Skip to content

Skip to table of contents

Tauhi kia Sihova ʻi he “Ngaahi ʻAho Kovi”

Tauhi kia Sihova ʻi he “Ngaahi ʻAho Kovi”

“NAʻE ʻalu ke toe kovi ange hoku tuʻunga moʻui leleí,” ko e lea ia ʻa ʻĒnesi, ʻa ia ʻokú ne taʻu 70 tupu. a ʻOkú ke faʻa fanongo ʻi he lea ko ení? Kapau ʻoku fakaʻaʻau ke ke motuʻa ange pea ongoʻi ʻoku mole atu ho mālohí mo e moʻui leleí, te ke mahinoʻi lelei nai ʻa e fakamatala ʻoku maʻu ʻi he Koheleti vahe 12. ʻI he veesi 1 mo e 2, ko e ngaahi ʻaho ʻo e taʻumotuʻá ʻoku ui ia ai ko e “ngaahi ʻaho kovi.” Neongo ia, ʻoku ʻikai ke ke huʻu atu ki ha moʻui ʻoku fakamamahi. ʻE lava ke ke kei maʻu ha moʻui fiemālie ʻi he tauhi fiefia kia Sihová.

TAUHI MAʻU ʻA E TUI MĀLOHI

Siʻi fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku ʻikai ko kimoutolu pē ʻoku fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí. Naʻe fehangahangai ʻa e kau sevāniti taʻumotuʻa ʻa Sihova ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú mo e ngaahi pole meimei tatau. Ko e fakatātaá, naʻe ʻikai lava ke sio ʻa ʻAisake, Sēkope mo ʻAhaia. (Sēn. 27:1; 48:10; 1 Tuʻi 14:4) Naʻe ongoʻi ʻe Sela kuó ne “vaivai.” (Sēn. 18:11, 12) Ko Tuʻi Tēvita naʻe “ʻikai te ne mafana.” (1 Tuʻi 1:1) Naʻe ʻikai ke kei maʻu ʻe he tuʻumālie ko Pāsiliaí ʻa e ifoʻia ʻi he meʻakaí pe mālieʻia ʻi he fasí. (2 Sām. 19:32-35) Naʻe fekuki ʻa ʻĒpalahame mo Nāomi mo e mole hona ʻofaʻangá ʻi he maté.—Sēn. 23:1, 2; Lute 1:3, 12.

Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga tāutaha ko ení ke nofoʻaki mateaki kia Sihova mo tauhi maʻu ʻa e fiefiá? ʻI he taʻumotuʻa ʻa ʻĒpalahamé, ko e tui ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻe “hoko ʻo mālohi ko e meʻa ʻi heʻene tuí.” (Loma 4:19, 20) ʻOku tau fiemaʻu foki ʻa e tui mālohi. Ko e tui ko iá ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi hotau taʻumotuʻá, ngaahi malavá, pe ngaahi tuʻungá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe vaivai, kui mo toka-mohenga ai ʻa e pēteliake ko Sēkopé, naʻá ne fakahāhā ʻa e tui mālohi ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. (Sēn. 48:1-4, 10; Hep. 11:21) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tofanga ʻa Ines, ʻa ia ʻoku taʻu 93 ʻi he vaivai ʻa e uouá, ka ʻokú ne kei pehē: “ʻI he ʻaho kotoa pē ʻoku ou ongoʻi ʻoku tāpuakiʻi lahi au ʻe Sihova. ʻI he ʻaho kotoa pē ʻoku ou fakakaukau ki he Palataisí. ʻOku ʻomai heni kiate au ʻa e ʻamanaki.” Ko ha fakakaukau lelei mo papau ia!

ʻOku fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻe he lotú, sivisiviʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Naʻe lotu tuʻo tolu maʻu pē ʻi he ʻaho ʻa e palōfita taʻumotuʻa ko Tanielá pea hanganaki ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Tan. 6:10; 9:2) Ko e uitou taʻumotuʻa ko ʻAná “naʻe ʻikai ʻaupito te ne mavahe mei he temipalé.” (Luke 2:36, 37) ʻI hoʻo maʻu ʻa e fakatahá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku faingamālie aí pea kau ki ai ʻi he lahi taha te ke ala lavá, ʻoku ʻikai ko koe pē ʻoku fakaivifoʻou aí ka ʻoku toe pehē pē ki he faʻahinga kotoa ʻoku maʻu fakatahá. ʻOku fiefia maʻu pē ʻa Sihova ʻi hoʻo ngaahi lotú, neongo ʻoku fakangatangata pē ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke faí.—Pal. 15:8.

Fefakalototoʻaʻaki

Ko e tokolahi ʻo kimoutolu kau faitōnungá te mou saiʻia ke malava ʻo lautohi, pea hoko ʻo mālohi feʻunga ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, ka ʻoku mou ʻilo ʻoku toe faingataʻa ange pea ʻikai malava ke fai pehē. Ko e hā leva te mou faí? Ngāueleleiʻaki ʻa e meʻa pē ʻoku lava ke ke faí. Ko e tokolahi ʻoku ʻikai malava ke nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻoku nau fiefia pē ke fanongo ki ai ʻi he telefoní. Neongo e kovi ʻa e sió, ko e taʻu 79 ko Inge, ʻokú ne teuteu ki he ngaahi fakatahá ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tatau mata-lalahi ʻa ia naʻe ʻoange ʻe ha tokoua ʻi he fakatahaʻangá.

Mahalo pē ʻokú ke maʻu ha meʻa ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe he niʻihi kehé—ko e taimí. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke ngāueʻaki ai ia ke fanongo ki he ngaahi hiki-leʻo ʻo e Tohi Tapú mo e ʻū tohi, malanga, mo e hiki-leʻo Fakatohitapú? Pehē foki, te ke loto nai ke tamuʻomuʻa ʻi he telefoni ki ha kaungātui ke vahevahe ha meʻaʻofa fakalaumālie mo fai ha “fefakalototoʻaʻaki.”—Loma 1:11, 12.

HANGANAKI LONGOMOʻUI ʻI HE NGĀUE ʻA E ʻOTUÁ

Malangaʻi ʻa e folofolá

“ʻOku fakamamahi ʻa e ʻikai hoko ʻo longomoʻui ʻo hangē ko ia ki muʻá,” ko e lau ia ʻa Christa, ʻa ia ʻokú ne taʻu 80 tupu. ʻE lava fēfē leva ke tauhi maʻu ʻe he kau taʻumotuʻá ʻenau fiefiá? “ʻAki hono maʻu ha fakakaukau pau,” ko e lau ia ʻa e taʻu 75 ko Pitá, “ʻo ʻikai fakakaukau maʻu pē ki he meʻa heʻikai lava ke ke faí kae fiefia ʻi he meʻa ʻe lava ke ke faí.”

ʻE lava ke ke fakakaukau ki he ngaahi founga ʻo e faifakamoʻoni ʻoku kei ʻatā mai kiate koé? Ko Heidi ʻoku ʻikai malava ke ne ʻalu mei he matapā ki he matapā ʻo hangē ko ia ki muʻá. ʻI hono taʻu 80 tupú, naʻá ne ako ke ngāueʻaki ʻa e komipiutá ke faitohi. ʻOku kamata ʻe he kau malanga taʻumotuʻa ʻe niʻihi ha fetalanoaʻaki Fakatohitapu lolotonga ʻenau tangutu ʻi ha sea he paʻaké pe ʻi ha tauʻanga pasi. Pe kapau ʻokú ke nofo ʻi he fale tauhiʻanga vaivaí, ʻe lava ke hoko ko ho “feituʻu ngāué” ʻa e kau ngāue ʻoku nau tokangaʻi koé mo e faʻahinga kehe ʻoku nofo aí?

Anga-talitali kakai

ʻI he ngaahi taʻu ki mui ʻo e moʻui ʻa Tuʻi Tēvitá, naʻá ne pouaki ʻa e lotu maʻá. Naʻá ne foaki ha paʻanga pea poupouʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ki hono langa ʻo e temipalé. (1 Kal. 28:11–29:5) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe lava ke ke poupouʻi moʻoni ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahi. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke poupouʻi ai ʻa e kau tāimuʻá pe kau malanga faivelenga kehe ʻi ho fakatahaʻangá ʻaki ha ngaahi lea fakalototoʻa, ko ha kiʻi meʻaʻofa siʻisiʻi, pe ko ha kiʻi fakamāmālohi? ʻI hoʻo ngaahi lotú, te ke fakakau nai ai ʻa e toʻutupú mo e ngaahi fāmilí, ko e kau sevāniti taimi-kakató, kau puké mo e faʻahinga ʻoku nau fua ʻa e ngaahi fatongia mafatukitukí.

ʻOku fakamahuʻingaʻi lahi koe mo hoʻo ngāué. Ko ʻetau Tamai fakahēvaní heʻikai ʻaupito te ne liʻaki kimoutolu ʻa e siʻi kau taʻumotuʻa. (Saame 71:9) ʻOku ʻofa mo koloaʻaki kimoutolu ʻe Sihova. ʻOku vavé ni ke lahi ange hotau taʻú kae ʻikai ha langa mamahi pe faingataʻa. ʻI hono kehé, te tau ivi lahi mo haohaoa, ʻo tau hokohoko atu ai ʻa e tauhi ki hotau ʻOtua ʻofa, ko Sihová, ʻi he kotoa ʻo ʻitānití!

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.