falala kakato ai kia Sihova. Ko ha toe faingamālie ia ke ke fakamoʻoniʻi ʻi hoʻo moʻuí tonu ʻa e founga ʻo ʻene tokangaekina koé. Ko hoʻo falala kia Sihová mo ho vahaʻangatae mo iá ʻe hoko leva ʻo mālohi ange.

ʻOKU FIEMAʻU KE TAU FALALA KIA SIHOVA

6. Ko e hā ʻoku ʻikai ke faingofua nai ai ke falala kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau hokosia ai ha palopalema faingataʻá?

6 Kuó ke hokosia nai ha palopalema faingataʻa ʻoku fakalotomamahi kiate koe. Kuó ke fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá fekauʻaki mo e tuʻunga ko iá, pea kuó ke lotu ʻo kole tokoni kia Sihova. ʻE lava ke ke ongoʻi fiemālie he taimí ni koeʻuhí ʻokú ke falala te ne tokoniʻi koe? ʻIo, te ke lava! (Lau ʻa e Saame 62:8; 1 Pita 5:7.) Kapau ʻokú ke loto ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova, ʻoku mahuʻinga ke ke ako ke falala kiate ia. Ka ko hono fai ení ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e ʻuhinga ʻe taha heʻikai tali nai ʻe Sihova hoʻo lotú ʻi he taimi pē ko iá.—Saame 13:1, 2; 74:10; 89:46; 90:13; Hap. 1:2.

7. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tali maʻu pē ai ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi pē ko iá?

7 Ko e hā ʻoku ʻikai ke tali maʻu pē ai ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi pē ko iá? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko Sihova ʻetau Tamaí pea ko ʻene fānau kitautolu. (Saame 103:13) Heʻikai ʻoange ʻe ha tamai fakaetangata ki heʻene tamá ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne kolé pe ʻoange ia ʻi he taimi pē ko iá. ʻOku ʻiloʻi ʻe ha tamai ʻe fiemaʻu vave ʻe ha kiʻi tama ha meʻa pea ʻikai leva toe fiemaʻu ia. ʻOku toe ʻiloʻi ʻe ha tamai ʻa e meʻa ʻoku lelei taha ki heʻene tamá, pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e founga ʻe uesia nai ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he kiʻi tamá mo e taimi ʻoku totonu ke ne ʻoange ai iá. Kapau ʻe ʻoange ʻe he tamaí ki he kiʻi tamá ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne kolé ʻi he taimi pē ko iá, ʻe hoko ʻa e tamaí ko e sevāniti ʻa e kiʻi tamá. Ko Sihova, ʻetau Tamai ʻi hēvaní, ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu. ʻI he tuʻunga ko hotau Tokotaha-Fakatupu potó, ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú pea ʻokú ne fili ʻa e taimi lelei taha ke ʻomai ai ʻa e meʻa ʻoku tau kolé. ʻOku lelei ke tau tatali pea sio ki he anga hono tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú.—Fakafehoanaki mo e ʻAisea 29:16; 45:9.

8. Ko e hā ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova fekauʻaki mo e meʻa ʻe malava ke tau kātekiná?

8 Manatuʻi foki ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻe lava mo ʻikai lava ke kātekina ʻe he tokotaha taki taha. (Saame 103:14) Ko ia ʻokú ne ʻomai ʻa e mālohi ʻoku tau fiemaʻú. Ko e moʻoni ʻoku tau ongoʻi nai he taimi ʻe niʻihi heʻikai lava ke tau toe hoko atu. Ka ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova kapau ʻe hoko ʻa e ʻahiʻahí ʻo fuʻu lahi ke tau kātekina, te ne ‘ʻai ha haoʻanga.’ (Lau ʻa e 1 Kolinitō 10:13.) ʻOku fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻe lava ke tau falala ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻe lava ke tau kātekiná.

9. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku tau lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ka ʻoku ʻikai ke ne tali mai ʻi he taimi pē ko iá?

9 Kapau ʻoku tau kole tokoni kia Sihova ka ʻoku ʻikai ke ne tali mai ʻi he taimi pē ko iá, tau kātaki pē. Manatuʻi ʻoku vēkeveke ʻa Sihova ke tokoniʻi kitautolu, ka ʻokú ne tatali anga-kātaki ki he taimi lelei taha ke ʻomai ai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Ko ia ʻe tatali ʻe Sihova, kae toki fai ha ʻofa kiate kimoutolu, pea ko ia te ne nofo ʻi ʻolunga, kae toki ʻaloʻofa atu: he ko e ʻOtua fai ki he lao ʻa Sihova; monuʻiaā ka ko kinautolu ʻoku tatali kiate ia.”—ʻAi. 30:18.

“NGUTU ʻO E LAIONÉ”

10-12. (a) Ko e hā te ne ʻai nai ke faingataʻa ke tokangaʻi ha mēmipa ʻi he fāmilí ʻoku puke? (e) ʻI hoʻo falala kia Sihova he lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá, ʻe anga-fēfē kaunga eni ki ho vahaʻangatae mo iá? ʻOmai ha fakatātā.

10 ʻE mātuʻaki faingataʻa nai ho tuʻungá ʻo ke ongoʻi ai hangē ko Paulá pea fiemaʻu ke fakahaofi koe mei he “ngutu ʻo e laioné.” (2 Tīm. 4:17) Lolotonga ʻa e ngaahi taimi pehení, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ke falala kia Sihova. Ko e fakatātaá, ʻokú ke tokangaʻi nai ha mēmipa ʻi he fāmilí ʻoku puke. Kuó ke lotu kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke fai ha ngaahi fili lelei pea hoko ʻo mālohi. * ʻE lava ke ke ongoʻi nonga leva ʻi hoʻo manatuʻi ʻoku ʻafioʻi mo mahinoʻi ʻe Sihova koe mo ho tuʻungá. Te ne tokoniʻi koe ke kātekina mo faitōnunga kiate ia.—Saame 32:8.

11 ʻOku hā ngali ʻikai ke tokoniʻi koe ʻe Sihova. Mahalo ʻoku ʻikai loto-tatau ʻa e kau toketaá mo e meʻa ʻoku totonu ke faí. Pe naʻá ke fakaʻamu ke fakafiemālieʻi koe ʻe ho ngaahi kāingá, kae hangē ʻoku nau ʻai ʻa e ngaahi meʻá ke kovi ange. Falala maʻu pē kia Sihova ke ne ʻoatu ʻa e mālohi. Hanganaki ʻunuʻunu ofi kiate ia. (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 30:3, 6.) Ki mui ai, ʻi hoʻo ʻiloʻi kuo tokoniʻi koe ʻe Sihová, ʻe mālohi ange ai ho vahaʻangatae mo iá.

12 Ko e anga ia ʻo e ongoʻi ʻa Linitaá. * Naʻá ne tokangaʻi ʻene ongo mātuʻa mahamahakí ʻi ha taimi fuoloa ki muʻa ke na maté. ʻOkú ne pehē: “ʻI he tuʻunga ko iá, ko au, ko hoku husepānití mo hoku tuongaʻané naʻa mau faʻa ʻiloʻi naʻe faingataʻa ke ʻilo ʻa e meʻa ke faí. Naʻa mau ongoʻi ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki. Kae kehe, ʻi he fakakaukau atu ki aí, naʻa mau vakai māʻalaʻala ange ai ki he kau ʻa Sihova mo kimautolú. Naʻá ne fakaivimālohiʻi kimautolu pea tokonaki ʻa e meʻa tofu pē naʻa mau fiemaʻú, neongo naʻe hā ngali naʻe ʻikai ke toe ʻi ai haʻamau fili.”

13. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻa Lina ʻe he falala kia Sihová ke ne kātekina ʻa e ngaahi meʻa fakamamahí?

13 Ko ʻetau falala kakato kia Sihová ʻe aʻu ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi meʻa fakamamahí. Ko e meʻa eni naʻe hokosia ʻe Lina. Ko hono husepānití, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova, naʻá ne veteʻi ia. Lolotonga ʻa e taimi ko ení, naʻe ʻiloʻi ʻe hono tuongaʻané naʻe maʻu ia ʻe he mahaki mafatukituki ko e lupus. Pea ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē ki mui ai, naʻe mate ʻa e uaifi hono tuongaʻané. ʻI he kamata ke fakaakeake ʻa Lina mei he ngaahi meʻa fakamamahi ko ení, naʻe kamata ke ne tāimuʻa tuʻumaʻu. Ka naʻe mate leva ʻene fineʻeikí. Naʻe malava fēfē ke kātekina ʻe Lina ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ko ení? ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fetuʻutaki mo Sihova ʻi he ʻaho kotoa pē, naʻa mo e fanga kiʻi fili īkí. Ko hono fai iá naʻe ʻai ai ke moʻoni ʻa Sihova kiate au. Naʻe akoʻi ai au ke u falala kiate ia kae ʻikai kiate au pē pe ki he kakai kehé. Pea ko e tokoni naʻá ne ʻomaí naʻe moʻoni—ko e kotoa ʻeku ngaahi fiemaʻú naʻe fakaai. Ko hono olá, kuó u hokosia ai ʻa e ngāue fāitaha mo Sihova.”

Naʻa mo e ngaahi tuʻunga ʻi ho fāmilí ʻe ʻahiʻahiʻi nai ai ho vahaʻangatae mo Sihová (Sio ki he palakalafi 14-16)

14. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe Sihova kapau ʻoku tuʻusi ha mēmipa ʻi he fāmilí?

14 Fakakaukau ki ha tuʻunga faingataʻa ʻe taha. Mahalo ʻoku tuʻusi ha taha ʻi ho fāmilí. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e founga ke fakafeangai ai ki he faʻahinga ʻoku tuʻusí. (1 Kol. 5:11; 2 Sio. 10) Ka koeʻuhí ʻokú ke ʻofa ʻi he tokotaha ko iá, te ke ongoʻi nai ʻoku mātuʻaki faingataʻa pe aʻu ʻo taʻemalava ke talangofua ki he fekau ʻa e Tohi Tapú. Te ke falala ʻe ʻoatu ʻe hoʻo Tamai fakahēvaní ʻa e mālohi ke talangofua kakato kiate ia? Te ke fakakaukau ki he tuʻungá ni ko ha faingamālie ia ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova?

15. Ko e hā naʻe talangataʻa ai ʻa ʻĀtama kia Sihová?

15 ʻOku anga-fēfē hono fakahoa eni ki he tuʻunga ʻo e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama? Naʻá ne tui ʻe lava ke ne talangataʻa kia Sihova pea kei moʻui pē? ʻIkai, “naʻe ʻikai ke kākaaʻi ʻa ʻĀtama.” (1 Tīm. 2:14) Ko ia ko e hā naʻá ne talangataʻa ai kia Sihová? Naʻe kai ʻe ʻĀtama ʻa e fuaʻiʻakau naʻe ʻoange ʻe hono uaifí koeʻuhí naʻá ne ʻofa ʻi hono uaifí ʻo lahi ange ia ʻi heʻene ʻofa kia Sihová. Naʻá ne fanongo ki hono uaifí kae ʻikai fanongo ki he fekau ʻa Sihová.—Sēn. 3:6, 17.

16. Ko hai ʻoku totonu ke mālohi taha ki ai ʻetau ʻofá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

16 Ko e fili ʻa ʻĀtamá ʻoku akoʻi mai ai ʻoku totonu ke tau ʻofa kia Sihova ʻo lahi ange ia ʻi heʻetau ʻofa ʻi ha taha pē. (Lau ʻa e Mātiu 22:37, 38.) Pea ʻi he taimi ʻoku mālohi pehē ai ʻetau ʻofa kia Sihová, ʻe lava ai ke tau tokoniʻi hotau ngaahi kāingá ʻi he founga lelei tahá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau tauhi kia Sihova pe ʻikai. Ko ia hanganaki fakaivimālohiʻi hoʻo ʻofa kia Sihová mo hoʻo falala kiate iá. Kapau ʻokú ke hohaʻa fekauʻaki mo ha mēmipa tuʻusi ʻi he fāmilí, lotu kia Sihova ʻo tala kiate ia ʻa e kotoa hoʻo ongoʻí. * (Loma 12:12; Fil. 4:6, 7) Neongo hoʻo loto-mamahi lahí, fakakaukau ki he tuʻungá ni ko ha faingamālie ia ke ʻai ai ho vahaʻangatae mo Sihová ke mālohi ange. ʻE malava leva ke ke falala kiate ia pea ʻilo ko e talangofua kiate iá ʻe ʻomai ai ʻa e ola lelei taha ʻe ala lavá.

LOLOTONGA ʻETAU TATALÍ

Fakahaaʻi kia Sihova ʻokú ke falala kiate ia ʻaki ʻa e hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue fakamalangá (Sio ki he palakalafi 17)

17. Kapau te tau hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue fakamalangá, ko e hā ʻe lava ke tau falala ʻe fai ʻe Sihová?

17 Ko e hā naʻe fakahaofi ai ʻe Sihova ʻa Paula mei he “ngutu ʻo e laioné”? ʻOku pehē ʻe Paula: “Ke lava ai fakafou ʻiate au ʻo fakahoko kakato ʻa e malangá.” (2 Tīm. 4:17) Kuo toe ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e “ongoongo leleí,” pea ʻokú ne ui kitautolu ko hono “kaungāngāue.” (1 Tes. 2:4; 1 Kol. 3:9) Kapau te tau hanganaki femoʻuekina ʻi he lahi taha ʻetau malavá ʻi he ngāué ni, ʻe lava ke tau falala kia Sihova te ne ʻomai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻú. (Māt. 6:33) Pea ʻe faingofua ange ai ke tau tatali kia Sihova ke ne tali ʻetau ngaahi lotú.

18. ʻE lava fēfē ke ke langa hake hoʻo falala kia Sihová pea ʻai ke mālohi ange ho vahaʻangatae mo iá?

18 ʻAi ke mālohi ange ho vahaʻangatae mo Sihová ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI he hoko mai ha ʻahiʻahi peá ke loto-moʻua ai, ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko ení ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova. Lau, ako mo fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú. Lotu maʻu pē kia Sihova pea hanganaki femoʻuekina ʻi he tauhi kiate iá. Kapau te ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe lava ke ke falala ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ke kātekina ʻa e kotoa ho ngaahi ʻahiʻahi he taimi ní pea mo ha ʻahiʻahi ʻe hoko mai nai ʻi he kahaʻú.

^ Naʻe fakahaofi nai ʻa Paula mei ha fanga laione moʻoni pe mei ha tuʻunga fakatuʻutāmaki kehe.

^ Kuo pulusi ʻa e ngaahi kupu ke tokoni ki he kau Kalisitiané ke nau kātekina ʻa e mahamahakí mo tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau tokangaʻi kinautolú. Sio ki he Awake! ʻo Fepueli 8, 1994; Fepueli 8, 1997; Mē 22, 2000; mo e Sanuali 22, 2001.

^ Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.

^ Kuo pulusi ʻa e ngaahi kupu ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku mavahe ai ha mēmipa ʻo e fāmilí meia Sihova. Sio ki he Taua Leʻo ʻo Sepitema 1, 2006, peesi 17-21, mo e Sanuali 15, 2007, peesi 17-20.