Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Moʻoni Fēfē Ho Vahaʻangatae mo Sihová?

ʻOku Moʻoni Fēfē Ho Vahaʻangatae mo Sihová?

“ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.”—SĒM. 4:8.

1. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tauhi hotau vahaʻangatae mo Sihová ke mālohí?

 KAPAU ko ha Fakamoʻoni ʻosi papitaiso koe ʻa Sihova, ʻokú ke maʻu ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga. ʻOkú ke maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova. Ka ko e vahaʻangatae ko iá kuo ʻohofi ia ʻe he māmani ʻo Sētané pea ʻe lava ke toe fakavaivaiʻi ia ʻe heʻetau ngaahi taʻehaohaoá tonu. Ko e ʻuhinga ia kuo pau kia kitautolu kotoa ke tauhi hotau vahaʻangatae mo Sihová ki he mālohi taha ʻe ala lavá.

2. (a) Ko e hā ʻa e vahaʻangatae? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.) (e) ʻE lava fēfē ke tau ʻai hotau vahaʻangatae mo Sihová ke mālohi angé?

2 ʻOku moʻoni ʻa Sihova kiate koe? ʻOkú ke ongoʻi ko ho Kaumeʻa ia? Te ke saiʻia ke mālohi ange ho vahaʻangatae mo iá? ʻOku tala mai ʻe he Sēmisi 4:8 ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke faí: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” Ko ho vahaʻangatae mo Sihová ʻokú ke kau ki ai mo Sihova. * Kapau te ke fou ʻi he ngaahi sitepu ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova, te ne fou ʻi he ngaahi sitepu ke ʻunuʻunu ofi atu kiate koe. Ko e lahi ange hoʻo fai ení, ko ʻene hoko ia ʻo moʻoni ange kiate koé, pea ʻe vāofi ʻaupito homo vahaʻangataé ʻo ke ongoʻi ai ʻo hangē ko Sīsū ʻi heʻene pehē: “Ko ia naʻá ne fekau mai aú ʻokú ne ʻi ai moʻoni” pea, “ʻOku ou ʻiloʻi ia.” (Sione 7:28, 29) Ka ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻe lava ke ke fai ke ʻunuʻunu ofi ai kia Sihova?

ʻE lava fēfē ke ke fetuʻutaki mo e ʻOtuá? (Sio ki he palakalafi 3)

3. ʻE lava fēfē ke tau fetuʻutaki mo Sihova?

3 Kapau ʻokú ke loto ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ke fetuʻutaki maʻu pē mo Sihova. Ka ʻoku malava fēfē eni? Sai, fakakaukau fekauʻaki mo e founga hoʻo fetuʻutaki nai mo ha kaumeʻa ʻoku nofo mamaʻo. ʻE lava ke mo fetohiʻaki maʻu pē mo fetelefoniʻaki. ʻOkú ke talanoa kia Sihova ʻi he taimi ʻokú ke lotu maʻu pē kiate iá. (Lau ʻa e Saame 142:2.) Ka ʻe lava fēfē ke ke fakaʻatā ʻa Sihova ke talanoa mai kiate koe? Te ke fai eni ʻi hoʻo lau maʻu pē ʻene folofolá, ʻa e Tohi Tapú, pea fakalaulauloto ki ai. (Lau ʻa e ʻAisea 30:20, 21.) Tau sio angé ki he anga hono hanga ʻe hoʻomo fetuʻutaki ko eni mo Sihová ʻo fakaivimālohiʻi hoʻo vahaʻangatae mo iá pea ʻai ia ko ho Kaumeʻa moʻoni.

FAKAʻATĀ ʻA SIHOVA KE LEA ATU KIATE KOE ʻI HOʻO AKO ʻA E TOHI TAPÚ

4, 5. ʻOku anga-fēfē ʻa e lea atu ʻa Sihova kiate koe ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú? ʻOmai ha fakatātā.

4 ʻOku tau ʻilo ko e Tohi Tapú ko e pōpoaki ia ʻa e ʻOtuá ki he tokotaha kotoa. Ka ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Tohi Tapú ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova? ʻIo! ʻI hoʻo lau mo ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, tokanga ki he anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke laú. Pea fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ke ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ʻokú ke laú. ʻI hoʻo fai ení, ʻokú ke fakaʻatā ai ʻa Sihova ke lea atu kiate koe. ʻOkú ne hoko ko ha Kaumeʻa ofi ke tokoniʻi koe, pea ʻokú ke ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia.—Hep. 4:12; Sēm. 1:23-25.

5 Ko e fakatātaá, ʻokú ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻokú ke lau ai ʻa e lea ʻa Sīsū: “Tuku ʻa e faʻoaki koloa maʻamoutolu ʻi māmaní”? Kapau ʻokú ke fai ho lelei tahá ke fakamuʻomuʻa ʻa Sihova ʻi hoʻo moʻuí, te ke ongoʻi ʻokú ne hōifua mai kiate koe. Ka te ke lau nai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú peá ke ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ke fakafaingofuaʻi hoʻo moʻuí pea tokangataha ange ki he tauhi ki he ʻOtuá. Kapau ko ia, ʻoku tokoniʻi leva koe ʻe Sihova ke ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke ke fai ke ʻunuʻunu ofi ange ai kiate iá.—Māt. 6:19, 20.

6, 7. (a) ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, ko e hā ʻe hoko ki heʻetau ʻofa kia Sihová mo ʻene ʻofa mai kia kitautolú? (e) Ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau taumuʻa tefitó ia ʻi heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú?

6 Ko e moʻoni ʻi heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau ako ai fekauʻaki mo e ngaahi liliu ʻe lava ke tau fai ke lelei ange ai ʻetau tauhi kia Sihová. Ka ʻoku tau toe ako foki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa anga-ʻofa ʻokú ne faí pea mo hono ngaahi ʻulungaanga leleí, ʻa ia ʻoku ʻai ai ke tau ʻofa lahi ange kiate ia. Pea ʻi he tupulaki ʻetau ʻofa kiate iá, ʻe tupulaki ʻene ʻofa mai kia kitautolú, pea ʻe toe mālohi ange ai hotau vahaʻangatae mo iá.—Lau ʻa e 1 Kolinitō 8:3.

7 Kapau ʻoku tau loto ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova, ʻoku mahuʻinga ke tau ako ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻuhinga totonu. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ʻeni ia ʻe maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau hoko ʻo ʻiloʻi koe, ko e ʻOtua moʻoni pē taha, pea mo e tokotaha ko ia naʻá ke fekau maí, ʻa Sīsū Kalaisi.” (Sione 17:3) ʻE lava ke tau ako ʻa e ngaahi meʻa foʻou mo fakaueʻiloto lahi ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú, ka ʻoku totonu ko ʻetau taumuʻa tefitó ke hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova ko ha Tokotaha.—Lau ʻa e ʻEkisoto 33:13; Saame 25:4.

8. (a) Ko e hā nai ʻa e fakakaukau ʻa e niʻihi fekauʻaki mo e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova kia Tuʻi ʻAsalaiá? (e) Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻa Sihova, ʻe anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ne faí?

8 ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻa Sihova ko ha Kaumeʻa ofí, heʻikai ke tau hohaʻa kapau ʻoku ʻikai ke fakamatalaʻi maʻu pē ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻuhinga ʻokú ne fai ai ha meʻa. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe tuʻi ai ʻa ʻAsalaia ʻi Siutá, naʻe lotu ʻa e kakaí ki he ngaahi ʻotua loi. Naʻe ʻikai ke kau ʻa ʻAsalaia mo kinautolu. “Naʻe fai ʻe ia ʻa e meʻa naʻe hoa mo e finangalo ʻo Sihova.” (2 Tuʻi 15:1-5) Ka naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻa ʻAsalaia ʻaki ʻa e kilia. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ʻikai fakahaaʻi mai ʻi he konga ʻo e talanoa ko ení. Ko ia ʻoku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe Sihová? Te ke hohaʻa ki ai pea ʻai ai ke ke ongoʻi naʻe hala ʻa Sihova, ʻi heʻene tauteaʻi ʻa ʻAsalaia ʻo ʻikai ha ʻuhinga leleí? ʻIkai. Kapau ʻokú ke ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻa Sihova, ʻokú ke ʻiloʻi ko ʻene akonakí ʻoku tonu maʻu pē. Ko ʻene akonakí ʻoku “feʻunga” maʻu pē. (Sel. 30:11) Ko ia, neongo ʻoku ʻikai nai ke ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe tauteaʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻAsalaiá, ʻe lava ke ke fakapapauʻi naʻe fai ʻe Sihova ʻa e meʻa totonú.

9. Ko e hā ʻa e fakaikiiki ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe taaʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻAsalaia ʻaki ʻa e kiliá?

9 ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakaikiiki lahi ange fekauʻaki mo e moʻui ʻa Tuʻi ʻAsalaiá, ʻa ia naʻe toe ʻiloa ko Tuʻi ʻŪsaiá. (2 Tuʻi 15:7, 32) ʻI he fakaʻosinga ʻo e talanoa ʻi he 2 Kalonikali 26:3-5, 16-21 ʻoku pehē ai naʻá ne fai “ʻa e meʻa naʻe hoa mo e finangalo ʻo Sihova.” Ka ʻoku toe pehē ki mui ai “naʻe mahiki hono loto, ke fai ʻa e ngaahi meʻa te ne maumau ai.” Naʻe feinga ʻa e tuʻí ke fai ʻa e meʻa ko e kau taulaʻeikí pē naʻe ngofua ke nau faí. Naʻe tala ange ʻe he kau taulaʻeiki ʻe toko 81 naʻá ne hala pea feinga ke taʻofi ia. Naʻe anga-fēfē ʻene tali ki aí? Naʻá ne fuʻu pōlepole ʻo ne ʻita ʻiate kinautolu! Ko e ngaahi fakaikiiki ko ení ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe taaʻi ai ʻa e tuʻí ʻaki ʻa e kiliá.

10. Ko e hā ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku fai ai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa? ʻE lava fēfē ke tau falala lahi ange ʻoku fai maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa totonú?

10 Ko e hā ʻa e lēsoni mahuʻinga ʻoku tau akó? ʻI he talanoa kia Tuʻi ʻAsalaiá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi fakaikiiki feʻunga ke tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe tauteaʻi ai ia ʻe Sihová. Ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai ʻomai ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fakaikiikí, ko e hā te ke faí? Te ke fifili pe naʻe fai moʻoni ʻe Sihova ʻa e meʻa totonú? Pe te ke pehē ʻoku maʻu ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakamatala feʻunga ke ke falala ai ʻoku fai maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa totonú? (Teu. 32:4) Ko e lahi ange hoʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ko ha Tokotahá, ko e lahi ange ia hoʻo ʻofa mo e falala kiate iá. Pea heʻikai fiemaʻu ia ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ki he meʻa kotoa ʻokú ne faí. ʻI hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú, ʻe hoko ai ʻa Sihova ʻo moʻoni ange kiate koe pea te ke ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia.—Saame 77:12, 13.

ʻOKÚ KE TALANOA KIA SIHOVA ʻI HOʻO LOTÚ

11-13. ʻOku anga-fēfē hoʻo ʻilo ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

11 ʻI heʻetau lotú, ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ai kia Sihova. ʻOku tau fakahīkihikiʻi ia, fakamālō kiate ia pea kole ʻene tokoní. (Saame 32:8) Ka ʻo kapau ʻokú ke loto ke kaumeʻa vāofi mo Sihova, kuo pau ke ke tuipau ʻokú ne fanongo mai ki hoʻo ngaahi lotú.

12 ʻOku pehē ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi lotú pea ko e fai ha lotú ko e ʻai pē ia ke ke ongoʻi lelei ange. ʻOku nau tui ko e lotú ʻoku tokoni pē ke ke fakakaukau fakalelei ki hoʻo ngaahi palopalemá pea kumi pē haʻo fakaleleiʻanga. Ko e moʻoni ʻe tokoniʻi nai koe ʻe he lotú ʻi he ngaahi founga ko ení. Ka ʻi hoʻo talanoa kia Sihova ʻi he lotú, ʻokú ne fanongo moʻoni atu kiate koe. ʻE lava fēfē ke ke fakapapauʻi?

13 Fakakaukau ki heni: Ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻá ne sio naʻe tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻEne kau sevāniti fakaetangatá. ʻI he māmaní, naʻe lotu ʻa Sīsū ki heʻene Tamai ʻi hēvaní fekauʻaki mo ʻene ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongoʻí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe aʻu ʻo ne lotu ʻi he pō kakato. (Luke 6:12; 22:40-46) ʻE fai pehē ʻa Sīsū kapau naʻá ne fakakaukau naʻe ʻikai fanongo moʻoni mai ʻa Sihova? Naʻe toe akoʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻa e founga ke lotu ai kia Sihová. Te ne fai pehē kapau naʻá ne fakakaukau naʻe ʻikai fanongo mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotú? ʻOku hā mahino, naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻoku fanongo moʻoni mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotú. Naʻe aʻu ʻo ne pehē: “Tamai, ʻoku ou fakamālō atu kiate koe he kuó ke fanongo mai ki heʻeku lotú. Ko e moʻoni, naʻá ku ʻilo ʻokú ke fanongo mai maʻu pē kiate au.” Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú.—Sione 11:41, 42; Saame 65:2.

14, 15. (a) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau kole ha ngaahi meʻa pau ʻi heʻetau ngaahi lotú? (e) Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he lotu ʻa Kefí ia ke ne ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova?

14 Ko e tali ki hoʻo ngaahi lotú heʻikai nai ke hā mahino maʻu pē. Ka ʻi he taimi ʻokú ke kole ai ha ngaahi meʻa pau ʻi hoʻo ngaahi lotú, ʻe malava ke ke sio māʻalaʻala ange ki he tali ʻa Sihová, pea te ne hoko ʻo moʻoni ange kiate koe. Kapau te ke fakahaaʻi tauʻatāina kia Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne fakahohaʻasi koé, te ne ʻunuʻunu ofi mai kia koe.

15 Ko e fakatātaá, naʻe faʻa ʻalu ʻa Kefi ʻi he ngāue fakamalangá, ka naʻe ʻikai ke ne saiʻia ai. * Naʻá ne pehē: “Naʻe ʻikai ke u saiʻia ʻi he ngāue fakamalangá. Ko ʻeku ʻuhingá, naʻe ʻikai ʻaupito ke u saiʻia ai.” ʻI heʻene penisoni mei heʻene ngāué, naʻe fakalototoʻaʻi ia ʻe ha mātuʻa ke hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Naʻá ne pehē: “Naʻe aʻu ʻo ne ʻomai kiate au ha foomu kole tāimuʻa. Naʻá ku fili ke tāimuʻa, ka naʻe kamata ke u toe lotu fakaʻaho kia Sihova ke ne ʻai au ke u saiʻia ʻi he ngāue fakamalangá.” Naʻe tali ʻe Sihova ʻene ngaahi lotú? Hili ʻa e tāimuʻa ʻi he taʻu ʻe tolu, ʻokú ne pehē he taimí ni: “Ko hono ola ʻo e fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú mo ako mei he fanga tuofāfine kehé, kuo faai atu pē ʻo fakaleleiʻi ʻeku malava ke faifakamoʻoní. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke u saiʻia ʻi he ngāue fakamalangá—ʻoku ou ʻofa ai. Ko e mahuʻinga angé, ko hoku vahaʻangatae mo Sihová ʻoku toe fuʻu vāofi ange ia he taimí ni.” Naʻe tokoni moʻoni ʻa e ngaahi lotu ʻa Kefí ke ne ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova.

FAI HOʻO TAFAʻAKÍ

16, 17. (a) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke hanganaki fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

16 ʻE lava ke tau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova ʻo taʻengata. Ko ia tau hanganaki fanongo kiate ia ʻaki hono ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú pea tau talanoa maʻu pē kiate ia ʻi he lotu. Kapau te tau fai eni, ko hotau vahaʻangatae mo Sihová ʻe hoko ʻo toe mālohi ange, pea ko ʻene tokoní ʻe malava ai ke tau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.

Hanganaki ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova (Sio ki he palakalafi 16, 17)

17 Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fāinga mo e ngaahi palopalema fakafoʻituitui, neongo ʻetau hokohoko atu ke lotu kia Sihová. ʻI he ngaahi taimi ko ení, ʻe lava ke kamata ke mole ʻetau falala kia Sihová. Te tau ongoʻi nai ʻoku ʻikai fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú pea te tau fifili nai pe ʻoku tau hoko moʻoni ko hano kaumeʻa. Kapau ʻoku kamata ke ke ongoʻi peheni, ko e hā ʻe lava ke ke faí? Ko e kupu hoko maí te ne tokoniʻi koe.

^ Ko ha vahaʻangatae ko e anga ia ʻo e feongoʻiʻaki ha ongo meʻa ʻe toko ua mo ʻena fefakafeangaiʻaki. Kuo pau ke na fakatou fai ha meʻa ke tauhi hona vahaʻangataé ke mālohi.

^ Kuo liliu ʻa e hingoá.