Skip to content

Skip to table of contents

“ʻOku Fiemaʻu ʻa e Kātakí Ia Kiate Kimoutolu”

“ʻOku Fiemaʻu ʻa e Kātakí Ia Kiate Kimoutolu”

ʻI HE hoko ʻa ʻĀnita ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe ʻita ʻaupito hono husepānití. a Naʻe feinga hono husepānití ke taʻofi ia mei heʻene ʻalu ki he ngaahi fakatahá pea fekau ke ʻoua ʻaupito te ne toe leaʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻI he fanongo pē ki heʻene leaʻaki ʻa e huafa ʻo Sihová, naʻe ʻai ai ia ke ne ʻita lahi ʻaupito.

Tānaki atu ki ai, naʻe ʻikai loto ʻa e husepāniti ʻo ʻĀnitá ke ne akoʻi ʻena fānaú fekauʻaki mo Sihova pe ʻave kinautolu ki he ngaahi fakatahá. Naʻe mātuʻaki faingataʻa eni kiate ia koeʻuhí naʻá ne feinga ke tokoniʻi ʻena fānaú ʻo ʻikai te ne ʻilo ki ai.

Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he hokosia ʻa ʻĀnitá, ʻe feinga nai ha taha ʻi ho fāmilí ke taʻofi koe mei he tauhi kia Sihová. Pe ʻokú ke hokosia nai ha tuʻunga faingataʻa kehe. Mahalo ʻokú ke puke ʻi ha taimi fuoloa. Mahalo pē kuo mate hoʻo kiʻi tamá, husepānití, pe uaifí. Pe mahalo ko ha mēmipa ʻi he fāmilí ʻa ia ʻokú ke ʻofa ai kuó ne liʻaki ʻa Sihova. ʻI he ngaahi tuʻunga ko ení, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke nofoʻaki faitōnunga ai pē kia Sihová?

Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku fiemaʻu ʻa e kātakí ia kiate kimoutolu.” (Hep. 10:36) Ko ia, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke kātakí?

LOTU ʻO KOLE ʻA E TOKONI ʻA SIHOVÁ

ʻI he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia aí, manatuʻi ʻoku fiemaʻu ke ke falala kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke kātaki. Lotu ʻo kole tokoni kiate ia. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe ʻAna ʻi he taimi naʻe mate fakafokifā ai hono husepānití. Kuó na mali ʻi he taʻu ʻe 30. ʻOku pehē ʻe ʻAna: “Naʻe ʻikai ʻaupito ke ne foki mai mei he ngāué. Naʻá ne taʻu 52 pē.”

Naʻe femoʻuekina ʻa ʻAna ʻi heʻene ngāué, ka naʻe ʻikai ke mole atu ai ʻene mamahí. Ko e hā naʻá ne faí? ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku huaʻi atu hoku lotó kia Sihova pea kōlenga ke ne tokoniʻi au.” ʻOkú ne ʻiloʻi naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova koeʻuhí hili ʻene lotú, naʻá ne ongoʻi nonga mo fiemālie. Pea ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai haʻaku tālaʻa ʻe fakafoki mai ʻe Sihova hoku husepānití ʻi he toetuʻú.”—Fil. 4:6, 7.

ʻOku talaʻofa ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití te ne fanongo mai ki heʻenau ngaahi lotú. (Saame 65:2) Pea te ne foaki ange ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau fiemaʻú ke hokohoko atu ʻenau tauhi kiate iá. ʻE tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke faitōnunga kiate ia neongo ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá.

NOFO OFI KI HO FANGA TOKOUÁ MO E FANGA TUOFĀFINÉ

ʻOku ʻi ai ʻa e founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke kātakí. Kuó ne ʻomai hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá. ʻE lava ke tau ako mei he founga ʻo e fetokoniʻaki ʻa e fanga tokoua ʻi Tesalonaiká ʻi he taimi naʻe fakatangaʻi anga-fakamamahi ai kinautolú. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻa nau fiemaʻu tefito ke nau hanganaki fefakalototoʻaʻaki. (1 Tes. 2:14; 5:11) Naʻa nau tokoniʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke hanganaki faitōnunga kia Sihova ʻaki ʻenau fakatahataha fakataha mo vāofi mo honau ngaahi kaungāmeʻá. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke nofoʻaki faitōnunga ai pē hangē ko e faʻahinga ʻi Tesalonaiká?

ʻOku fiemaʻu ke tau ʻai ha ngaahi kaungāmeʻa ofi ʻi he fakatahaʻangá mo fefakalototoʻaʻaki, tautefito lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. (Loma 14:19) Naʻe faingataʻaʻia ʻa e ʻapositolo ko Paulá koeʻuhí ko e fakatangá mo e ngaahi palopalema kehe, ka naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e mālohi ke kātaki. Ko e fakatātaá, naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ke fakalototoʻaʻi ʻa Paula. Naʻe pehē ʻe he ʻapositoló fekauʻaki mo hono ngaahi kaungāmeʻá: “Kuo nau hoko ko ha matavai ʻo e fakafiemālie lahi kiate au.” (Kol. 4:10, 11) Naʻe ʻofa ʻa e fanga tokoua ko ení ʻia Paula. Ko ia, ʻi he taimi naʻá ne fiemaʻu tokoni aí, naʻa nau fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi ia. Mahalo ʻe lava ke ke fakakaukau fekauʻaki mo e taimi naʻe leaʻaki ai mo fai ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá ha meʻa ʻo fakalototoʻaʻi ai koe.

KOLE TOKONI KI HE KAU MĀTUʻÁ

Kuo toe ʻoatu ʻe Sihova ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. ʻE lava ke fakalototoʻaʻi koe ʻe he kau tangata ko ení mo ʻoatu ʻa e faleʻi lelei mei he Tohi Tapú. ʻOku nau “hage koe toitoiaga mei he matagi, moe hufaga mei he afā; bea hage koe gaahi vaitafe i he botu momoa, o hage koe malumalu o ha maka lahi i he fonua oku buhegia.” (ʻAi. 32:2PM) ʻOku fakafiemālie ke tau ʻiloʻi ko e fanga tokoua ko ení ʻoku nau mateuteu ke tokoniʻi kitautolu. Ko ia, ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá, ʻalu ki he kau mātuʻá. ʻE lava ke nau tokoniʻi koe ke hanganaki tauhi kia Sihova.

Ko e moʻoni, heʻikai lava ʻe he kau mātuʻá ke fakaleleiʻi ʻa hoʻo ngaahi palopalemá kotoa. Pea ʻoku nau taʻehaohaoa ʻo hangē ko koé. (Ngā. 14:15) Ka ʻe lava ke ke ongoʻi lelei ange ʻi he taimi ʻokú ke ʻalu ai ki ha mātuʻa pea ʻokú ne lotu kia Sihova fekauʻaki mo hoʻo palopalemá. (Sēm. 5:14, 15) Ko e fakatātaá, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he kau mātuʻá ha tokoua ʻi ʻĪtali ʻa ia kuó ne faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi taʻu ʻi he puke lahi. Ko e moʻoni, naʻá ne pehē: “Ko e ʻofa mo e kaungāongoʻi ʻa e fanga tokouá fakataha mo ʻenau toutou ʻaʻahi maí naʻá ne tokoniʻi au ke u kātaki.” Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia, ʻoku loto ʻa Sihova ke ke kole tokoni ki he kau mātuʻá.

TOKANGATAHA KI HE TAUHI KIA SIHOVÁ

ʻI heʻetau tokangataha ki he tauhi kia Sihová, te tau sio ai ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihová. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Sioné. ʻI heʻene taʻu 39, naʻá ne toki ʻiloʻi naʻá ne maʻu ha faʻahinga kanisā makehe. Naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai totonu ʻene puke lahí, tautefito ʻokú ne fuʻu kei siʻi. Pea naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo hono uaifí mo hona fohá, ʻa ia naʻá ne kei taʻu tolu pē. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono tokangaʻi ʻe hoku uaifí ʻema kiʻi tamá kae toe tokangaʻi foki mo au, pea pehē ki hono ʻave au ki heʻeku ngaahi ʻapoinimeni fakafaitoʻó kotoa.” Koeʻuhí ko e faitoʻó, naʻá ne ongoʻi helaʻia ʻaupito mo langa kete. Pea naʻe ʻikai ko ia pē. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sione ʻoku mei mate ʻene tamaí pea fiemaʻu ha taha ke tokangaʻi ia.

Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Sione mo hono fāmilí lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko iá? Neongo naʻe faʻa ongoʻi helaʻia ʻa Sione, naʻá ne fakapapauʻi naʻe tokangataha hono fāmilí ki he tauhi kia Sihová. ʻOkú ne pehē: “ʻOku mau maʻu kotoa ʻa e ngaahi fakatahá, ʻalu fakauike ʻi he ngāue fakafaifekaú pea fai tuʻumaʻu ʻa e lotu fakafāmilí naʻa mo e taimi naʻe faingataʻa aí.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Sione ʻa e mahuʻinga ke tauhi ke mālohi hono vahaʻangatae mo Sihová. Neongo naʻá ne ʻohovale mo loto-moʻua ʻi he ʻuluaki taimí, naʻe vave ʻene ongoʻi nonga angé. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate ia pea ʻoange mo e mālohi naʻá ne fiemaʻú. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ʻi he founga tatau ʻi he taimi ʻokú ke loto-moʻua ai pe manavasiʻí. ʻOku pehē ʻe Sione: “ʻE lava ʻe Sihova ke ne ʻai koe ke mālohi, ʻo hangē kuó ne fai kiate aú.”

ʻI he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia aí, manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Paulá: “ʻOku fiemaʻu ʻa e kātakí ia kiate kimoutolu.” Falala kia Sihova ʻaki ʻa e lotu kiate ia. Nofo ofi ki ho fanga tokoua ʻi he fakatahaʻangá, kole tokoni ki he kau mātuʻá, pea hanganaki tokangataha ki hoʻo lotu kia Sihová. Te ne tokoniʻi koe ʻi ha palopalema pē ʻokú ke maʻu he taimí ni pe ko ha faingataʻa pē ʻe hoko mai nai ʻi he kahaʻú.

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.