Skip to content

Skip to table of contents

Fakalaulauloto ki he ʻOfa Tuʻuloa ʻa Sihová

Fakalaulauloto ki he ʻOfa Tuʻuloa ʻa Sihová

“Teu fakalaulauloto foki ki hoo gaue kotoabe.”—SAAME 77:12PM.

HIVA: 18, 29

1, 2. (a) Ko e hā ʻokú ke tuipau ai ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻi heʻene kakaí? (e) Naʻe fakatupu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá fakataha mo e fiemaʻu ko e hā?

 KO E hā ʻokú ke tuipau ai ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻi heʻene kakaí? Ki muʻa ke ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, fakakaukau ki he ngaahi fakatātā ko ení: ʻI ha ngaahi taʻu, naʻe fakalototoʻaʻi anga-ʻofa ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e tuofefine ko Taylene. Naʻa nau tala ange kiate ia ke ʻoua te ne ʻamanekina ha meʻa ʻo fuʻu lahi meiate ia. ʻOkú ne pehē: “Kapau naʻe ʻikai ʻofa ʻa Sihova ʻiate au, heʻikai ke kei hokohoko atu ʻene akonakí.” ʻOku pehē ʻe Brigitte, ʻa ia naʻá ne ʻohake toko taha ʻene fānau ʻe toko ua hili ʻa e mate hono husepānití: “Ko hono ʻohake ʻa e fānaú ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ko e taha ia ʻo e ngaahi pole faingataʻa tahá, tautefito ki ha mātuʻa taʻehoa. Ka ʻoku ou tuipau ki he ʻofa ʻa Sihová koeʻuhí kuó ne tataki au ʻi he taimi ʻo ʻeku loʻimataʻiá mo e loto-mamahí pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne tuku ke u hokosia ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻe lava ke u kātakiʻí.” (1 Kol. 10:13) Naʻe maʻu ʻe Sandra ha mahaki mafatukituki ʻoku ʻikai hano faitoʻo. ʻI ha fakataha-lahi, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ha tuofefine ha mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻia Sandra. “Neongo naʻe ʻikai ke ma ʻiloʻi lelei ʻa e tuofefiné,” ko e lau ia ʻa e husepāniti ʻo Sandra, “ko ʻene tokanga fakamātoató naʻá ma fiefia lahi ai. Naʻa mo e fanga kiʻi fakahāhā ʻo e ʻofá mei hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku fakahaaʻi mai ai kiate au ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻia kimauá.”

2 Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e fiemaʻu ke nau ʻofa mo ongoʻi ʻoku ʻofaʻi. Kae kehe, ʻoku faingofua ke hoko ʻo loto-siʻi koeʻuhí ko ha mahamahaki pe ngaahi palopalema fakaepaʻanga pe koeʻuhí ko e ʻikai ke ola ʻetau ngāue fakafaifekaú. Kapau ʻoku tau kamata ke ongoʻi ʻoku ʻikai kei ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolu, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku tau mahuʻinga kiate ia pea ʻokú ne ʻi ai ʻo puke hotau nima toʻomataʻú mo tokoniʻi kitautolu. ʻE ʻikai ʻaupito ngalo kitautolu ʻiate ia kapau ʻoku tau faitōnunga kiate ia.—ʻAi. 41:13; 49:15.

3. Ko e hā ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau ko e ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolú ʻoku tuʻuloa?

3 Ko e Kau Fakamoʻoni naʻe lave ki ai ki muʻá naʻa nau tuipau naʻe kau ʻa e ʻOtuá mo kinautolu ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e tuipau tatau ʻokú ne kau mo kitautolu. (Saame 118:6, 7) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻaʻofa ʻe fā ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolú. Ko e (1) ko ʻene fakatupú, (2) ko e Tohi Tapú, (3) lotú, mo e (4) huhuʻí. Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa lelei kuo fai ʻe Sihová ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau houngaʻia lahi ange ʻi heʻene ʻofa tuʻuloá.—Lau ʻa e Saame 77:11, 12.

FAKALAULAULOTO KI HE FAKATUPU ʻA SIHOVÁ

4. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakatupu ʻa Sihová?

4 ʻI heʻetau sio ki he fakatupu ʻa Sihová, ʻoku tau ako ai ki he lahi ʻo ʻene ʻofa ʻia kitautolú. (Loma 1:20) Ko e fakatātaá, naʻe teuʻi ʻe Sihova ʻa e māmaní koeʻuhí ke tau lava ʻo fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he nofo pē ʻi aí. Kuó ne foaki mai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻú ke fiefia ai ʻi he moʻuí. ʻOku fiemaʻu ke tau kai, ka kuo foaki mai ʻe Sihova ha meʻakai kehekehe ke tau maʻu ai ʻa e fiefia ʻi hono kai iá! (Koh. 9:7) ʻOku fiefia ʻa e tuofefine ko Catherine ʻi heʻene sio ki he meʻa fakatupú, tautefito ki he lolotonga ʻo e taimi failaú ʻi Kānata. ʻOkú ne pehē: “ʻOku fakaofo moʻoni ʻa e anga ʻo e moʻui ʻa e meʻa kotoa pē—ʻa hono fakapolokalamaʻi ʻa e ngaahi matalaʻiʻakaú ke nau matala hake mei he kelekelé mo e foki ʻa e fanga manupuná mei heʻenau fonongá, kau ai hono ʻiloʻi ʻe he kiʻi hummingbird ʻa ʻene meʻakaí ʻi tuʻa ʻi he matapā sioʻata ʻo hoku peitó. Kuo pau pē ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolu ʻi heʻene ʻomai ʻa e meʻa lahi ke tau fiefia ai.” ʻOku ʻofa ʻetau Tamaí ʻi heʻene fakatupú. Pea ʻokú ne loto ke tau fiefia mo kitautolu foki.—Ngā. 14:16, 17.

5. ʻOku anga-fēfē ʻa e hā ʻa e ʻofa ʻa Sihová ʻi he founga naʻá ne ngaohi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?

5 Naʻe ngaohi kitautolu ʻe Sihova mo e malava ke tau fai ha ngāue ʻoku mohu ʻuhingá pea fiefia ai. (Koh. 2:24) Naʻá ne ʻoange ki he ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa e ngāue ke fakafonu ʻa e māmaní, ngoueʻi ia, pea tokangaʻi ʻa e fanga iká, manupuná mo e ngaahi meʻamoʻui kehe ʻi aí. (Sēn. 1:26-28) Pea naʻá ne toe fakatupu kitautolu mo e ngaahi ʻulungaanga lelei koeʻuhí ke tau lava ai ʻo faʻifaʻitaki kiate ia!—ʻEf. 5:1.

MAHUʻINGA ʻO E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ

6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau houngaʻia loloto ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá?

6 Kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e Tohi Tapú koeʻuhí ko ʻene ʻofa lahi ʻia kitautolú. ʻOku tala mai ai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo fekauʻaki mo iá mo e anga ʻene ongoʻi ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e fakatātaá, ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau faʻa talangataʻa kiate ia. ʻOku pehē ʻi he Saame 78:38: “Ko ʻene ʻAfio, ʻi heʻene manavaʻofa, ʻoku ne ʻufiʻufi angahala, pea ʻoku ʻikai te ne fakaʻauha: ʻIo, ʻoku tuʻo lahi ʻene mapuke ʻene ʻita, pea ʻoku ʻikai te ne langaʻi ʻene houhau kotoa.” Ko e fakalaulauloto ki he veesi ko iá ʻe tokoniʻi ai koe ke ke sio ki he lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihová mo ʻene tokanga kiate koé. ʻE lava ke tau tuipau ʻoku tokanga lahi mai ʻa Sihova kiate kitautolu.—Lau ʻa e 1 Pita 5:6, 7.

7. Ko e hā ʻoku totonu ai ke mahuʻinga kia kitautolu ʻa e Tohi Tapú?

7 ʻOku totonu ke hoko ʻa e Tohi Tapú ʻo mātuʻaki mahuʻinga kia kitautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku fetuʻutaki mai ʻa Sihova kia kitautolu ʻo fakafou ʻi heʻene Folofolá. ʻI he taimi ʻoku fetuʻutaki tauʻatāina ai ha mātuʻa mo ha kiʻi tama, ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻena ʻofá mo e fefalalaʻakí. Ko Sihova ʻetau Tamai anga-ʻofá. Pea neongo ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau sio kiate ia pe fanongo ki hono leʻó, ʻoku hangē ia ʻokú ne fetuʻutaki hangatonu mai kia kitautolu fakafou ʻi he Tohi Tapú. ʻOku totonu ke tau fanongo maʻu pē kiate ia! (ʻAi. 30:20, 21) ʻI heʻetau lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau hoko ai ʻo ʻiloʻi mo falala kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne tataki mo maluʻi kitautolu.—Lau ʻa e Saame 19:7-11; Palōveepi 1:33.

Neongo naʻe pau ke akonakiʻi ʻe Sehu ʻa Sihosafate, naʻe ʻilo ʻe Sihova ha “ngaahi meʻa lelei” ʻi he tuʻí (Sio ki he palakalafi 8, 9)

8, 9. Ko e hā ʻoku loto ʻa Sihova ke tau ʻiló? ʻOmai ha fakatātā mei he Tohi Tapú.

8 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau ʻilo ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu pea ʻokú ne sio ʻo fakalaka atu ʻi heʻetau ngaahi taʻehaohaoá. ʻOkú ne vakai ki he lelei ʻia kitautolú. (2 Kal. 16:9) Tau lāulea angé ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he lelei ʻia Tuʻi Sihosafate ʻo Siutá. Naʻe fai ʻe Sihosafate ha fili fakavalevale ke kau fakataha mo Tuʻi ʻĒhapi ʻo ʻIsilelí pea tauʻi ʻa e kau ʻAsīlia ʻi Lemoti-kiliatí. Neongo naʻe tala ange ʻe he kau palōfita loi ʻe toko 400 kia ʻĒhapi fulikivanu te ne ikuna ʻi he taú, naʻe tala ange ʻe he palōfita moʻoni ʻa Sihova ko Maikaiá kia Sihosafate mo ʻĒhapi kapau te na faitau, te na ʻulungia. Pea ko e meʻa tofu pē ia naʻe hokó. Naʻe mate ʻa ʻĒhapi ʻi he taú, kae mālō pē moʻui ʻa Sihosafaté. Hili ʻa e taú, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Sehu ke ne akonakiʻi ʻa Sihosafate ʻi heʻene fehālākí. Neongo ia, naʻe toe tala ʻe Sehu kiate ia: “ʻOku ai ha ngaahi meʻa lelei kuo ʻilo ʻiate koe.”—2 Kal. 18:4, 5, 18-22, 33, 34; 19:1-3.

9 ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa aí, naʻe tala ʻe Sihosafate ki he kau houʻeikí, kau Līvaí mo e kau taulaʻeikí ke nau ʻaʻahi ki he kotoa ʻo e ngaahi kolo ʻo Siutá ke akoʻi ki he kakaí ʻa e Lao ʻa Sihová. Naʻa nau lavameʻa ʻaupito he naʻa mo e kakai mei he ngaahi puleʻanga kehé naʻa nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova. (2 Kal. 17:3-10) Ko ia neongo naʻe fai ʻe Sihosafate ha fili fakavalevale ki mui ai, naʻe ʻikai ngalo ʻia Sihova ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻá ne fai ʻi he konga ki muʻa ʻene moʻuí. ʻOku mātuʻaki fakafiemālie ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ko iá kia kitautolu koeʻuhí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Kae kehe, kapau ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke tauhi kia Sihova, ʻe hokohoko atu ʻene ʻofa ʻia kitautolú pea ʻe ʻikai te ne fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei kuo tau faí.

HOUNGAʻIA ʻI HE MONŪ ʻO E LOTÚ

10, 11. (a) Ko e hā ko ha meʻaʻofa makehe ai meia Sihova ʻa e lotú? (e) ʻOku anga-fēfē nai hono tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

10 ʻOku vaheʻi ʻe ha tamai ʻofa ʻa e taimi ke fanongo ai ki heʻene fānaú ʻi he taimi ʻoku nau loto ke talanoa ai kiate iá. ʻOkú ne loto ke ʻilo ki he anga ʻenau ongoʻí koeʻuhí ʻokú ne tokanga lahi kia kinautolu. Ko ʻetau Tamai ʻofá, ʻa Sihova, ʻokú ne fai ʻa e meʻa tatau. ʻOkú ne fanongo ʻi he taimi ʻoku tau lotu ange ai kiate iá. Ko e talanoa ki heʻetau Tamaí ko ha monū makehe ia!

11 ʻE lava ke tau lotu kia Sihova ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ko ia hotau Kaumeʻá, pea ʻokú ne mateuteu maʻu pē ke fanongo ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOku pehē ʻe Taylene, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá, “ʻE lava ke ke leaʻaki ha meʻa pē kiate ia.” ʻI he taimi ʻoku tau tala ai kia Sihova ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau tokanga lahi taha ki aí, ʻokú ne tali ia ʻo fakafou ʻi ha konga Tohi Tapu, ko ha kupu ʻi heʻetau ʻū tohí, pe fakalototoʻa mei ha tokoua pe ko ha tuofefine. ʻOku fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi kole tōtōiví, pea ʻokú ne mahinoʻi kitautolu neongo ʻa e ʻikai mahinoʻi ia ʻe ha taha. Ko ʻene tali ʻetau ngaahi lotú ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻene ʻofa tuʻuloa ʻia kitautolú.

12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ako ʻa e ngaahi lotu ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú? ʻOmai ha fakatātā.

12 ʻE lava ke tau ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he ngaahi lotu ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻaonga ke ako ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi lotu ko ení lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí. ʻE mohu ʻuhinga ange ʻetau ngaahi lotú ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi lotu tōtōivi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí. Ko e fakatātaá, ako ʻa e lotu anga-fakatōkilalo ʻa Sioná mei he kete ʻo ha fuʻu ika. (Siona 1:17–2:10) Fakakaukau ki he lotu loto-moʻoni ʻa Solomone kia Sihová ʻi he taimi naʻe fakatapui ai ʻa e temipalé. (1 Tuʻi 8:22-53) Pea fakalaulauloto ki he sīpinga lotu ʻa Sīsuú. (Māt. 6:9-13) Ko e meʻa mahuʻinga tahá, mou ʻai maʻu pē ke ʻilo “hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá.” Ko hono olá, “ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú.” ʻE tupulekina ai pē ʻetau houngaʻia ʻi he ʻofa tuʻuloa ʻa Sihová.—Fil. 4:6, 7.

FAKAHAAʻI ʻOKÚ KE HOUNGAʻIA ʻI HE HUHUʻÍ

13. Ko e hā ʻa e faingamālie ʻoku tau maʻu koeʻuhi ko e huhuʻí?

13 Kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa ʻo e huhuʻí koeʻuhí “ke tau maʻu ai ʻa e moʻuí.” (1 Sio. 4:9) ʻI he lave ki he fakahāhā fakaofo ko eni ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Naʻe pekia ʻa Kalaisi maʻá e tangata anga-taʻefakaʻotuá ʻi he taimi ne kotofá. He ʻoku hāhāmolofia ki ha taha ke mate maʻá ha tangata māʻoniʻoni; ko hono moʻoní, ko ha tangata lelei, mahalo ʻe fakatoʻotoʻa nai ha taha ke mate maʻana. Ka ko e ʻOtuá naʻá ne fakahaaʻi lelei mai ʻene ʻofa ʻaʻaná kiate kitautolu ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia, lolotonga ʻetau kei hoko ko e kau angahalá, naʻe pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu.” (Loma 5:6-8) Ko e huhuʻí ʻa e fakatātā lahi taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻoange ai ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e faingamālie ke nau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia.

14, 15. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e huhuʻí ki he (a) kau Kalisitiane paní? (e) faʻahinga ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní?

14 ʻOku ongoʻi ai ʻe ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e kau Kalisitiané ʻa e ʻofa tuʻuloa ʻa Sihová ʻi ha founga makehe. (Sione 1:12, 13; 3:5-7) Kuo pani ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ko ení ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea koeʻuhi ko e meʻá ni ʻoku nau hoko ai he taimí ni ko ʻene fānau. (Loma 8:15, 16) Koeʻuhí ʻoku kei toe ʻa e niʻihi ʻo kinautolu ʻi he māmaní, ko e hā naʻe pehē ai ʻe Paula naʻe ‘fakanofo fakataha kinautolu ʻi he ngaahi potu fakahēvaní ʻi he hoko ko ia ʻo fāʻūtaha mo Kalaisi Sīsuú’? (ʻEf. 2:6) Koeʻuhí kuo ʻoange ʻe Sihova kia kinautolu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi hēvani.—ʻEf. 1:13, 14; Kol. 1:5.

15 ʻE lava ke hoko ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku ʻikai paní ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá kapau te nau fakahāhā ʻa e tui ki he huhuʻí. Kuo nau maʻu foki ʻa e faingamālie ke ohi ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. ʻOku fakaeʻa ʻe he huhuʻí ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻi he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 3:16) He fiefia lahi ē ke ʻilo kapau te tau tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá, te ne ʻomai kia kitautolu ʻa e founga moʻui lelei taha ʻi he māmani foʻoú! Ko ia tau fakahāhā ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e huhuʻí, ʻa e fakamoʻoni lahi taha ʻo e ʻofa tuʻuloa ʻa e ʻOtuá ʻia kitautolú.

FAKAHĀHĀ HOʻO ʻOFA KIA SIHOVÁ

16. ʻI he hili ʻetau fakalaulauloto ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ko e hā te tau faí?

16 ʻOku taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻene ʻofá. Naʻe hiva ʻa Tuʻi Tēvita: “E Otua, hono ikai mahuiga a hoo gaahi fakakaukau kiate au! oku fefe nai hono lahi oia! Kabau teu lau ia, oku lahi hake hono lau i he oneone.” (Saame 139:17, 18PM) Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi founga ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolú ʻe ueʻi ai kitautolu ke ʻofa kiate ia pea ʻoatu ʻetau lelei tahá.

17, 18. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá?

17 ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ke fakahaaʻi ai kia Sihova ʻetau ʻofá. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sihová ʻaki hono talaki faivelenga ki he niʻihi kehé ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Puleʻangá. (Māt. 24:14; 28:19, 20) ʻE lava ke tau toe fakahāhā ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau mateaki ʻi hono kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ne siviʻi ʻetau tuí. (Lau ʻa e Saame 84:11; Sēmisi 1:2-5.) Naʻa mo e mafatukituki hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻetau faingataʻaʻiá pea te ne tokoniʻi kitautolu, koeʻuhí he ʻoku tau mahuʻinga kiate ia.—Saame 56:8.

18 ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa kia Sihová ke tau fakalaulauloto ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakaofo kuó ne fakatupú. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa kia Sihova mo ʻene Folofolá ʻaki ʻa e hoko ko e kau ako tōtōivi ʻo e Tohi Tapú. ʻOku tau lotu maʻu pē kia Sihova koeʻuhí ʻoku tau ʻofa kiate ia pea loto ke fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae mo iá. Pea ʻi heʻetau fakalaulauloto ki heʻene meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e huhuʻí, ʻe toe loloto ange ai ʻetau ʻofa kiate iá. (1 Sio. 2:1, 2) Ko e niʻihi pē eni ʻo e ngaahi founga ʻoku tau fakahaaʻi ai kia Sihova ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻene ʻofa tuʻuloa ʻia kitautolú.