Skip to content

Skip to table of contents

Moʻui ʻo Fehoanaki mo e Sīpinga Lotú​—Konga II

Moʻui ʻo Fehoanaki mo e Sīpinga Lotú​—Konga II

“Ko e ʻOtuá ko hoʻomou Tamaí ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou fiemaʻú.”—MĀT. 6:8.

1-3. Ko e hā naʻe ongoʻi papau ai ʻe ha tuofefine ʻe taha naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻú?

 ʻE ʻIKAI ʻAUPITO ngalo ʻia Lana, ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi heʻene ʻaʻahi ki Siamane ʻi he 2012. Naʻá ne pehē naʻe tali ʻe Sihova ʻa ʻene lotu ʻe ua. Lolotonga ʻene heka atu ʻi ha lēlue ki he malaʻe vakapuná, naʻá ne kole kia Sihova ke tokoniʻi ia ke ne maʻu ha taha ke malanga ki ai. ʻI heʻene aʻu ki he malaʻe vakapuná, naʻá ne toki ʻiloʻi ai naʻe toloi ʻene puná ki he ʻaho hoko maí. Naʻe kole tokoni ʻa Lana kia Sihova koeʻuhí naʻá ne ʻosi ngāueʻaki ʻa e lahi taha ʻo ʻene paʻangá pea naʻá ne fiemaʻu ha feituʻu ke nofo ai ʻi he pō ko iá.

2 ʻI he ʻosi pē ʻa e lotu ʻa Lana, naʻá ne fanongo ki he ui mai ha tokotaha, “Mālō e lelei, Lana, ko e hā ʻokú ke ʻi heni aí?” Ko ha kiʻi talavou ia naʻá na ako fakataha. Naʻá ne haʻu mo ʻene fineʻeikí mo ʻene kui fefiné ke fakahekeheka ia ke ʻalu ki ʻAfilika Tonga. ʻI hono tala ange ʻe Lana kia kinautolu ʻa hono tuʻungá, naʻe fakaafeʻi ia ʻe he fineʻeikí mo e kui fefiné ke nau nofo. Naʻá na ʻeke ha ngaahi fehuʻi lahi fekauʻaki mo ʻene tuí mo ʻene ngāue ko ha tāimuʻá.

3 ʻI he pongipongi hokó hili ʻa e kai pongipongí, naʻe tali ʻe Lana ʻena ngaahi fehuʻi lahi ange fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Naʻe kole ange ʻe Lana hona tuʻasilá koeʻuhí ke lava ʻe ha taha ʻo hoko atu hono tali ʻena ngaahi fehuʻí. Naʻe foki lelei ʻa Lana ki ʻapi, pea ʻokú ne kei tāimuʻa pē. ʻOkú ne ongoʻi naʻe tali ʻe Sihova ʻene ngaahi lotú, ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻú, pea tokoniʻi ia.—Saame 65:2.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi fiemaʻu te tau lāulea ki aí?

4 ʻI he taimi ʻoku tau hokosia ai ha palopalema fakafokifā, ʻoku faingofua ke tau lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová, pea ʻokú ne fiefia ke fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú. (Saame 34:15; Pal. 15:8) Ka ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he sīpinga lotu ʻa Sīsuú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fiemaʻu mahuʻinga ange kuo pau ke tau lotu fekauʻaki mo iá. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻe he kole fakaʻosi ʻe fā ʻi he sīpinga lotú ke tau mateaki kia Sihova.—Lau ʻa e Mātiu 6:11-13.

“ʻOMAI MUʻA HE ʻAHÓ NI HAʻAMAU MĀ KI HE ʻAHO KO ENÍ”

5, 6. Ko e hā naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū kitautolu ke kole ‘haʻatau mā’ neongo ʻoku lahi fau ʻetau meʻakaí?

5 Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau kole ‘haʻatau mā,’ kae ʻikai “ko haʻate mā.” ʻOku fakamatala ʻa Victor, ko ha ʻovasia sēketi ʻi ʻAfilika: “ʻOku ou fakamālō loto-moʻoni maʻu pē kia Sihova ko e ʻikai ke u hohaʻa tōtuʻa mo hoku uaifí pe ʻe maʻu mei fē ʻema kai hokó, pe ko haʻama hohaʻa fekauʻaki pe ko hai te ne totongi ʻa e fale ʻokú ma nofo aí. Ko homa fanga tokouá ʻoku nau tokangaʻi lelei kimaua ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka ʻoku ou lotu ke lava ʻe he faʻahinga ʻoku nau tokoniʻi kimauá ʻo fekuki mo e ngaahi faingataʻa fakaʻekonōmika ʻoku nau fehangahangai mo iá.”

6 ʻOku lahi fau nai ʻa e meʻakai ʻoku tau maʻú, ka ʻoku masiva ʻa e tokolahi hotau fanga tokouá. Pehē foki, kuo uesia ʻa e niʻihi ʻe he ngaahi fakatamakí. ʻOku ʻikai ke tau lotu pē maʻa kinautolu ka ʻe lava ke tau fai ha meʻa ke tokoniʻi kinautolu. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau vahevahe mo kinautolu ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú. ʻE lava ke tau toe tokoni maʻu pē ki he ngāue ʻi māmani lahi ʻa e kakai ʻa Sihová. ʻOku tau ʻilo ko ʻetau ngaahi tokoní ʻoku tokoni ia ki hotau fanga tokoua ʻoku fusimoʻomó.—1 Sio. 3:17.

7. Naʻe anga-fēfē hono akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ʻo pehē ʻoku totonu ke “ʻoua ʻaupito naʻa loto-moʻua fekauʻaki mo e ʻaho hono hokó”?

7 Hili hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa e sīpinga lotú, naʻá ne akoʻi kitautolu ke ʻoua te tau tokangataha ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Naʻá ne pehē kapau ʻoku tokangaʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi matalaʻiʻakau ʻi he vaó, “ʻikai ʻe lahi ange ʻene fakateunga kimoutolú, ʻa kimoutolu ʻa e kau tui vaivai? Ko ia ʻoua ʻaupito naʻa mou loto-moʻua ʻo pehē, . . . ‘Ko e hā te tau tuí?’” Peá ne toe pehē: “ʻOua ʻaupito naʻa loto-moʻua fekauʻaki mo e ʻaho hono hokó.” (Māt. 6:30-34) ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau hohaʻa ki heʻetau ngaahi fiemaʻu ʻi he kahaʻú. Ka, ʻoku totonu ke tau fiemālie pē ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻu pau ʻi he ʻaho taki taha. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo ha feituʻu ke tau nofo ai, ko ha ngāue ke tokangaʻi hotau fāmilí, mo ha poto ke fai ha ngaahi fili lelei fekauʻaki mo ʻetau moʻui leleí. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e toe meʻa ʻoku mahuʻinga ange ia ʻoku fiemaʻu ke tau lotu fekauʻaki mo ia.

8. Ko e hā ʻoku fakamanatu mai ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻetau mā fakaʻahó? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

8 Ko e ngaahi lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻetau mā fakaʻahó ʻoku fakamanatu mai ai ha toe meʻa kehe naʻá ne leaʻaki: “Kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá, ʻo ʻikai ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sihová.” (Māt. 4:4) Ko ia ʻoku totonu ke tau lotu ke hanganaki akoʻi kitautolu ʻe Sihova mo ʻomai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu ke nofoʻaki ofi ai pē kiate iá.—Luke 12:42.

“FAKAMOLEMOLEʻI HOMAU NGAAHI MOʻUÁ”

9. Ko e hā ʻoku hangē ai ʻetau ngaahi angahalá ha ngaahi moʻuá?

9 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Fakamolemoleʻi homau ngaahi moʻuá.” ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne pehē: “Fakamolemoleʻi ʻemau ngaahi angahalá.” (Māt. 6:12; Luke 11:4) Naʻá ne leaʻaki ení koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá ʻoku hangē ha ngaahi moʻuá. ʻI he 1951, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he Watchtower ʻo pehē ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí, ʻoku hangē ia ʻoku tau moʻua kia Sihová. ʻOku tau moʻuaʻaki kia Sihova ʻetau ʻofá mo e talangofuá. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala ai ki he ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke tau ʻoange ʻa e meʻa ʻoku tau moʻuaʻaki kiate iá. ʻOku pehē ʻe he Watchtower kapau te ne loto ki ai, ʻe malava ke fakangata ʻe Sihova ʻetau kaumeʻa mo iá. Naʻe toe pehē ai: “Ko e angahalá ko e taʻeʻofa ia ki he ʻOtuá.”—1 Sio. 5:3.

10. Ko e hā ʻe lava ai ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihová, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo iá?

10 He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono tokonaki ʻe Sihova ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá! ʻOku tau fiemaʻu ʻa e fakamolemole ʻa Sihová ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe pekia ʻa Sīsū koeʻuhí ko kitautolu ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuohilí, ka ʻoku tau kei maʻu ʻaonga mei he huhuʻí he ʻahó ni. ʻOku totonu ke tau fakamālō maʻu pē kia Sihova koeʻuhi ko e meʻaʻofa mahuʻinga ko ení. Heʻikai ha taha ʻia kitautolu ʻe faifai ange ʻo ne malava ke totongi ʻa e huhuʻi ʻa ia naʻe fiemaʻu ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté. (Lau ʻa e Saame 49:7-9; 1 Pita 1:18, 19.) Ko e kupuʻi lea ʻi he sīpinga lotú ko e “fakamolemoleʻi ʻemau ngaahi angahalá” ʻoku fakamanatu mai ai hangē pē ko ʻetau fiemaʻu ʻa e huhuʻí, ʻoku pehē foki mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku loto foki ʻa Sihova ke tau fakakaukau kia kinautolu mo honau vahaʻangatae mo iá. ʻOku kau heni ʻa hono fakamolemoleʻi vave kinautolu ʻi heʻenau faiangahala mai kia kitautolú. Ko hono moʻoní, ko e fanga kiʻi fehālaaki siʻisiʻi pē eni, ka ʻi heʻetau fakamolemoleʻi hotau fanga tokouá, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau ʻofa ʻia kinautolú. ʻOku toe fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau houngaʻia ʻi hono fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihová.—Kol. 3:13.

Kapau ʻokú ke loto ke fakamolemoleʻi koe ʻe he ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé (Sio ki he palakalafi 11)

11. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé?(e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé kapau ʻoku tau tō ki ha ʻahiʻahi? (f) Ko e hā

11 Koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻoku faingataʻa nai he taimi ʻe niʻihi ke fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakalotomamahiʻi kitautolú. (Liv. 19:18) Kapau ʻoku tau kamata ke talanoa fekauʻaki mo e meʻa naʻa nau fai maí, ʻe kau nai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá pea ʻe uesia heni ʻa e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá. Kapau ʻoku tau fakaʻatā eni ke hokohoko atu, ʻe fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ke tau fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e huhuʻí pea ʻe ʻikai ke tau maʻu hono ngaahi ʻaongá. (Māt. 18:35) ʻI he taimi ʻoku ʻikai ai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, heʻikai malava ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova. (Lau ʻa e Mātiu 6:14, 15.) Pehē foki, kapau ʻoku tau loto ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova, kuo pau ke ʻoua te tau hanganaki fai ʻa e meʻa ʻokú ne fehiʻa aí.—1 Sio. 3:4, 6.

“ʻOUA NAʻA TUKU KIMAUTOLU KI HA ʻAHIʻAHI”

12, 13. (a) Ko e hā naʻe hoko kia Sīsū hili ʻene papitaisó? naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene nofoʻaki faitōnunga ʻo aʻu ki he maté?

12 Ko e kupuʻi lea ʻi he sīpinga lotú ko e “ʻoua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi” ʻoku fakamanatu mai ai kia kitautolu ʻa e meʻa naʻe hoko kia Sīsū ʻi he hili pē hono papitaisó. Naʻe taki ia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ki he toafá “ke ʻahiʻahiʻi ʻe he Tēvoló.” (Māt. 4:1; 6:13) Ko e hā naʻe fakaʻatā ai eni ʻe Sihová? Naʻe fekau mai ʻe Sihova ʻa Sīsū ki he māmaní ke ne fakaleleiʻi ʻa e ʻīsiu naʻe malanga hake ʻi he taimi naʻe talitekeʻi ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e pule ʻa Sihová. Ko ʻena angatuʻú naʻe langaʻi hake ai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa ia naʻe fiemaʻu ha taimi ke tali ai. Ko e fakatātaá, naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe fehālaaki ʻi he founga naʻe fakatupu ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá? ʻE lava ha tangata haohaoa ke nofoʻaki mateaki kia Sihova ʻi he taimi ʻe ʻahiʻahiʻi ai ia ʻe he “tokotaha fulikivanú”? Pea ʻe lelei ange ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke pule pē kia kinautolu? (Sēn. 3:4, 5) ʻI he kahaʻú, ʻi he fakahōifua kia Sihova ʻa hono tali kotoa ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení, ʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻi hēvani mo māmani ko e founga-pule ʻa Sihová ʻoku lelei tahá.

13 Ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni, ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne ʻahiʻahiʻi ha taha ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví. Ko Sētane ʻa e “Tokotaha-ʻAhiʻahí.” (Māt. 4:3) ʻOku feinga ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga kehekehe. Ka ʻoku ʻi ai ʻetau fili ke fai. Ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻe lava ke ne fili ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí pe ʻikai. (Lau ʻa e Sēmisi 1:13-15.) ʻI hono ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsuú, naʻá ne talitekeʻi leva ia ʻaki ʻene toʻo lea mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe mateaki ʻa Sīsū ki he ʻOtuá. Kae kehe, naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Sētane. Naʻá ne tatali ki ha “toe taimi faingamālie” ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa Sīsū. (Luke 4:13) Kae tatau ai pē pe ko e hā naʻe fai ʻe Sētané, naʻe talangofua maʻu pē ʻa Sīsū ki he ʻOtuá ko hono Tokotaha-Pulé. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻe lava ʻe ha tangata haohaoa ke mateaki kia Sihova naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻá. Ka, ʻoku feinga ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú, kau ai koe, ke talangataʻa kia Sihova.

14. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí?

14 Ko e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e pule ʻa Sihová ʻoku kei fiemaʻu ke tali. Ko ia ʻoku fakaʻatā he taimí ni ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne ʻahiʻahiʻi kitautolu. ʻOku ʻikai hanga ʻe Sihova ʻo ‘tuku kitautolu ki ha ʻahiʻahi.’ Ko e moʻoni, ʻokú ne falala-pau ʻe lava ke tau nofoʻaki mateaki kiate ia, pea ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu. Ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne fakamālohiʻi kitautolu ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOkú ne tokaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí. Ko ia ʻokú ne fakaʻatā ke tau fili pe te tau mateaki pe ʻikai. Ke fakaʻehiʻehi mei he tō ki he ʻahiʻahí, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa ʻe ua: nofo ofi kia Sihova mo hanganaki lotu ʻo kole ʻene tokoní. ʻOku anga-fēfē hono tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotu ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí?

Nofo ofi kia Sihova pea faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú (Sio ki he palakalafi 15)

15, 16. (a) Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fiemaʻu ke tau talitekeʻí? (e) Ko hai ke tukuakiʻí kapau ʻoku tau tō ki ha ʻahiʻahi?

15 ʻOku ʻomai ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoni mālohí ke tokoni ki heʻetau faitau mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané. ʻOku toe ʻomai ʻe Sihova ʻa e Tohi Tapú mo e fakatahaʻangá ke fakatokanga mai fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmakí. Ko e fakatātaá, ʻokú ne fakatokanga mai ke ʻoua te tau ngāueʻaki ʻa e lahi taha hotau taimí, paʻangá mo e iví ʻi he ngaahi meʻa heʻikai ke tau fiemaʻu moʻoní. ʻOku nofo ʻa Espen mo Janne ʻi ha fonua tuʻumālie ʻi ʻIulope. ʻI he ngaahi taʻu lahi, ko e ongo tāimuʻa tuʻumaʻu kinaua ʻi he konga ʻo e fonuá ʻa ia naʻe fiemaʻu ai ʻa e kau malangá. ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻena pēpeé, naʻe pau ke taʻofi ʻena tāimuʻá, pea ʻi he taimí ni ʻoku ʻi ai ʻena fānau ʻe toko ua. ʻOku pehē ʻe Espen: “ʻOkú ma lotu maʻu pē kia Sihova ke ʻoua te ma tō ki ha ʻahiʻahi he taimí ni ʻo ʻikai malava ai ke ma fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻo hangē ko ia naʻá ma fai ki muʻá ʻi he ngaahi ngāue fakateokalatí. ʻOkú ma kole kia Sihova ke tokoniʻi kimaua ke tauhi maʻu homa tuʻunga fakalaumālié mo e faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú.”

16 Ko e ʻahiʻahi ʻe taha ʻoku fiemaʻu ke tau talitekeʻí ko e sio ʻi he ʻata fakalieliá. Kapau ʻoku tau tō ki he ʻahiʻahi ko ení, heʻikai lava ke tau tukuakiʻi ʻa Sētane. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ʻe Sētane mo hono māmaní ke fakamālohiʻi kitautolu ke fai ha meʻa ʻoku hala. ʻOku mamata ʻa e niʻihi ʻi he ʻata fakalieliá koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fehālākí. Ka kuo talitekeʻi ʻe he tokolahi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e ʻahiʻahi ko ení, pea ʻe lava ke tau pehē mo kitautolu.—1 Kol. 10:12, 13.

“FAKAHAOFI KIMAUTOLU MEI HE TOKOTAHA FULIKIVANÚ”

17. (a) ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku tau loto ke hanga ʻe Sihova ʻo ‘fakahaofi kitautolu mei he tokotaha fulikivanú’? (e) Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku vave ke hokó?

17 ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku tau loto ke hanga ʻe Sihova ʻo ‘fakahaofi kitautolu mei he tokotaha fulikivanú’? Kuo pau ke ʻoua te tau hoko ‘ko ha konga ʻo e māmaní’ pea kuo pau ke ʻoua te tau “ʻofa ki he māmaní pe ko e ngaahi meʻa ʻi he māmaní.” (Sione 15:19; 1 Sio. 2:15-17) He fakafiemālie ē ʻe hokó ʻi hono toʻo atu ʻe Sihova ʻa Sētane pea fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ko ení! Ka ki muʻa ke hoko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko Sētané ʻokú ne “ʻita lahi, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku toe siʻi pē hono taimí.” Te ne fai ʻa e meʻa kotoa te ne malavá ke taʻofi ʻetau tauhi kia Sihová. Ko ia kuo pau ke tau hanganaki lotu ke maluʻi kitautolu ʻe Sihova meia Sētane.—Fkh. 12:12, 17.

18. Kapau ʻoku tau loto ke hao moʻui atu ʻi he ngataʻanga ʻo e māmani ʻo Sētané, ko e hā kuo pau ke tau faí?

18 ʻOkú ke loto ke moʻui ʻi ha māmani ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa Sētane? Hanganaki lotu leva ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, pea ke fai hono finangaló ʻi māmani. Falala maʻu pē ʻe tokangaʻi koe ʻe Sihova pea ʻoatu ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fiemaʻú ke nofoʻaki mateaki ai pē kiate ia. ʻIo, fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke moʻui ʻo fehoanaki mo e sīpinga lotú.