Skip to content

Skip to table of contents

ʻE Lava Ke Tau Nofoʻaki Anga-Maʻa

ʻE Lava Ke Tau Nofoʻaki Anga-Maʻa

“Fakamaʻa homou nimá, . . . pea ʻai ke maʻa homou lotó.”—SĒM. 4:8.

1. Ko e hā ʻoku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi ko ha meʻa anga-maheni?

 ʻOKU tau moʻui ʻi ha māmani taʻetaau ʻaupito. Ko e fakatātaá, ʻoku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi ko e meʻa anga-maheni ʻa e fakasōtoma pe fehokotaki fakasino mo ha taha ʻoku ʻikai ko hoto mali. Ko e ngaahi faivá, ʻū tohí, hivá mo e tuʻuakí ʻoku fonu ʻi he ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó. (Saame 12:8) Ka ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kiate ia. ʻE lava ke tau anga-maʻa, pe maʻa, ʻi ha māmani ʻoku taʻetaau ʻaupito.—Lau ʻa e 1 Tesalonaika 4:3-5.

2, 3. (a) Ko e hā kuo pau ke tau talitekeʻi ai ʻa e ngaahi holi fehālākí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 Ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová, kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne fehiʻa aí. Ka koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻoku tohoakiʻi nai kitautolu ʻe he ʻulungaanga taʻetāú, hangē ko e tohoakiʻi ha ika ʻe he mounú. Kapau ʻoku tau kamata ke maʻu ha ngaahi fakakaukau taʻetaau, kuo pau ke tau talitekeʻi leva ia. Kapau heʻikai, ʻe hoko ʻo mālohi ʻaupito ʻa e holi taʻetaau ko iá pea ʻi he taimi te tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke faihalá, te tau fai pehē nai. Hangē pē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe Tohi Tapú: “Ko e holí leva, ʻi heʻene hoko ʻo tuʻituʻiá, ʻokú ne fanauʻi mai ʻa e angahala.”—Lau ʻa e Sēmisi 1:14, 15.

3 ʻE lava ke tupu ha holi fehālaaki ʻi hotau lotó. Ko e ʻuhinga ia ʻoku totonu ai ke tau tokanga ʻaupito ki he meʻa ʻoku kamata ke tau holi ki aí. Kapau te tau talitekeʻi ʻa e ngaahi holi fehālaaki ko iá, te tau fakaʻehiʻehi ai mei he ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó mo hono ngaahi nunuʻa koví. (Kal. 5:16) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻe tolu te ne tokoniʻi kitautolu ke faitau mo e ngaahi holi fehālākí: ko ʻetau kaumeʻa mo Sihová, ko e akonaki mei heʻene Folofolá mo e tokoni mei he kau Kalisitiane matuʻotuʻá.

“ʻUNUʻUNU OFI KI HE ʻOTUÁ”

4. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻunuʻunu ofi kia Sihová?

4 ʻOku tala ʻe he Tohi Tapú ki he faʻahinga ʻoku loto ke “ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá”: “Fakamaʻa homou nimá” pea “ʻai ke maʻa homou lotó.” (Sēm. 4:8) ʻI he hoko ʻa Sihova ko hotau Kaumeʻa lelei tahá, heʻikai ke tau loto pē ke fakahōifua kiate ia ʻetau tōʻongá ka ʻoku tau toe loto ke fakahōifua kiate ia ʻetau ngaahi fakakaukaú. Kapau ʻoku maʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú, pea ʻe toe maʻa foki mo hotau lotó. (Saame 24:3, 4; 51:6; Fil. 4:8) ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova ʻoku tau taʻehaohaoa pea te tau kamata nai ke fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa taʻetaau. Ka koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau loto ke fakamamahiʻi ʻa Sihova, te tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fehālākí. (Sēn. 6:5, 6) Te tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke tauhi ke maʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú.

5, 6. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke tau faitau mo e ngaahi holi taʻetāú?

5 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke faitau mo e ngaahi fakakaukau taʻetāú ʻi he taimi ʻoku tau hanganaki lotu ai ʻo kole ʻene tokoní. ʻOkú ne ʻomai hono laumālie māʻoniʻoní koeʻuhí ke lava ʻo tau maʻu ai ʻa e mālohi ke nofoʻaki anga-maʻa. ʻI heʻetau ngaahi lotú, ʻe lava ke tau tala kia Sihova ʻoku tau loto ke fakahōifua kiate ia ʻetau ngaahi fakakaukaú. (Saame 19:14) ʻOku tau kole anga-fakatōkilalo kiate ia ke ne sio pe ʻoku ʻi ai ha faʻahinga holi fakatupu maumau ʻi hotau lotó ʻa ia ʻe lava ke ne ʻai ke tau faiangahala ai. (Saame 139:23, 24) Hanganaki kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ke ke talitekeʻi ai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú naʻa mo e taimi ʻe faingataʻa aí.—Māt. 6:13.

6 Ki muʻa ke tau ako fekauʻaki mo Sihová, naʻa tau saiʻia nai ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ne saiʻia aí, pea ʻoku tau kei faitau nai mo e ngaahi holi fehālaaki ko ení. Ka ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau liliu mo fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá. Ko e fakatātaá, hili ʻa e feʻauaki ʻa Tuʻi Tēvita mo Patisepá, naʻá ne fakatomala pea kōlenga kia Sihova ke ʻoange kiate ia “ha loto maʻa” pea tokoniʻi ia ke ne talangofua. (Saame 51:10, 12) Ko ia kapau naʻa tau maʻu ha ngaahi holi taʻetaau mālohi ʻi he kuohilí pea ʻoku tau kei faitau mo ia, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke maʻu ha holi mālohi ange ke talangofua kiate ia pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke mapuleʻi ʻetau ngaahi fakakaukau taʻehaohaoá.—Saame 119:133.

Kapau ʻoku kamata ke tupu ha holi fehālaaki ʻi hotau lotó, kuo pau ke tau talitekeʻi leva ia (Sio ki he palakalafi 6, 7)

“HOKO KO E KAU FAI KI HE FOLOFOLÁ”

7. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻetāú?

7 ʻOku lava ke tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotu ki ha tokoní fakafou ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻI aí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e poto ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku maʻa. (Sēm. 3:17) ʻI he taimi ʻoku tau lau fakaʻaho ai ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau fakafonu ai hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau maʻa. (Saame 19:7, 11; 119:9, 11) Pehē foki ʻi he Tohi Tapú, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakatātā mo e ngaahi fakatokanga ʻe tokoni kia kinautolu ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi taʻetāú.

8, 9. (a) Ko e hā naʻe fehokotaki fakasino ai ha kiʻi talavou mo ha fefine paʻumutú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe lava ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Palōveepi vahe 7 ke tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei aí?

8 ʻI he Palōveepi 5:8, ʻoku fakatokanga mai ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fakamamaʻo mei he ʻulungaanga taʻetāú. ʻI he Palōveepi vahe 7, ʻoku tau lau ai ʻa e talanoa fekauʻaki mo ha kiʻi talavou naʻá ne ʻalu ʻo ʻeva poʻuli ʻo ofi atu ki he fale ʻo ha fefine ʻulungaanga taʻetaau. Naʻe ʻi he tuliki halá ʻa e fefiné, naʻe “teu hange ha paʻumutu.” Naʻá ne lue atu kiate ia, ʻo puke ia, ʻuma kiate ia, pea leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakatupunga ʻa e ngaahi holi fehālaaki ʻi he kiʻi talavoú. Naʻe ʻikai ke ne talitekeʻi ʻa e ngaahi holi ko ení, pea ko hono olá, naʻá ne fehokotaki fakasino mo e fefiné. Neongo naʻe ʻikai te ne palani ke faiangahala, naʻá ne fai ia. Pea naʻe pau ke ne maʻu ʻa e ngaahi nunuʻa fakalilifu. Kapau naʻá ne mahinoʻi ʻa e fakatuʻutāmakí, naʻá ne mei fakamamaʻo ʻaupito meiate ia!—Pal. 7:6-27.

9 Hangē ko e kiʻi talavou ko iá, ʻe lava ke tau fai ʻa e ngaahi fili kovi koeʻuhí ko e ʻikai ke tau mahinoʻi ʻa e fakatuʻutāmakí. Ko e fakatātaá, ʻi he poʻulí, ʻoku ʻasi mai ʻi he televīsoné ʻa e ngaahi polokalama taʻetaau ʻe niʻihi, ko ia ʻe hoko ʻo fakatuʻutāmaki ke toutou liliu ʻa e ngaahi sēnoló ke sio pe ko e hā ʻoku ʻi he TV. ʻE lava ke toe fakatuʻutāmaki ʻa e sio takai holo ʻi he ʻInitanetí ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻa e feituʻu te ke iku ki aí, pea pehē ki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi loki talanoá pe ngaahi Uepisaiti ʻoku kau ai ʻa e ngaahi tuʻuaki taʻetaau pea mo hū ai ki he ngaahi ʻata fakalieliá. ʻI he ngaahi tuʻunga ko ení, ko e meʻa ʻoku tau sio ki aí ʻe lava ke ne ʻai ke tau maʻu ʻa e ngaahi holi taʻetaau, pea ʻe lava ke iku atu eni ʻo tau talangataʻa ai kia Sihova.

10. Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e fakamalingá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

10 ʻOku toe tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e founga ʻoku totonu ke fakafeangai ai ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné. (Lau ʻa e 1 Tīmote 5:2.) ʻOku fai ʻe he kau Kalisitiané ʻenau tokanga fakaemanakó ki honau hoa malí pē pe ki ha taha ʻoku nau loto ke mali mo ia. ʻOku ʻikai ke nau fakamalinga. ʻOku fakakaukau nai ʻa e niʻihi ko e fakahāhā ʻa e tōʻonga fakaemanako ki ha taha, hangē ko e ngaue honau sinó, fakaʻilonga atu, pe kiʻi hila, ʻoku ʻikai hano kovi he ʻoku ʻikai fai ha fealaʻaki. Ka ʻi he taimi ʻoku fakamalinga ai ʻa e ongo meʻá, ʻe lava ke na kamata maʻu ha ngaahi fakakaukau taʻetaau, pea ʻe lava ke iku atu eni ki he fai ʻa e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó. Kuo hoko ia ki muʻa, pea ʻe lava ke toe hoko ia.

11. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako meia Siosifá?

11 Ko Siosifa ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei kia kitautolú. Naʻe feinga ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ke fakataueleʻi ʻa Siosifa ke na mohe. Naʻe talitekeʻi ia ʻe Siosifa, ka naʻe ʻikai tuku ʻene feinga ke fakataueleʻi iá. ʻI he ʻaho kotoa naʻá ne kole kia Siosifa “ke na feʻao.” (Sēn. 39:7, 8, 10) Naʻe fakamatala ha mataotao Tohi Tapu ʻe taha naʻe pehē ʻe he uaifi ʻo Pōtifá kapau te na toko ua, ʻe holi ange ʻa Siosifa kiate ia. Naʻe fakapapauʻi ʻe Siosifa ke ʻoua ʻaupito ʻe tali ʻene fakamalingá, pea naʻe ʻikai ke ne fakamalinga mo ia. Ko ia, naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ʻa e ngaahi holi fehālākí ke tupu ʻi hono lotó. Pea ʻi he taimi naʻá ne puke ai ʻa e kofu ʻo Siosifá pea feinga ke fakamālohiʻi ia ke na mohé, naʻe vave ʻene “tuku ʻa e kofu ʻi hono nima, ʻo ne hola ʻo hu kituaʻā.”—Sēn. 39:12.

12. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko e meʻa ʻoku tau sio ki aí ʻe lava ke ne uesia hotau lotó?

12 Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ʻo pehē ko e meʻa ʻoku tau sio ki aí ʻe lava ke ne uesia hotau lotó pea fakatupunga ha ngaahi holi fehālaaki fakaefehokotaki fakasino. Naʻá ne pehē: “Ko e tokotaha kotoa ʻoku hanganaki fakasio ki ha fefine ke tafunaki ki ai ʻene holí kuó ne ʻosi tonoʻi ia ʻi hono lotó.” (Māt. 5:28) Ko e meʻa eni naʻe hoko kia Tuʻi Tēvitá. Mei he ‘palasí; naʻá ne sio mei ai ki ha fefine ʻoku palutu,’ ka naʻe ʻikai te ne hanga kehe mei he fefiné kae fakakaukau pē ki ai. (2 Sām. 11:2) Neongo ko e uaifi ia ʻo ha tangata kehe, naʻá ne kamata ke holi kiate ia pea naʻá ne mohe mo ia.

13. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau “alea” mo hotau matá, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau fai iá?

13 Kapau ʻoku tau loto ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻetāú, ʻoku fiemaʻu ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siopé. Naʻá ne pehē: “Naʻa ma alea mo hoku mata.” (Siope 31:1, 7, 9) Hangē ko Siopé, ʻe lava ke tau fili ke ʻoua ʻaupito te tau fakakaukau taʻetaau ki ha taha ʻoku tau sio ki ai. Pea kapau ʻoku tau sio ʻi ha ʻata fakalielia ʻi he komipiutá, ʻi ha tuʻuaki, ʻi ha makasini, pe ʻi ha feituʻu pē, tau hanga kehe leva mei ai.

14. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke nofoʻaki anga-maʻá?

14 ʻI hoʻo fakakaukau atu ki he meʻa kuo tau lāulea ki aí, te ke ʻilo nai ai ʻoku fiemaʻu ke ke fai ʻa e meʻa lahi ange ke faitau mo e ngaahi holi taʻetāú. Kapau ʻoku fiemaʻu ke ke fai ha ngaahi liliu, fai leva ia! ʻI he taimi ʻokú ke talangofua ai ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe Sihová, ʻe lava ke ke fakaʻehiʻehi mei he ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó pea nofoʻaki anga-maʻa.—Lau ʻa e Sēmisi 1:21-25.

“UI MAI ʻA E KAU MĀTUʻA”

15. Kapau ʻoku tau ʻilo ʻoku faingataʻa ke faitau mo ha ngaahi holi fehālaaki, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke kole ha tokoní?

15 Kapau ʻokú ke ʻilo ʻoku faingataʻa ke faitau mo e ngaahi holi fehālākí, talanoa ki ha taha ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia kuó ne tauhi kia Sihova ʻi ha taimi fuoloa pea ʻe lava ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e faleʻi lelei mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE ʻikai nai ke faingofua ke ke talanoa fekauʻaki mo hoʻo ngaahi palopalema fakafoʻituituí mo ha niʻihi kehe, ka ʻoku mahuʻinga ke kole ha tokoni. (Pal. 18:1; Hep. 3:12, 13) ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he kau Kalisitiane matuʻotuʻá ke ke ʻiloʻi ʻa e liliu ʻoku fiemaʻu ke ke faí. Fai leva ʻa e ngaahi liliu ko iá koeʻuhí kae lava ʻo ke tauhi ʻa Sihova ko ho Kaumeʻa.

16, 17. (a) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e faʻahinga ʻoku faingataʻa ke nau faitau mo e ngaahi holi taʻetāú? ʻOmai ha fakatātā. (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he faʻahinga ʻoku nau sio ʻi he ʻata fakalieliá ke nau kole leva ha tokoní?

16 Ko e kau mātuʻa ʻi heʻetau fakatahaʻangá ʻoku tautefito ʻenau taau ke tokoniʻi kitautolú. (Lau ʻa e Sēmisi 5:13-15.) ʻI he ngaahi taʻu lahi, ko ha kiʻi talavou ʻi Pelēsila naʻá ne ʻilo ʻoku faingataʻa ke faitau mo e ngaahi holi fehālākí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku ʻiloʻi naʻe taʻefakahōifua ʻeku ngaahi fakakaukaú kia Sihova, ka naʻá ku mā ʻaupito ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa ʻeku ongoʻí.” Naʻe ʻiloʻi ʻe ha mātuʻa naʻe fiemaʻu ʻe he kiʻi talavoú ha tokoni pea fakalototoʻaʻi ia ke tuku ki he kau mātuʻá ke nau tokoniʻi ia. ʻOku pehē ʻe he kiʻi talavoú: “Naʻá ku ʻohovale ʻi he anga-lelei mai ʻa e kau mātuʻá, ʻo nau anga-lelei ange mo mahino lahi ange ia ʻi he meʻa naʻá ku ʻamanekiná. Naʻa nau fanongo lelei ki heʻeku ngaahi palopalemá. Naʻa nau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke toe fakapapauʻi ʻoku ʻofa mai ʻa Sihova kiate au, pea naʻa nau lotu mo au. Naʻe ʻai ai ke faingofua ange kiate au ke tali ʻa e akonaki Fakatohitapu naʻa nau ʻomaí.” Hili hono fakaivimālohiʻi hono vahaʻangatae mo Sihová, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻa e mahuʻinga ke kumi ha tokoní kae ʻikai feinga ke fua toko taha pē ʻa ʻetau kavengá.”

17 Kapau ʻokú ke tōʻongaʻaki ʻa e sio ʻi he ʻata fakalieliá, ʻoku totonu ke ke kole leva ha tokoni. Ko e fuoloa ange hoʻo tatali ke kole ha tokoní, ko e lahi ange ia ʻa e faingamālie te ke fakahoko ai ʻa e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó. Pea te ke fakalotomamahiʻi ai ʻa e niʻihi kehé pea fakatupunga nai ai ha lau kovi kia Sihova. Kuo kole tokoni ʻa e tokolahi ki he kau mātuʻá pea tali ʻenau akonakí koeʻuhí ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea kei nofo ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.—Saame 141:5; Hep. 12:5, 6; Sēm. 1:15.

FAKAPAPAUʻI KE NOFOʻAKI ANGA-MAʻA!

18. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?

18 ʻOku fakaʻaʻau ke toe taʻetaau ange ʻa e māmani ʻo Sētané. Ka ʻoku ngāue mālohi ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ke tauhi ʻenau fakakaukaú ke maʻa pea hoko ʻo anga-maʻa. ʻOku mātuʻaki laukauʻaki ʻe Sihova ʻa e kau Kalisitiane ko ení. ʻOfa ke tau nofo ofi kia Sihova pea muimui ʻi he akonaki ʻoku tau maʻu mei heʻene Folofolá mo e fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻI heʻetau fai ení, te tau fiefia mo maʻu ha konisēnisi maʻa. (Saame 119:5, 6) Pea ʻi he kahaʻú, hili hono toʻo atu ʻa Sētané, te tau moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou mo maʻa ʻa e ʻOtuá.