Skip to content

Skip to table of contents

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—ʻI Lūsia

Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—ʻI Lūsia

ʻI HE 1991, naʻe fiefia lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Lūsiá ʻi he taimi naʻe toʻo ai ʻa hono tapui fuoloa ʻenau ngāué pea maʻu ʻa e tali fakaʻofisiale. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai malava ke sioloto atu ʻe aʻu ʻo liunga hongofulu ʻa e tupu tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi aí ki he toko 170,000 he ʻahó ni! ʻI he lotolotonga ʻo e kau malangaʻi faivelenga ko eni ʻo e Puleʻangá ko e Kau Fakamoʻoni mei muli naʻa nau hiki ki Lūsia ke tokoni ki he utu-taʻu fakalaumālié. (Māt. 9:37, 38) Tau sio angé ki he niʻihi ʻo kinautolu.

TOKONI ʻA E FANGA TOKOUA LOTO-LELEÍ KE FAKAIVIMĀLOHIʻI ʻA E FAKATAHAʻANGÁ

Ko e taʻu naʻe toʻo ai ʻa e tapui ʻi Lūsiá, ko Matthew mei Pilitānia Lahí naʻe taʻu 28. Lolotonga ha fakataha-lahi ʻi he taʻu ko iá, naʻe fakamamafaʻi ai ʻi ha malanga ʻa e fiemaʻu ha tokoni ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻIulope Hahaké. Ko e fakatātaá, naʻe lave ʻa e tokotaha-malangá ki ha fakatahaʻanga ʻi St. Petersburg, Lūsia, ʻa ia naʻe taha pē ʻa e sevāniti fakafaifekau ʻi aí pea ʻikai ha kau mātuʻa. Neongo ia, naʻe fakahoko ʻe he kau malangá ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu ʻe lauingeau! “Hili ʻa e malanga ko iá,” ko e lau ia ʻa Matthew, “naʻe ʻikai malava ke u taʻofi ʻeku fakakaukau ki Lūsiá, ko ia naʻá ku lotu kia Sihova ʻo fakatefito pē ki heʻeku holi ke hiki ki aí.” Naʻá ne tātānaki ha kiʻi paʻanga, fakatau ʻa e lahi taha ʻo ʻene ngaahi koloá, pea hiki ki Lūsia ʻi he 1992. Naʻe anga-fēfē ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻene ʻi aí?

Mātiu

“Naʻe hoko ʻa e leá ko ha pole,” ko e lau ia ʻa Matthew. “Naʻe ʻikai lava ke u fai ha fetalanoaʻaki fakalaumālie lelei.” Ko e pole ʻe taha ko hono kumi ha nofoʻanga. “Naʻe ʻikai ke u kei manatuʻi ʻa e ngaahi taimi naʻá ku hiki ai mei he ʻapaatimeni ki ha ʻapaatimeni ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi nounou.” Neongo ʻa e ngaahi muʻaki fakafaingataʻaʻiaʻanga ko iá, ʻoku pehē ʻe Matthew: “Ko e hiki ki Lūsiá ʻa e fili lelei taha kuo faifai ange ʻo u faí.” ʻOkú ne fakamatala: “Ko e ngāue ʻi hení ʻoku ou ako ai ke falala lahi ange kia Sihova pea hokosia ʻene tatakí ʻi he ngaahi founga lahi.” Naʻe fakanofo ki mui ai ʻa Matthew ko ha mātuʻa pea ko ha tāimuʻa makehe pea ʻoku ngāue he taimí ni ʻi he ʻōfisi vaʻa ofi ki St. Petersburg.

ʻI he 1999, naʻe maʻu tohi fakamoʻoni ako ai ʻa Hiroo ʻi hono taʻu 25 mei he Akoʻanga Ako Fakafaifekaú ʻi Siapani, pea ko e taha ʻo e kau faiakó naʻá ne fakalototoʻaʻi ia ke ne ngāue ʻi ha feituʻu muli. Naʻe fanongo ʻa Hiroo fekauʻaki mo e lahi ʻo e fiemaʻu ʻi Lūsiá pea kamata ke ne ako ʻa e lea faka-Lūsiá. Naʻá ne toe fai ha ngāue fakapotopoto ʻe taha. “Naʻá ku ʻalu ki Lūsia ʻi he māhina ʻe ono,” ko ʻene fakamatalá ia. “Koeʻuhí ko e fuʻu momoko ange ʻa e faʻahitaʻu momoko ʻi aí, naʻá ku ʻalu ʻi Nōvema ke ʻilo pe ʻe malava ke u matuʻuaki ʻa e momokó.” Hili hono matuʻuaki ʻa e faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻá ne foki ki Siapani ʻo nofo ʻi ha founga moʻui faingofua ange koeʻuhí ke tātānaki ha paʻanga feʻunga ke foki ki Lūsia—ko e taimi ko ení ʻo nofo ai.

Hiroo mo Svetlana

Kuo nofo ʻa Hiroo ʻi Lūsia ʻi he taʻu eni ʻe 12 pea kuó ne ngāue ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kehekehe. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko ia pē ʻa e mātuʻa ʻokú ne tokangaʻi ʻa e kau malanga ʻe toko 100 tupu. ʻI he fakatahaʻanga ʻe taha, ko e uike kotoa naʻá ne fakahoko ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi konga ʻi he Fakataha Ngāué, naʻá ne fakahoko ʻa e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, Ako Taua Leʻo mo e Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻangá e nima kehekehe. Naʻá ne toe fai foki mo e ngaahi ʻaʻahi fakatauhisipi. ʻI he toe manatu ki he ngaahi taʻu ko iá, ʻoku pehē ʻe Hiroo: “Ko ha fiefia lahi ia ke u malava ʻo tokoniʻi ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau hoko ʻo mālohi ange fakalaumālie.” Naʻe anga-fēfē ʻa e tokoni kiate ia ʻa e ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú? ʻOkú ne pehē: “Ki muʻa ke u ʻalu ki Lūsiá, naʻá ku ʻosi hoko ko ha mātuʻa mo ha tāimuʻa, ka ʻoku ou ongoʻi hangē kuó u fakatupulekina ha vahaʻangatae foʻou ʻaupito mo Sihova hili ʻeku haʻu ki hení. Kuó u ako ke falala lahi ange kia Sihova ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo ʻeku moʻuí.” ʻI he 2005, naʻe mali ʻa Hiroo mo Svetlana, pea ʻokú na hokohoko atu ʻi he ngāue fakataha ko e ongo tāimuʻa.

Michael mo Olga fakataha mo Marina mo Matthew

Ko Matthew, ʻokú ne taʻu 34 mo hono tokouá ko Michael, ʻokú ne taʻu 28, ko ʻena haʻu mei Kānata. Naʻá na fakatou ʻaʻahi ki Lūsia pea naʻe maongo kia kinaua ʻena sio ki he tokolahi ʻa e faʻahinga mahuʻingaʻia naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá kae tokosiʻi ʻa e fanga tokoua naʻe faingamālie ke nau fakahoko iá. ʻOku pehē ʻe Matthew: “Ko e fakatahaʻanga naʻá ku ʻaʻahi ki aí naʻe toko 200, ka ko e ngaahi fakatahá naʻe fakahoko kotoa ia ʻe ha mātuʻa taʻumotuʻa ʻe taha mo e sevāniti fakafaifekau kei siʻi ʻe taha. Ko e sio ki he tuʻunga ko iá naʻe ʻai ai au ke u loto ke hiki ki ai ke tokoni ki he fanga tokoua ko iá.” Naʻá ne hiki ki Lūsia ʻi he 2002.

ʻI he taʻu ʻe fā ki mui ai, naʻe hiki ʻa Michael ki Lūsia pea vave ʻene ʻilo naʻe kei lahi pē ʻa e fiemaʻu ki ha fanga tokouá. ʻI he tuʻunga ko ha sevāniti fakafaifekaú, naʻe vaheʻi ia ke ne tokangaʻi ʻa e paʻangá, ʻū tohí mo e feituʻu ngāué. Naʻe toe kole ange kiate ia ke ne fai ʻa e ngāue ʻoku faʻa fai ʻe he sekelitali ʻa e fakatahaʻangá, ko hono fai ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakaí, pea tokoni ki hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi ʻasemipilií mo e langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá. Ko hono moʻoní, naʻa mo e ʻahó ni, ʻoku kei fiemaʻu ʻa e tokoni lahi ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. Neongo ko e ngāue lahi hono tokangaʻi ʻa e ngaahi fatongia kehekehe, ʻoku pehē ʻe Michael, ʻa ia ko ha mātuʻa ia he taimí ni: “Ko hono tokoniʻi ʻa e fanga tokouá ʻoku ʻomai ai kiate au ʻa e fiemālie lahi. Ko e founga lelei taha ia ke fakamoleki ki ai ʻeku moʻuí!”

ʻI he taimí ni, ʻoku mali ʻa Matthew mo Marina, pea mali ʻa Michael mo Olga. Ko e ongo meʻa mali ko ení, fakataha mo e kau ngāue loto-lelei kehe, ʻoku nau hokohoko atu ke tokoni ki he tupu ʻa e ngaahi fakatahaʻangá.

TOKONI ʻA E FANGA TUOFĀFINE FAIVELENGÁ ʻI HE UTU-TAʻÚ

Tatyana

ʻI he 1994, ʻi he taʻu 16 ʻa Tatyana, ko e kau tāimuʻa makehe ʻe toko ono mei he Lepupilika Sekí, Pōlani mo Solovākia naʻa nau kamata ngāue ʻi heʻene fakatahaʻanga ʻi ʻIukalainé. ʻOkú ne manatu ʻofa kia kinautolu, ʻi heʻene pehē: “Ko e kau tāimuʻa faivelenga ko ení naʻa nau fotungofua mo anga-lelei, pea nau ʻiloʻi lelei ʻa e Tohi Tapú.” Naʻá ne sio ki hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻenau maʻu ʻa e laumālie feilaulauʻi-kitá, pea naʻá ne fakakaukau, ‘ʻOku ou loto ke hangē ko kinautolú.’

ʻI hono fakalototoʻaʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau tāimuʻá, naʻe ngāueʻaki ʻe Tatyana ʻa e tutuku ʻa e akó ke ne fononga mo e niʻihi kehe ki he ngaahi feituʻu tuʻu mavahe ʻi ʻIukalaine mo Pelālasi ʻa ia kuo teʻeki ke malanga ai ha Kau Fakamoʻoni. Naʻá ne fiefia lahi ʻi he ngaahi ʻalu ʻo malanga ko iá ʻo ne palani ai ke fakalahi ʻene ngāue fakafaifekaú ʻaki ʻene hiki ki Lūsia. ʻUluakí, naʻá ne ʻalu ʻi ha kiʻi taimi ke ʻaʻahi ki ha tuofefine naʻe hiki ki ai mei ha fonua kehe mo kumi ha ngāue ke tokoni ki heʻene tāimuʻá. Ki mui ai, ʻi he 2000, naʻá ne hiki ki Lūsia. Naʻe faingataʻa ʻa e feʻunuʻaki ko ení?

ʻOku pehē ʻe Tatyana: “Koeʻuhí ko e ʻikai lava ke u totongi hoku ʻapaatimení, naʻe pau ai ke u totongi ha kiʻi loki ʻi ha ʻapi ʻo ha niʻihi kehe. Naʻe ʻikai faingofua ʻa e nofo ko iá. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ku loto ke foki ki ʻapi. Ka naʻe tokoniʻi maʻu pē au ʻe Sihova ke u sio ki he ʻaonga te u maʻu mei he hokohoko atu ʻeku ngāué.” ʻI he ʻahó ni, ʻoku hoko ʻa Tatyana ko ha misinale ʻi Lūsia. ʻOkú ne fakaʻosiʻaki ʻo pehē: “Ko e ngaahi taʻu kotoa naʻá ku mavahe ai mei hoku fonuá kuó u maʻu ai ha ngaahi hokosia taʻealafakatataua mo e ngaahi kaumeʻa tokolahi. Kae hiliō ʻi he meʻa kotoa, ko e ngaahi taʻu ko ení kuó ne fakaivimālohiʻi ʻeku tuí.”

Masako

Ko Masako mei Siapaní, ʻokú ne taʻu 50 tupu siʻi he taimí ni, naʻe fuoloa ʻene holi ke hoko ko ha misinale, ka naʻe ʻai ʻe he mahamahakí ke hā ngali faingataʻa kiate ia ke fai pehē. Neongo ia, ʻi he kiʻi saisai hono puké, naʻá ne fili ke hiki ki Lūsia ke tokoni ki he ngāue utu-taʻú. Neongo naʻe faingataʻa ke maʻu ha nofoʻanga feʻunga mo ha ngāue tuʻumaʻu, naʻe malava ke ne tokoniʻi ʻene tāimuʻá ʻaki hono akoʻi ʻa e lea faka-Siapaní mo fai ʻa e ngāue fakamaʻá. Ko e hā kuó ne tokoniʻi ia ke hokohoko atu ʻene ngāue fakafaifekaú?

ʻI he toe manatu ki he taʻu ʻe 14 ʻo e ngāue ʻi Lūsiá, ʻoku pehē ʻe Masako: “Ko e fiefia ʻoku ou maʻu ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻoku mōlia atu ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku ou fetaulaki mo iá. Ko e malanga ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá ʻokú ne ʻai ai ʻa e moʻuí ke longomoʻui mo fakafiefia.” ʻOkú ne tānaki mai: “Kiate au, ko ha mana ia ʻi onopooni ke u hokosia tonu ʻi he ngaahi taʻu ko ení ʻa hono tokonaki mai maʻaku ʻe Sihova ʻa e meʻakai, vala mo e nofoʻanga.” Tuku kehe ʻa e ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻi Lūsiá, kuo toe kau ʻa Masako ʻi he ngāue utu-taʻu ʻi Kekisitaní. Tānaki atu ki aí, naʻe malava ke ne tokoni ki he ngaahi kulupu lea faka-Pilitānia, Siaina mo e Uighur. ʻI he taimi ní, ʻokú ne ngāue ko ha tāimuʻa ʻi St. Petersburg.

POUPOU ʻA E FĀMILÍ MO MAʻU ʻA E NGAAHI TĀPUAKI

Inga mo Mikhail

Koeʻuhí ko e faingataʻa fakaʻekonōmiká, ʻoku faʻa hiki ai ʻa e ngaahi fāmilí ki he ngaahi fonua kehe ke fakaleleiʻi ai honau tuʻunga fakamatelié. Kae hangē ko ʻĒpalahame mo Sela ʻo e kuonga muʻá, ʻoku hiki ʻa e ngaahi fāmili ʻe niʻihi ki muli ke tuli ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālie. (Sēn. 12:1-9) Fakakaukau kia Mikhail mo Inga, ko ha ongo meʻa mali mei ʻIukalaine naʻá na hiki ki Lūsia ʻi he 2003. Naʻe vave ʻena ʻilo ʻa e kakai naʻa nau kumi ki he moʻoni Fakatohitapú.

ʻOku pehē ʻe Mikhail: “ʻI he taimi ʻe taha naʻá ma malanga ʻi ha feituʻu naʻe teʻeki malanga ai ha Kau Fakamoʻoni ki muʻa. Naʻe fakaava mai ʻe ha tangataʻeiki ʻa e matapaá ʻo pehē, ‘Ko e ongo faifekau kimoua?’ ʻI heʻema tala ange ʻió, naʻá ne pehē mai: ‘Naʻá ku ʻiloʻi te mo haʻu ʻi ha ʻaho. Heʻikai ke taʻefakahoko ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú.’ Naʻe toʻo-lea leva ʻa e tangataʻeikí mei he Mātiu 24:14.” ʻOku toe pehē ʻe Mikhail: “ʻI he feituʻu ko iá, naʻá ma toe maʻu ai ha kau fefine siasi Papitaiso ʻe toko hongofulu nai, ko e kakai loto-totonu ʻoku nau fieinua ki he moʻoní. Naʻa nau maʻu ʻa e tohi Moʻui Taʻengata pea ngāueʻaki ia ʻi he fakaʻosinga uike kotoa pē ke ako ai ʻa e Tohi Tapú. ʻI ha ngaahi houa lahi naʻá ma tali ʻenau ngaahi fehuʻí pea mau hivaʻi ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá, pea mau kai efiafi fakataha. Ko e ʻaʻahi ko iá ko e taha ia ʻo e ngaahi manatu melie lelei taha kuó u maʻú.” ʻOku loto-tatau ʻa Mikhail mo Inga ko e ngāue ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá kuó ne tohoakiʻi kinaua ke na toe ofi ange kia Sihova, fakalolotoʻi ʻena ʻofa ki he kakaí, pea tāpuakiʻi kinaua ʻaki ha moʻui fakakoloa moʻoni. ʻI he ʻahó ni, ʻokú na ngāue fakasēketi.

Oksana, Aleksey, mo Yury

ʻI he 2007, ko Yury mo Oksana, ko ha ongo meʻa mali mei ʻIukalaine, ʻokú na taʻu 30 tupu, mo hona foha ko Aleksey, ʻokú ne taʻu 13 he taimí ni, naʻa nau ʻaʻahi ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Lūsiá. ʻI aí naʻa nau sio ai ki he mape ʻo Lūsiá ʻoku ʻasi ai ʻa e ngaahi feituʻu ngāue lahi ʻoku teʻeki ngāueʻi. “Hili ʻa e sio ʻi he mapé,” ʻoku pehē ʻe Oksana, “naʻa mau ʻiloʻi papau ʻoku ʻi ai ʻa e fiemaʻu lahi ki ha kau malanga ʻo e Puleʻangá. Naʻe tokoni ia kia kimautolu ke mau fakapapauʻi ke hiki ki Lūsia.” Ko e hā naʻá ne toe tokoniʻi kinautolú? ʻOku pehē ʻe Yury: “Ko hono lau ʻa e ngaahi kupu pehē ʻi heʻetau ʻū tohí, hangē ko e ‘Te Ke Lava ʻo Ngāue ʻi ha Malaʻe Muli?’ naʻe ʻaonga ʻaupito ia. a Naʻa mau ʻaʻahi ki he feituʻu ʻi Lūsia naʻe fokotuʻu mai ʻe he vaʻá ʻa ia ko ha feituʻu ia ke mau hiki ki ai pea kumi ha nofoʻanga mo ha ngāue.” ʻI he 2008, naʻa nau hiki ki Lūsia.

ʻI he kamatá, naʻe faingataʻa hono maʻu ha ngāué, pea ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi naʻe pau ke nau hiki mei he ʻapaatimeni ki he ʻapaatimeni. ʻOku pehē ʻe Yury: “Naʻa mau lotu maʻu pē ke maʻu ʻa e loto-toʻa, pea mau hokohoko atu ʻi he ngāue fakamalangá, ʻo falala kia Sihova ki ha poupou. Naʻa mau hokosia ʻa hono tokangaʻi kimautolu ʻe Sihová ʻi heʻemau fakamuʻomuʻa ʻa hono Puleʻangá. Naʻe fakaivimālohiʻi ʻe he ngāue ko ení homau fāmili.” (Māt. 6:22, 33) Pea kuo anga-fēfē hono tākiekina ʻa kiʻi Aleksey ʻe he ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú? “Naʻe mātuʻaki tākiekina lelei ia,” ko e lau ia ʻa Oksana. “Naʻá ne fakatapui kia Sihova pea papitaiso ʻi hono taʻu hiva. Ko e sio ki he fiemaʻu lahi ʻo ha kau malanga ʻo e Puleʻangá ʻoku ueʻi ai ia ke ne ngāue ko ha tāimuʻa tokoni lolotonga ʻa e tutuku maʻu pē ʻa e akó. Naʻá ma ongoʻi fiefia lahi ʻi he sio ki heʻene ʻofa mo e faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú.” ʻI he ʻahó ni, ʻoku ngāue tāimuʻa makehe ʻa Yury mo Oksana.

“NAʻE TAHA PĒ ʻEKU FAKAʻISEʻISÁ”

ʻI he hā mahino ʻa e ngāue faivelenga ʻa e kau ngāue utu-taʻú, ko e hiki ki he ngaahi feituʻu kehe ke fakalahi ai hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻoku fiemaʻu ke ke falala kakato kia Sihova. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú ʻoku nau fetaulaki mo e ngaahi pole ʻi honau feituʻu ngāue foʻoú, ka ʻoku nau toe hokosia ʻa e fiefia lahi ʻoku maʻu mei hono vahevahe ʻa e ongoongo leleí ki he kakai ʻoku nau tali lelei ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Te ke malava ke tokoni ki hono tānaki ʻa e utu-taʻú ʻi ha feituʻu ʻoku kei lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá? Kapau te ke fili ke fai pehē, ʻe vave nai hoʻo ongoʻi hangē ko Yury, ʻa ia naʻá ne lea fekauʻaki mo ʻene fili ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú: “Naʻe taha pē ʻeku fakaʻiseʻisá ko e ʻikai te u fai ia ki muʻa angé.”

a Sio ki he Taua Leʻo, ʻOkatopa 15, 1999, peesi 23-27.