Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Vaotā Biriya ʻi Kāleli

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻe vaotā ʻa ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi nai ʻe he Tohi Tapú?

ʻOKU fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá naʻe vaotā pea naʻe “tuʻuna” ai ʻa e ngaahi ʻuluʻakaú. (1 Tuʻi 10:27; Sios. 17:15, 18) Neongo ia, ʻi he sio ki he ʻauha ʻo e ʻakaú ko e ngaahi konga lahi ʻo e fonuá he ʻahó ni, ʻoku fifili nai ʻa e kau tui veiveiuá pe naʻe ʻi ai koā ha meʻa pehē.

Ko ha fuʻu fuhinga sukamino

ʻOku fakamatala ʻa e tohi Life in Biblical Israel ʻo pehē “ko e ngaahi vaotā ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe lahi ange ia ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi ai he ʻaho ní.” Ko e ngaahi ʻakau ʻoku nau ʻufiʻufi ʻa e tafa moʻungá ʻoku meimei ko e paini ko e Aleppo (Pinus halepensis), ʻoke (Quercus calliprinos), mo e terebinth (Pistacia palaestina). ʻI Sefelaʻā, ko ha feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e fanga kiʻi tafungofunga ʻi he tafaʻaki moʻungá ʻi he vahaʻa ʻo e moʻunga lalahí mo e Matāfanga Metiteleniané, naʻe toe lahi ai ʻa e sukaminó (Ficus sycomorus).

ʻOku fakahaaʻi ʻi he tohi Plants of the Bible ʻo pehē ko e ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi ʻIsileli ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi ʻuluʻakau ia he taimí ni. Ko e hā naʻe hoko ki aí? ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e foʻi ngāue hokohoko ko ení, ʻoku pehē ʻi he tohí: “Kuo maumauʻi ʻe he tangatá ʻa e ʻuluʻakau fakanatulá, ʻi he ʻuhinga tefito ke fakalahi honau fāmá mo e feituʻu kaikaiʻanga ʻo e fanga manú, kae toe pehē ke maʻu mei ai ha naunau langa mo e fefie ki he afí.”