Skip to content

Skip to table of contents

ʻE Lava Fēfē Ke Tau Fakahāhā ʻEtau ʻOfa kia Sihová?

ʻE Lava Fēfē Ke Tau Fakahāhā ʻEtau ʻOfa kia Sihová?

“ʻOku tau ʻofá, koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu.”—1 SIO. 4:19.

HIVA: 6, 138

1, 2. Kuo anga-fēfē hono akoʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau ʻofa kiate iá?

 KO E founga lelei taha ʻe lava ke akoʻi ai ʻe ha tamai ʻene fānaú ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá tonu. ʻI heʻene fakahāhā ʻa e ʻofa ki heʻene fānaú, ʻokú ne akoʻi ai kinautolu ki he founga ke ʻofa aí. ʻOku ʻikai ha taha kuo faifai ange pea ʻofa ʻia kitautolu ʻo lahi ange ia ʻi he ʻofa ʻa ʻetau Tamaí, ʻa Sihova. Ko ia ʻoku tau ako ke ʻofá ‘koeʻuhi naʻá ne tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolu.’—1 Sio. 4:19.

2 ʻI he founga fē kuo fakahāhā ai ʻe Sihova ʻene “tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolu”? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Lolotonga ʻetau kei hoko ko e kau angahalá, naʻe pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu.” (Loma 5:8) Ko ʻetau Tamai ʻofá, ʻa Sihova, naʻá ne foaki mai hono ʻAló ko ha huhuʻi ke fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté. Ko e meʻaʻofa mahuʻinga ko ení naʻe malava ai ke tau ofi kia Sihova pea fakahāhā ʻetau ʻofa kiate iá. ʻI hono fai ʻe Sihova ʻa e feilaulau lahi ko iá, naʻá ne fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga. Naʻá ne akoʻi mai ʻoku totonu ke tau ʻofa taʻesiokita mo nima-homo.—1 Sio. 4:10.

3, 4. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá?

3 Ko e ʻofá ʻa e ʻulungaanga tefito ʻo Sihová. Ko ia ʻe lava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe pehē ai ʻe Sīsū ko e fekau mahuʻinga tahá: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa, ʻaki hoʻo moʻuí kotoa, ʻaki ho ʻatamaí kotoa, pea ʻaki ho mālohí kotoa.” (Mk. 12:30) ʻOku loto ʻa Sihova ke tau ʻofa kiate ia ʻaki hotau “lotó kotoa.” ʻE loto-mamahi ʻa Sihova kapau te tau ʻofa ki ha taha pe ki ha meʻa ʻo lahi ange ia ʻi heʻetau ʻofa kiate iá. Ka ko ʻetau ʻofa kiate iá ʻoku totonu ke ʻoua ʻe hoko ko ha foʻi ongo pē. ʻOku toe ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau ʻofa kiate ia ʻaki hotau “ʻatamaí kotoa” mo hotau “mālohí kotoa.” ʻOku ʻuhinga ení ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e anga ʻetau fakakaukaú mo e meʻa ʻoku tau faí.—Lau ʻa e Maika 6:8.

4 Ko ia ʻoku totonu ke tau ʻofa kia Sihova ʻaki hotau kotoá mo e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú. ʻI heʻetau fakamuʻomuʻa ia ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau fakahaaʻi ai kiate ia ʻoku tau ʻofa moʻoni ʻiate ia. ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau lāulea ai ki he founga ʻe fā ʻoku fakahāhā ai ʻe Sihova ʻene ʻofa lahi ki heʻene fānaú. Tau sio he taimí ni ki he founga ʻe lava ai ke tau fakalolotoʻi ʻetau ʻofa kia Sihová mo fakahāhā ʻoku tau ʻofa ʻiate ia.

FAKAHĀHĀ KIA SIHOVA HOʻO HOUNGAʻIÁ

5. ʻI heʻetau fakakaukau ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻa kitautolú, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau faí?

5 ʻI he taimi ʻoku ʻoatu ai ʻe ha taha haʻo meʻaʻofa, ʻoku ngalingali te ke fakahaaʻi ki ai hoʻo houngaʻiá. Pea koeʻuhí ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻaʻofa ko iá, te ke toe ngāueʻaki ia. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Ko e meʻaʻofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē ʻoku mei ʻolunga ia, ʻoku ʻalu hifo ia mei he Tamai ʻo e ngaahi maama fakalangí ʻa ē ʻoku ʻikai haʻane liliu pe fetongitongi ʻo hangē ko e ngaahi ʻata feliuliuakí.” (Sēm. 1:17) ʻOku tau houngaʻia lahi ʻi hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻu ke moʻui mo fiefia aí. ʻOku tau ʻilo ʻa e lahi ʻene ʻofa ʻia kitautolú, pea ʻoku tau loto ke fakahāhā kiate ia ʻoku tau ʻofa foki ʻiate ia. Ko e anga ia hoʻo ongoʻí?

6. Ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kau ʻIsilelí kapau naʻa nau loto ke hokohoko atu hono tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihová?

6 Naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi meia Sihova. ʻI he taʻu ʻe lauingeau, naʻá ne tataki kinautolu ʻaki ʻene ngaahi laó pea ʻomai mo e meʻa kotoa naʻa nau fiemaʻu ke moʻui aí. (Teu. 4:7, 8) Pea naʻe malava ke fakahaaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau houngaʻia kia Sihová ʻaki ʻa e talangofua ki he ngaahi lao ko ení. Ko e fakatātaá, ʻi heʻenau fai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihová, naʻe pau ke nau ʻoatu kiate ia ʻa e “polopolo ʻo e ʻuluaki fua” ʻo e fonuá. (ʻEki. 23:19) Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻe hokohoko atu hono tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihová kapau naʻa nau talangofua kiate ia pea ʻoatu kiate ia ʻenau lelei tahá.—Lau ʻa e Teutalōnome 8:7-11.

7. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻetau “koloa” mahuʻingá ke fakahāhā ai ʻetau ʻofa kia Sihová?

7 ʻE lava foki ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sihová ʻaki hono ʻoatu kiate ia ʻetau “koloa” mahuʻingá. (Pal. 3:9) ʻOku tau fai eni ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú ke fakalāngilangiʻi ia. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau fai ha tokoni fakapaʻanga ki hono poupouʻi ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi heʻetau fakatahaʻangá tonu pea ʻi he kotoa ʻo e māmaní. Pe ʻoku tau maʻu ha meʻa lahi pe siʻisiʻi, te tau lava kotoa ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú ke fakahāhā ai ʻetau ʻofa kia Sihová. (2 Kol. 8:12) Ka ʻoku toe ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehe ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻetau ʻofa kiate iá.

8, 9. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau ʻofa kia Sihová? Ko e hā naʻe fai ʻe Mike mo hono fāmilí?

8 Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻangá pea ʻoua ʻe loto-moʻua ki he meʻakaí mo e valá. ʻOku talaʻofa mai ʻe heʻetau Tamaí te ne ʻomai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú. (Māt. 6:31-33) ʻOku tau falala kia Sihova pea ʻiloʻi te ne fai ki heʻene talaʻofá. He ko ē, ʻi he taimi ʻokú ke ʻofa moʻoni ai ʻi ha taha, te ke falala ki he tokotaha ko iá. Ko e moʻoni, ko e lahi ange ʻetau falala kia Sihová, ko e lahi ange ia ʻetau fakahāhā ʻoku tau ʻofa kiate iá. (Saame 143:8) Ko ia te tau ʻeke hifo nai kia kitautolu: ‘ʻOku hā mei heʻeku ngaahi taumuʻá mo e founga ʻoku ou ngāueʻaki ai hoku taimí mo e iví ʻoku ou ʻofa moʻoni kia Sihová? ʻOku ou falala kia Sihova ʻi he ʻaho kotoa te ne tokangaʻi ʻeku ngaahi fiemaʻú?’

9 Naʻe falala ʻa Mike mo hono fāmilí kia Sihova. ʻI he kei siʻi ʻa Mike, naʻá ne loto maʻu pē ke malanga ʻi ha fonua kehe. Naʻa mo e hili ʻene malí pea maʻu ʻa e fānau ʻe toko ua, naʻá ne kei maʻu ʻa e holi ko iá. ʻI he taimi naʻe lau ai ʻe Mike mo hono fāmilí fekauʻaki mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kehe naʻa nau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, naʻa nau fili ke fakafaingofuaʻi ʻenau moʻuí. Naʻa nau fakatau honau ʻapí pea hiki ki ha fale ʻoku siʻisiʻi ange. Naʻe toe holoki ʻe Mike ʻa e lahi ʻene kau kasitomā ʻi heʻene pisinisí pea ʻiloʻi ʻa e founga ke fakalele ia mei ha fonua ʻe taha ʻo ngāueʻaki ʻa e ʻInitanetí. Ko hono olá, naʻe malava ʻa Mike mo hono fāmilí ke hiki ki ha fonua kehe, pea naʻa nau fiefia lahi ʻaupito ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú. Naʻe pehē ʻe Mike, “Naʻa mau hokosia ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku lēkooti ʻi he Mātiu 6:33.”

FAKALAULAULOTO KI HE MEʻA ʻOKU AKOʻI MAI ʻE SIHOVÁ

10. Hangē ko Tuʻi Tēvitá, ko e hā ʻoku lelei ai ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihová?

10 Naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “Ko e ngaahi langi ʻoku nau tala ʻa e nāunauʻia ʻo e ʻOtua; pea ʻoku fakaha ʻe he ʻatā ʻa e ngaue ʻa hono nima.” Naʻá ne toe tānaki mai: “Ko e lao ʻa Sihova ʻoku haohaoa, ʻoku fakafoki ai ʻa e laumalie; ko e fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku pau, ʻoku fakapoto ai siʻi taʻe fie vale.” ʻI he fakalaulauloto ʻa Tēvita ki he ngaahi lao fakapotopoto ʻa Sihová mo e fakaʻofoʻofa ʻo e fakatupú, naʻá ne ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova pea loto ke fakahāhā kiate ia ʻene ʻofá. Naʻe pehē ʻe Tēvita: “ʻE Sihova, ke hoko lelei ki ho ʻao ʻa e ngaahi lea ʻa hoku ngutu ni, mo e fakakaukau ʻa hoku loto, ʻa e ʻAfiona ko hoku Moʻunga mo hoku Koeli!”—Saame 19:1, 7, 14.

11. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e ʻilo ʻoku ʻomai ʻe Sihová ke fakahāhā ʻetau ʻofa kiate iá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

11 ʻI he ʻahó ni, ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe Sihova fekauʻaki mo iá, ko ʻene taumuʻá, ko ʻene fakatupú, mo ʻene Folofolá. ʻOku fakaʻaiʻai ʻe he māmaní ʻa e kakaí ke nau ako, ka ko e ako māʻolunga angé ʻoku faʻa ʻai ai kinautolu ke mole ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi he loto ʻa Sihova ke tau maʻu ʻa e ʻiló, ka ʻokú ne toe tokoniʻi kitautolu ke tau fakapotopoto. ʻOkú ne loto ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó ki he lelei pē maʻa kitautolu pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. (Pal. 4:5-7) Ko e fakatātaá, ʻokú ne loto ke tau vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e “ʻilo totonu ki he moʻoní” pea tokoniʻi kinautolu ke nau hao. (1 Tīm. 2:4) ʻOku tau fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sihova pea ki he kakaí ʻaki hono akoʻi ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e meʻa ʻe fai mai ʻe he Puleʻangá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá.—Lau ʻa e Saame 66:16, 17.

12. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe ha tuofefine kei siʻi fekauʻaki mo ha meʻaʻofa meia Sihova?

12 ʻE lava foki ke fakalaulauloto ʻa e toʻutupú ki he meʻa kotoa kuo ʻoange ʻe Sihova kia kinautolú mo akoʻi kinautolu. ʻOku kei manatuʻi ʻe Shannon ʻi he taimi naʻá ne taʻu 11 aí ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻi ʻi ha fakataha-lahi naʻá ne ʻalu ki ai mo hono kiʻi tehina taʻu 10. Lolotonga ha konga ʻi he Fakataha-Lahi Fakavahe “Anga-Līʻoa Fakaʻotuá,” naʻe kole ki he kotoa ʻo e toʻutupú, kau ai ʻa Shannon mo hono tehiná ke nau tangutu ʻi he feituʻu makehe. ʻI he kamatá, naʻá ne manavasiʻi. Ka naʻá ne ʻohovale leva ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ki he toʻutupu taki taha ʻa e tohi Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAongá. Ko e hā ʻene ongoʻi fekauʻaki mo Sihová ʻi heʻene maʻu ʻa e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ko ení? ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi ko iá naʻá ku toki ʻiloʻi ai ko e tokotaha moʻoni ʻa Sihova pea ʻokú ne ʻofa lahi ʻaupito ʻiate au. He fiefia ē ko kimautolu ʻi hono foaki nima-homo mai ʻe hotau ʻOtua lahí, ʻa Sihova, ʻa e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa mo lelei ko ení!”

TALI ʻA E AKONAKI MEIA SIHOVÁ

13, 14. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau talí ʻi he taimi ʻoku akonekina ai kitautolu ʻe Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?

13 ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohi Tapú: “Ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEiki ʻa ia ʻoku ne kinisi; ʻio, hange ko e fai ʻe ha tamai ki hono foha pele.” (Pal. 3:12) ʻI he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e akonaki ʻa Sihová pea fakaʻatā ia ke ne akoʻi kitautolú, ʻoku tau ako ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea tau maʻu ai ʻa e nonga. Ko e moʻoni, “ʻoku ʻikai ha kinisi ʻe hā ʻoku fakafiefia ʻi he taimi ko iá, ka ʻoku fakamamahi.” (Hep. 12:11) Naʻa mo ia, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau talí ʻi he taimi ʻoku akonekina ai kitautolu ʻe Sihová? ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau tukunoaʻi ʻa e akonaki ʻa Sihová pe hokohoko atu ʻetau ʻitá kapau ʻoku ʻikai ke tau saiʻia ʻi he meʻa ʻoku tau fanongo aí. ʻOku tau ʻofa kia Sihova, ko ia ʻoku tau fanongo kiate ia pea fai ha ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu.

14 ʻI he taimi ʻo Malakaí, naʻe ʻikai ke fanongo ʻa e kau Siu tokolahi kia Sihova. Naʻe ʻikai ke nau tokanga ki he taʻefakahōifua kiate ia ʻenau ngaahi feilaulaú. Ko ia naʻe akonakiʻi fefeka kinautolu ʻe Sihova fekauʻaki mo e meʻá ni. (Lau ʻa e Malakai 1:12, 13.) Ko e moʻoni, naʻe akonakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi taimi lahi, ka naʻe ʻikai ke nau fanongo. Ko ia naʻá ne tala ange kia kinautolu: “Te u tuku atu kiate kimoutolu ʻa e mala, pea te u fakamalaʻia hoʻomou ngaahi tapuaki.” (Mal. 2:1, 2) ʻOku hā mahino kapau heʻikai ke tau hanganaki fanongo ki he akonaki ʻa Sihová pe ongoʻi ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ia, ʻe mole ʻetau kaumeʻa mo iá.

Fakakaukau ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová kae ʻikai ko e meʻa ʻoku manakoa ʻi he māmaní (Sio ki he palakalafi 15)

15. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

15 ʻOku fakaʻaiʻai ʻe he māmani ʻo Sētané ʻa e kakaí ke nau hīkisia mo siokita. ʻOku ʻikai saiʻia ʻa e tokolahi ke fakatonutonuʻi pe tala ange ʻa e meʻa ke faí. ʻOku fanongo pē ʻa e niʻihi ki he faleʻí koeʻuhí ko e meʻa kuo pau ke nau fai. ʻOku totonu ke ʻoua te tau pehē. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ke “tuku ʻa e fakaangatatau ki he fokotuʻutuʻu ko ení.” Ka, ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate kitautolú pea fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá. (Loma 12:2) ʻOkú ne ngāueʻaki ʻene kautahá ke ʻomai kia kitautolu ʻa e akonaki ʻi he taimi totonu. Ko e fakatātaá, ʻoku fakamanatu mai kia kitautolu ʻa e founga ke fakafeangaiʻaki ai ʻa e tangatá mo e fefiné, founga ke fili ai hotau ngaahi kaumeʻá, mo e founga ke fili ai ʻa e meʻa ke tau fai ʻi he taimi mālōloó mo e fakafiefiá. ʻI heʻetau loto-lelei ke tali ʻa e akonaki ʻa Sihová pea fai ha ngaahi liliu ke fakahōifuaʻi iá, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau houngaʻia ʻi heʻene tatakí pea ʻoku tau ʻofa moʻoni ʻiate ia.—Sione 14:31; Loma 6:17.

FALALA KIA SIHOVA KE NE TOKONIʻI MO MALUʻI KOE

16, 17. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ʻilo ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihová ki muʻa ke tau fai ha ngaahi fili? (e) Ko e hā naʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí kae ʻikai ke nau falala kia Sihová?

16 ʻOku falala ʻa e fānau īkí ki heʻenau ngaahi mātuʻá ke tokoniʻi mo maluʻi kinautolu. Naʻa mo ʻenau lalahí ʻoku nau kole tokoni nai ki heʻenau ngaahi mātuʻá. ʻOku nau ʻiloʻi neongo ʻe lava ke fai pē ʻe kinautolu ʻenau filí, ʻe lava ke ʻoange ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá kia kinautolu ha faleʻi lelei. ʻOku fakaʻatā ʻe heʻetau Tamaí, ʻa Sihova, ke fai pē ʻe kitautolu ʻetau ngaahi filí. Ka koeʻuhí ʻoku tau falala moʻoni mo ʻofa kiate ia, ʻoku tau kole maʻu pē ʻene tokoní pea fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke ʻilo ʻa e anga ʻene fakakaukaú ki muʻa ke tau fai ha fili. Kapau ʻoku tau falala kia Sihova, te ne ʻomai hono laumālie māʻoniʻoní ke tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.—Fil. 2:13.

17 ʻI he taimi ʻo Sāmiuelá, naʻe foʻi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he tau mo e kau Filisitiá. ʻI he ʻikai ʻeke kia Sihova ʻa e meʻa hono hoko ʻoku totonu ke nau faí, naʻa nau pehē: “Tau ʻomi muʻa mei Sailo ʻa e Aake ʻo e Kovinanite ʻo Sihova, ke haʻu ia ki hotau lotolotonga, ʻo fakahaofi kitautolu mei he nima ʻo hotau ngaahi fili.” Ko e hā ʻa e nunuʻa ʻo e fili ko iá? “Naʻe fai ha ta lahi ʻaupito: he naʻe to ha toko tolu mano ʻi he tau haʻele ʻa Isileli. Pea naʻe maʻu ʻa e Aake ʻo e ʻOtua.” (1 Sām. 4:2-4, 10, 11) Naʻe fakakaukau ʻa e kau ʻIsilelí ko ʻenau fononga holo pē mo e ʻAʻaké, ʻe tokoniʻi mo maluʻi ai kinautolu ʻe Sihova. Ka naʻe ʻikai ke nau kole tokoni kia Sihova pe feinga ke ʻilo ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú. Ka, naʻa nau fai ʻa e meʻa naʻa nau fakakaukau naʻe totonú, pea naʻa nau faingataʻaʻia lahi ʻaupito ai.—Lau ʻa e Palōveepi 14:12.

18. Ko e hā ʻoku akoʻi kiate koe ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e falala kia Sihová?

18 Naʻe tohi ʻe ha tokotaha-tohi-saame ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi kia Sihova mo falala kiate ia: “Tatali koe kia Elohimi: He kuo pau ke hoko hano taimi te u fai ʻeku fakafetaʻi kiate ia, ko hoku fakahangahake mo hoku ʻOtua. ʻE hoku ʻOtua, ʻoku mapelu hoku laumalie, ʻo moia mai: Ko ia ʻoku ou manatua koe.” (Saame 42:5, 6) Ko e anga ia hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo Sihová? ʻOkú ke ongoʻi ofi mo falala kiate ia? ʻE malava ke ke ako ke falala lahi ange kiate ia. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.”—Pal. 3:5, 6.

19. ʻE anga-fēfē hoʻo fakahāhā kia Sihova hoʻo ʻofa kiate iá?

19 ʻI he tomuʻa ʻofa mai ʻa Sihova kia kitautolú, kuó ne akoʻi mai ai ʻa e founga ke tau ʻofa ai kiate iá. Tau fakakaukau maʻu pē ki he lahi ʻo e meʻa kuó ne fai maʻa kitautolú mo e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻia kitautolú. Pea ʻofa ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa kiate iá ʻaki hotau lotó, moʻuí, ʻatamaí, mo hotau mālohí kotoa.—Mk. 12:30.