Skip to content

Skip to table of contents

Tatali ki Ai!

Tatali ki Ai!

“Kabau oku tuai ia, tatali ki ai.”—HAP. 2:3PM.

HIVA: 32, 45

1, 2. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová?

 KUO tatali anga-kātaki ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ki hono fakahoko ʻa e ngaahi kikité. Ko e fakatātaá, naʻe ʻamanekina ʻe Selemaia ʻe fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné ʻa Siuta, pea naʻe hoko ia ʻi he 607 K.M. (Sel. 25:8-11) Naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea ʻe fakafoki ʻe Sihova ʻa e kau Siu naʻe fakahēʻí ki Siuta peá ne pehē: “Monuʻiaā ka ko kinautolu ʻoku tatali kiate ia.” (ʻAi. 30:18) Naʻe ʻamanekina foki ʻe Maika ʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová peá ne pehē: “Te u fakasio atu he haʻu ʻa Sihova.” (Mai. 7:7) Pea ʻi he taʻu ʻe lauingeau, naʻe tuipau ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻe haʻu ʻa e Mīsaia ne talaʻofá pe Kalaisí.—Luke 3:15; 1 Pita 1:10-12. a

2 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau tatali foki ki hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo Sihová. ʻE vavé ni ke fakahaofi ʻe Sīsū, ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ko iá ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mei he māmani fakatuʻutāmaki ko ení. Te ne fakaʻauha ʻa e kakai fulikivanú pea fakangata ʻa e faingataʻá kotoa. (1 Sio. 5:19) Ko ia kuo pau ke tau hanganaki tatali ki he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová ʻi ha faʻahinga taimi pē pea fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke mateuteu ki ai.

3. Kapau kuo tau tatali ʻi ha taimi fuoloa ki he hoko mai ʻa e ngataʻangá, ko e hā te tau fifili nai ki aí?

3 ʻOku tau fakatuʻotuʻa moʻoni atu ki he ʻaho ʻe fai ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. (Māt. 6:10) Ka ʻo kapau kuo tau tatali ʻi he ngaahi taʻu lahi ke hoko mai ʻa e ngataʻangá, te tau kamata nai ke fifili, ‘Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanganaki tatali ki he vave ʻo e hoko mai ʻa e ngataʻangá?’

KO E HĀ ʻOKU TOTONU AI KE TAU HANGANAKI TATALI KI HE VAVE ʻO E HOKO MAI ʻA E NGATAʻANGÁ?

4. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau “hanganaki leʻo”?

4 Naʻe fekau ʻe Sīsū hono kau muimuí ke nau “hanganaki leʻo” mo “hanganaki ʻā.” Ko e ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ke tau hanganaki tatali ki he vave ʻo e hoko mai ʻa e ngataʻangá. (Māt. 24:42; Luke 21:34-36) Pehē foki, ʻoku hanganaki fakamanatu mai ʻe he kautaha ʻa Sihová ke tau “nofoʻaki tali mo hanganaki tauhi maʻu ʻi he ʻatamaí ʻa e hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová” pea nofoʻaki tokangataha ki he talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo e māmani foʻoú.—Lau ʻa e 2 Pita 3:11-13.

5. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ke tau hanganaki tatali ai ki he ʻaho ʻo Sihová?

5 Kapau naʻe fiemaʻu ke hanganaki tatali ʻa e kau muimui ʻo Sīsū ʻi he ʻuluaki senitulí ki he ʻaho ʻo Sihová, ʻoku toe mahuʻinga ange eni kia kitautolu he ʻaho ní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e fakaʻilonga naʻe ʻomai ʻe Sīsuú ʻoku fakamoʻoniʻi ai kuó ne hoko ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá talu mei he 1914 pea ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pe “fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” Ko e fakatātaá, hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsuú, ʻoku fakaʻaʻau ke kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní pea ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ke malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmaní. (Māt. 24:3, 7-14) Naʻe ʻikai ke tala mai ʻe Sīsū ʻa e fuoloa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko ia kuo pau ke tau mateuteu ki he hoko mai ʻa e ngataʻangá ʻi ha faʻahinga taimi pē.

6. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻe hoko ʻo toe kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ʻi heʻetau ofi ange ki he ngataʻangá?

6 ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e “fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá” ki ha foʻi taimi ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe hoko ai ʻa e māmaní ʻo toe fulikivanu ange? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻe hoko ʻa e kakaí ʻo toe fulikivanu ange “ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.” (2 Tīm. 3:1, 13; Māt. 24:21; Fkh. 12:12) Ko ia, neongo ʻoku kovi ange ʻa e ngaahi meʻá he taimí ni, ʻoku tau ʻilo ʻe hokohoko atu ke toe kovi ʻaupito.

7. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻi he Mātiu 24:37-39 fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí?

7 ʻE lava ke fakakaukau ʻa e niʻihi ko e ki muʻa ʻi he “fuʻu mamahi lahí,” ʻe ʻi ai ʻa e tau ʻi he fonua kotoa pē pea ko e tokolahi taha ʻo e kakaí te nau puke pe fiekaia lahi. (Fkh. 7:14) Kapau naʻe hoko ia, ʻe mahinoʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻa hono fakahoko ʻa e kikite ʻi he Tohi Tapú. ʻE aʻu ʻo hā mahino ia ki he kakai ʻoku ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú. Manatuʻi, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe ‘ʻikai tokanga’ ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí. Te nau moʻui pē ʻi heʻenau moʻui anga-mahení pea te nau ʻohovale ʻi he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová. (Lau ʻa e Mātiu 24:37-39.) ʻOku hā mahino, ʻoku totonu ke ʻoua te tau ʻamanekina ʻe hoko ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ʻo kovi ʻaupito ki muʻa ʻi he “fuʻu mamahi lahí” ʻo fakaʻaiʻai ai ʻa e kakaí ke tui ʻoku ofi ʻa e ngataʻangá.—Luke 17:20; 2 Pita 3:3, 4.

8. Koeʻuhí ʻoku tau tokanga ki he fakaʻilonga naʻe ʻomai ʻe Sīsuú, ko e hā ʻoku tau tuipau ki aí?

8 Naʻe ʻuhinga hono ʻomai ʻe Sīsū ʻa e fakaʻilongá ke ʻoange ki hono kau muimuí ʻa e fakatokanga māʻalaʻala fekauʻaki mo e taimi ʻoku nau moʻui aí. Kuo tokanga ki ai ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú. (Māt. 24:27, 42) Talu mei he 1914, kuo fakahoko moʻoni ʻa e tafaʻaki kehekehe ʻo e fakaʻilonga naʻe ʻomai ʻe Sīsuú. ʻOku tau tuipau ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻa e “fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” Kuo ʻosi kotofa ʻe Sihova ʻa e taimi te ne fakaʻauha ai ʻa e māmani fulikivanu ʻo Sētané.

9. Ko e hā kuo pau ke tau hanganaki tatali ai ki he vave ke hoko mai ʻa e ngataʻangá?

9 Ko ia ko e hā kuo pau ai ke tau hanganaki tatali ki he vave ke hoko mai ʻa e ngataʻangá? Koeʻuhí ʻoku tau talangofua kia Sīsū Kalaisi. Pehē foki, kuo tau sio māʻalaʻala ki hono fakahoko moʻoni ʻa e fakaʻilonga naʻe ʻomai ʻe Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku tau tui ʻoku ofi ʻa e ngataʻangá, ʻo ʻikai ko ʻetau falala ki he meʻa kotoa ʻoku tau fanongo ki aí, ka koeʻuhí ʻoku tau tuipau kuo fakahoko ʻa e kikite ʻi he Tohi Tapú. Kuo pau ke tau nofoʻaki tokanga pea mateuteu ki he hoko mai ʻa e ngataʻangá.

KO E HĀ HONO FUOLOA ʻETAU TATALÍ?

10, 11. (a) Ko e hā naʻe tala ai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau “hanganaki leʻo”? (e) Ko e hā naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau faí kapau heʻikai ke hoko vave mai ʻa e ngataʻangá ʻo hangē ko ʻenau fakakaukaú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

10 Kuo tauhi faitōnunga ʻa e tokolahi ʻo kitautolu kia Sihova pea tatali vēkeveke ʻi he ngaahi taʻu lahi ke hoko mai hono ʻahó. Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tatalí, kuo pau ke tau hanganaki tatali ki he vave ke hoko mai ʻa e ʻaho ko iá. ʻOku fiemaʻu ke tau mateuteu ki he taimi ʻe hoko mai ai ʻa Sīsū ke fakaʻauha ʻa e māmani ʻo Sētané. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tala ʻe Sīsū ke fai ʻe hono kau muimuí: “Hanganaki fakasio, hanganaki ʻā, he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe ko fē ʻa e taimi kuo kotofá. ʻOku hangē ia ha tangata ʻoku ʻalu ki muli ka ne tuku hono falé mo ne ʻoange ʻa e mafaí ki heʻene kau tamaioʻeikí, ki he tokotaha taki taha ʻene ngāue, peá ne fekau ʻa e tokotaha leʻo matapaá ke ne hanganaki leʻo. Ko ia ai, hanganaki leʻo, he ʻoku ʻikai te mou ʻiloʻi pe ʻe haʻu fakakū ʻa e ʻEiki ʻo e falé, pe ko e efiafí pe tuʻapoó pe ʻi he mafoa ʻa e atá, pe pongipongia, koeʻuhi ʻo ka ne aʻu fakafokifā mai, ʻe ʻikai te ne maʻu mai kimoutolu ʻoku mou mohe. Ka ko e meʻa ʻoku ou leaʻaki kiate kimoutolú, ʻoku ou leaʻaki ki he tokotaha kotoa: Hanganaki leʻo.”—Mk. 13:33-37.

11 ʻI hono mahinoʻi ʻe he kau muimui ʻo Sīsuú naʻá ne kamata pule ʻi he 1914, naʻa nau ʻiloʻi ko e ngataʻangá ʻe hoko mai ia ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ko ia naʻa nau mateuteu ki ai ʻaki hono fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻe pehē ʻe Sīsū te ne haʻu nai ʻamui ange, “ʻi he mafoa ʻa e atá, pe pongipongia.” Kapau naʻe hoko ia, ko e hā ʻe fiemaʻu ke fai ʻe hono kau muimuí? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Hanganaki leʻo.” Ko ia neongo kapau ʻoku tau ongoʻi kuo tau tatali ʻi ha taimi fuoloa, ʻoku ʻikai ʻuhinga ení ʻoku kei mamaʻo ʻa e ngataʻangá pe ʻikai hoko mai ia ʻi heʻetau kei moʻuí.

12. Ko e hā naʻe ʻeke ʻe Hapakuke kia Sihová, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e ʻOtuá kiate iá?

12 Naʻe tatali anga-kātaki ʻa e palōfita ko Hapakuké lolotonga ʻene malanga fekauʻaki mo hono fakaʻauha ʻo Selusalemá. Ko e kau palōfita kehe ki muʻa ʻiate iá naʻa nau toe malangaʻi ʻa e pōpoaki ko iá ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻe lava ke sio ʻa Hapakuke naʻe lahi ange ʻa e fulikivanú mo e fakamaau taʻetotonú ʻi ha toe taimi ki muʻa. Naʻá ne kōlenga kia Sihova ke tokoni, ʻo ne ʻeke: “Kofutu, ʻEiki, ʻeku tangi atu, kae ʻikai te ke ongoʻi?” Neongo naʻe ʻikai tala ʻe Sihova ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá, naʻá ne talaʻofa kia Hapakuke: “E ikai tuai ia.” Naʻe toe tala ʻe Sihova kia Hapakuke ke “tatali ki ai.”—Lau ʻa e Hapakuke 1:1-4; 2:3PM.

13. Ko e hā naʻe mei fakakaukau ki ai ʻa Hapakuké, pea ko e hā naʻe mei fakatuʻutāmaki ai iá?

13 Sioloto atu naʻe fiu tatali ʻa Hapakuke ki he ngataʻangá peá ne pehē: ‘Kuó u tatali ki hono fakaʻauha ʻo Selusalemá ʻi ha ngaahi taʻu. ʻE fuoloa ia pea toki hoko mai ʻa e ngataʻangá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke u hanganaki malanga fekauʻaki mo ia. ʻE lava ʻe ha niʻihi ke fai ʻa e ngāué.’ Ko e hā naʻe mei hokó kapau naʻá ne fakakaukau pehē? Naʻe mei mole ʻa e hōifua ʻa Sihová meiate ia. Pea kapau naʻe ʻikai ke ne mateuteu ki he taimi naʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá, naʻe mei mole ʻene moʻuí.

14. Ko e hā te tau houngaʻia ai ʻi he fakatokanga ʻa Sihova ke tau tatali ki he ngataʻangá?

14 Sioloto atu ʻokú ke ʻi he māmani foʻoú. Ko e ngaahi meʻa kotoa naʻe kikiteʻi fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí naʻe hoko tofu pē ʻo hangē ko ia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihová. ʻE lahi ange hoʻo falala kia Sihová ʻi ha toe taimi, pea ʻe toe lahi ange hoʻo tuipaú te ne fai ha meʻa pē kuó ne talaʻofa ki ai. (Lau ʻa e Siosiua 23:14.) Te ke mātuʻaki houngaʻia ʻi hono fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e taimi totonu ke hoko mai ai ʻa e ngataʻangá pea naʻá ne fakatokanga ki heʻene kakaí ke tatali ki ai.—Ngā. 1:7; 1 Pita 4:7.

HANGANAKI MALANGA LOLOTONGA ʻETAU TATALÍ

ʻOkú ke malangaʻi faivelenga ʻa e ongoongo leleí? (Sio ki he palakalafi 15)

15, 16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ʻi he ngāue fakamalangá lolotonga ʻa e taimi ko eni ʻo e ngataʻangá?

15 ʻOku hanganaki fakamanatu mai ʻe he kautaha ʻa Sihová ke fakahangataha ʻetau moʻuí ki he tauhi kia Sihová. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamanatu ko ení ke ʻoua te tau femoʻuekina pē ʻi he tauhi ki he ʻOtuá ka ke tau sio māʻalaʻala ange ki he fakavavevave ʻetau pōpoakí. ʻOku tau tuipau ko e fakaʻilonga naʻe ʻomai ʻe Sīsuú kuo fakahoko ia he taimí ni pea ʻoku vave ʻaupito ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. Ko ia ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻa Sihova ʻi heʻetau moʻuí pea hanganaki malangaʻi ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Puleʻangá.—Māt. 6:33; Mk. 13:10.

16 ʻI heʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé, ʻoku tau tokoni ai ke fakahaofi kinautolu mei hono fakaʻauha ʻa e māmani ʻo Sētané ʻa ia ʻe vavé ni ke hoko maí.Ko e taha ʻo e ngaahi fakatamaki lahi taha naʻe hoko ʻi tahi ʻi he 1945 ko e ngoto ʻa e vaka ko e Wilhelm Gustloff. Naʻe mate ai ʻa e kakai ʻe laui afe. Naʻe fakahaofi ai ha tuofefine mo hono husepānití mei he vaka ko iá. ʻOku manatuʻi ʻe he tuofefiné ʻi he lolotonga ʻa e ngoto ʻa e vaká naʻe hanganaki tangi ha fefine: “ʻEku kato letá! ʻEku kato letá! ʻEku siuelí! ʻEku siuelí kotoa ʻoku ʻi vaka. Kuo mole ʻeku meʻa kotoa!” Ka naʻe mahinoʻi ʻe he kau pāsese kehé ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga tahá pea ngāue mālohi ke fakahaofi ʻa e moʻui ʻa e kakaí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e moʻuí. ʻOku tau loto foki ke tau hangē ko e kau pāsese taʻesiokita ko iá pea tokangataha ki he fakavavevave ʻetau ngāue fakamalangá. ʻOku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau hao atu ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení.

Fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto pea hanganaki tokangataha ki he fakavavevave ʻo e ngāue fakamalangá (Sio ki he palakalafi 17)

17. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tui ʻe hoko mai ʻa e ngataʻangá ʻi ha faʻahinga taimi pē?

17 ʻE lava ke tau sio māʻalaʻala ki hono fakahoko ʻa e kikite ʻa e Tohi Tapú pea ʻoku ofi ʻaupito ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. ʻOku tau tatali ki he “ngaahi meʻatui ʻe hongofulu” mo e “manu fekaí” ke nau fakafepakiʻi ʻa e lotu loí, ʻa Pāpilone ko e Lahi. (Fkh. 17:16) ʻOku totonu ke ʻoua te tau pehē ʻoku kei toe lahi ʻa e taimi ki muʻa ke hoko iá. ʻOua naʻa ngalo ʻe “ʻai ʻe he ʻOtuá ki honau lotó” ke nau ʻohofi ʻa e lotu loí pea ʻe lava ke hoko vave eni ʻi ha faʻahinga taimi pē! (Fkh. 17:17) ʻOku vave ke hoko mai ʻa e ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ʻo Sētané. Ko ia ʻoku totonu ke tau talangofua ki he fakatokanga ʻa Sīsuú: “Tokanga kiate kimoutolu ke ʻoua ʻaupito naʻa hoko homou lotó ʻo mafatukituki ʻi he kai ʻo fuʻu hulú, mo e inu ʻo fuʻu lahí, pea mo e ngaahi loto-moʻua ʻo e moʻuí, pea fakafokifā kuo hoko fakatuʻupakē mai ʻa e ʻaho ko iá kiate kimoutolu ʻo hangē ha tauhelé.” (Luke 21:34, 35; Fkh. 16:15) Tau nofoʻaki tokanga pea hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa Sihová, ʻo tuipau te ne “fai ae gaahi mea behe ni ma anautolu oku tatali kiate ia.”—ʻAi. 64:4PM.

18. Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻe tali ʻi he kupu hoko maí?

18 Lolotonga ʻetau tatali ki he ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení, ʻoku totonu ke tau fanongo ki he akonaki mei he ākonga ko Suté: “Siʻi faʻahinga ʻofeina, langa hake kimoutolu ʻi hoʻomou tui fungani māʻoniʻoní mo lotu ʻi he laumālie māʻoniʻoní, koeʻuhi ke mou tauhi kimoutolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, lolotonga ia hoʻomou tatali ki he meesi ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakataha mo e vakai atu ki he moʻui taʻengatá.” (Sute 20, 21) Ka ʻe lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku tau tatali ki he hoko vave mai ʻa e māmani foʻou ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki ai? Te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí.

a Ki ha lisi ʻo e ngaahi kikite Fakatohitapu ʻe niʻihi fekauʻaki mo e Mīsaiá mo e anga hono fakahoko moʻoní, sio ki he peesi 200 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?