Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke Aʻusia ʻa e Lahi ʻOku Maʻu ʻe Kalaisí?

ʻOkú Ke Aʻusia ʻa e Lahi ʻOku Maʻu ʻe Kalaisí?

“Maʻu . . . ʻa e fua ʻo e lahi ʻa ia ʻoku maʻu ʻe he tuʻunga kakato ʻo e Kalaisí.”—ʻEF. 4:13.

HIVA: 11, 42

1, 2. Ko e hā ʻa e taumuʻa ki he Kalisitiane kotoa pē? ʻOmai ha fakatātā.

 KO E hā ʻoku kumi ki ai ha uaifi ʻi heʻene filifili ʻa e fuaʻiʻakau kei foʻou ʻi he māketí? ʻOku ʻikai nai ko e fuaʻiʻakau fōlahi tahá pe maʻamaʻa tahá. Ka, ʻokú ne kumi ki he fuaʻiʻakau ʻoku namu lelei, kei foʻou, pea lelei ke kai. ʻOkú ne fiemaʻu ʻa e fuaʻiʻakau ʻoku momoho, ʻa ia ʻoku matuʻotuʻa.

2 Hili ʻa e ako ʻa ha taha fekauʻaki mo Sihova pea fili ke papitaisó, ʻoku hokohoko atu ʻa e tupu hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Ko ʻene taumuʻá ke hoko ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e matuʻotuʻa ko ení ko e hoko ʻo taʻumotuʻa ange. ʻOku ʻuhinga iá ki he tupu fakalaumālie, ʻa ia ko hono maʻu ha vahaʻangatae vāofi ange mo Sihova. Naʻe loto ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke hoko ʻo matuʻotuʻa ʻa e kau Kalisitiane ʻi ʻEfesoó. Naʻá ne fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau fāʻūtaha ʻi he tuí pea hanganaki ako fekauʻaki mo Sīsū koeʻuhí ke nau “hoko ko ha tangata kuo kakato ʻene tupú, ʻo aʻusia ʻa e fua ʻo e lahi ʻa ia ʻoku maʻu ʻe he tuʻunga kakato ʻo e Kalaisí.”—ʻEf. 4:13.

3. ʻOku anga-fēfē hono fakahoa ʻa e fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó ki he kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní?

3 Naʻe ʻosi tuʻu ʻa e fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó ʻi ha ngaahi taʻu nai ʻi he taimi naʻe hiki ai ʻe Paula ʻene tohi kia kinautolú. Ko e tokolahi ʻi he fakatahaʻanga ko iá ko e kau Kalisitiane taukei mo matuʻotuʻa. Neongo ia, naʻe kei fiemaʻu ki he niʻihi ke nau ʻai ke mālohi ange honau vahaʻangatae mo Sihová. ʻI he tuʻunga meimei tatau he ʻahó ni, kuo tauhi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi kia Sihova ʻi ha taimi fuoloa pea kuo nau hoko ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke matuʻotuʻa ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. Ko e fakatātaá, ʻoku papitaiso ʻa e laui afe ʻi he taʻu taki taha, ko ia ʻoku kei fiemaʻu ki he niʻihi ke nau tupu ʻo matuʻotuʻa. Fēfē koe?—Kol. 2:6, 7.

ʻOKU LAVA FĒFĒ KE TUPU HA KALISITIANE?

4, 5. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehekehe ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻá, ka ko e hā ʻoku nau tatau kotoa aí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

4 ʻI he taimi ʻokú ke sio ai ki ha fuaʻiʻakau momoho ʻi he māketí, ʻokú ke ʻilo ai ʻoku ʻikai ke tatau tofu pē ʻa e fuaʻiʻakau taki taha. Kae kehe, ʻoku nau tatau ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ke ʻiloʻi ai ʻoku nau momoho. ʻOku pehē pē mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻá. ʻOku ʻikai ke nau tatau tofu pē. ʻOku nau haʻu mei he ngaahi fonua mo e puipuituʻa kehekehe. ʻOku kehekehe honau taʻumotuʻá pea kehekehe ʻa e meʻa ʻoku nau saiʻia mo fehiʻa aí. Neongo ia, ʻoku tatau ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻa kotoa pē ʻi he ngaahi ʻulungaanga pau ʻo ʻiloʻi ai ʻenau matuʻotuʻá. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ení?

5 ʻOku faʻifaʻitaki ha Kalisitiane matuʻotuʻa kia Sīsū pea “muimui ofi ʻi hono topuvaʻé.” (1 Pita 2:21) Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki ha taha ke ʻofa kia Sihova ʻaki hono lotó, moʻuí mo e ʻatamaí kotoa pea ʻofa ki hono kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻene ʻofa kiate iá. (Māt. 22:37-39) ʻOku feinga mālohi ha Kalisitiane matuʻotuʻa ke talangofua ki he akonaki ko iá. Ko ʻene ʻalunga moʻuí ʻoku fakamoʻoniʻi ai ko e meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate iá ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová mo ʻene ʻofa loloto ki he niʻihi kehé.

ʻE lava ke faʻifaʻitaki ʻa e kau Kalisitiane taʻumotuʻa angé ki he anga-fakatōkilalo ʻa Sīsuú ʻi heʻenau poupouʻi he taimí ni ʻa e toʻutupu ʻoku nau takimuʻá (Sio ki he palakalafi 6)

6, 7. (a) Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga kehe ke ʻiloʻi ai ha Kalisitiane matuʻotuʻa? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?

6 Ko e ʻofá ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakahāhā ʻe ha Kalisitiane matuʻotuʻa. (Kal. 5:22, 23) ʻOkú ne toe fakahāhā ʻa e anga-malū, mapuleʻi-kita mo e kātaki. Ko e ngaahi ʻulungaanga ko ení ʻe lava ke tokoniʻi ai ia ke ne kātekina ha ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻo ʻikai ʻita pea kātakiʻi ʻa e ngaahi fakalotosiʻí ʻo ʻikai mole ai ʻa e ʻamanakí. ʻI he ako fakafoʻituitui ʻa ha Kalisitiane matuʻotuʻa, ʻokú ne fekumi maʻu pē ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu te ne tokoniʻi ia ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá. ʻI heʻene ngāueʻaki leva hono konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú, te ne malava ai ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto. ʻOku anga-fakatōkilalo ha Kalisitiane matuʻotuʻa, ʻo ne tui ai ko e fakahinohino mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku lelei ange maʻu pē ia ʻi heʻene foungá. a ʻOkú ne malangaʻi faivelenga ʻa e ongoongo leleí peá ne fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne malavá ke tokoniʻi ʻa e fakatahaʻangá ke nofoʻaki fāʻūtaha.

7 Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, ʻe lava ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku ʻi ai ha ngaahi liliu ʻe lava ke u fai ke faʻifaʻitaki ofi ange ai kia Sīsū? ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ʻe lava ke u fakalakalaka ai?’

“KO E MEʻAKAI MĀLOHÍ ʻOKU ʻA E KAKAI MATUʻOTUʻÁ IA”

8. Naʻe anga-fēfē hono ʻiloʻi mo mahinoʻi ʻe Sīsū ʻa e Tohi Tapú?

8 Naʻe ʻiloʻi mo mahinoʻi lelei ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Folofolá. Naʻa mo ʻene taʻu 12, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e Folofolá ʻi heʻene talanoa ki he kau faiako ʻi he temipalé. “Ko e faʻahinga kotoa naʻe fanongo kiate iá naʻa nau ofoofo ai pē ʻi heʻene mahinó mo ʻene ngaahi talí.” (Luke 2:46, 47) Ki mui ai, ʻi he taimi naʻá ne malanga aí, naʻá ne ngāueʻaki pōtoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fakasīlongoʻi hono ngaahi filí.—Māt. 22:41-46.

9. (a) Ko e hā ʻa e taimi-tēpile ako ʻoku maʻu ʻe ha Kalisitiane matuʻotuʻa? (e) Ko e hā hono ʻuhinga ke tau ako ai ʻa e Tohi Tapú?

9 Ko ha taha ʻoku loto ke hoko ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa ʻokú ne faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú pea loto ke mahinoʻi lahi ange ʻa e Tohi Tapú ʻo hangē ko iá. ʻOkú ne fekumi maʻu pē ki he ngaahi moʻoni loloto ʻi he Folofolá, koeʻuhí ʻokú ne ʻiloʻi “ko e meʻakai mālohí ʻoku ʻa e kakai matuʻotuʻá ia.” (Hep. 5:14) ʻOku loto ha Kalisitiane matuʻotuʻa ke maʻu ha “ʻilo totonu” ki he Tohi Tapú. (ʻEf. 4:13) Ko ia ʻeke hifo: ‘ʻOku ou lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú? ʻOku ʻi ai haʻaku taimi-tēpile ako fakafoʻituitui? ʻOku fai ʻeku lotu fakafāmilí ʻi he uike taki taha?’ ʻI hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú, fekumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau mo e ongoʻi ʻa Sihová. Ngāueʻaki leva ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi hoʻo fai ʻa e ngaahi filí. ʻE tokoniʻi ai koe ke ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova.

10. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa ha Kalisitiane matuʻotuʻa fekauʻaki mo e akonaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá?

10 Ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa kuo pau ke ne fai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono ʻiloʻi pē ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú. Kuo pau ke ne ʻofa ʻi he akonaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fakahaaʻi leva ʻa e ʻofa ko ení ʻaki ʻene holi ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová kae ʻikai ko hono lotó. ʻOku aʻu ʻo liliu ʻene ʻalunga moʻuí, fakakaukaú mo e tōʻongá. Ko e fakatātaá, ʻokú ne faʻifaʻitaki kia Sīsū pea fakatupulekina ʻa e angaʻitangata foʻoú, “ʻa ia naʻe fakatupu ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he māʻoniʻoni moʻoni mo e mateaki moʻoni.” (Lau ʻa e ʻEfesō 4:22-24.) ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá hono laumālie māʻoniʻoní ke tataki ʻa e kau hiki Tohi Tapú. Ko ia ʻi hono ako ʻe ha Kalisitiane ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tokoniʻi ia ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke tupu ʻene ʻiló, ʻofá mo hono vahaʻangatae mo Sihová.

POUAKI ʻA E FĀʻŪTAHÁ

11. Ko e hā naʻe hokosia ʻe Sīsū lolotonga ʻene ʻi māmaní?

11 Ko Sīsuú ko ha tangata naʻe haohaoa. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe ʻātakaiʻi ia ʻe he kakai taʻehaohaoa. Ko ʻene ongo mātuʻá mo hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻa nau taʻehaohaoa kotoa. Naʻa mo e kau muimui ofi taha ʻo Sīsuú naʻa nau fakahāhā ʻa e ʻulungaanga hangē ko e hīkisia mo e siokita. Ko e fakatātaá, ʻi he pō ki muʻa peá ne pekiá, naʻe fakakikihi ʻene kau ākongá ʻiate kinautolu “pe ko hai ʻa e taha ʻo kinautolu naʻe pehē ko e lahi tahá.” (Luke 22:24) Neongo ʻenau fakakaukau taʻehaohaoá, naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe vavé ni ke hoko hono kau muimuí ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa pea faʻu ha fakatahaʻanga fāʻūtaha. ʻI he pō tatau, naʻe lotu ʻa Sīsū ke nau fāʻūtaha. Naʻá ne kole ki heʻene Tamai fakahēvaní ke nau hoko kotoa ʻo taha, ʻi heʻene pehē: “Hangē pē ko koé, Tamai, ʻokú ke fāʻūtaha mo au pea ʻoku ou fāʻūtaha mo koe.” Naʻá ne tānaki mai: “Koeʻuhi ke nau hoko ʻo taha hangē pē ko ʻeta tahá.”—Sione 17:21, 22.

12, 13. (a) Ko e hā ʻetau taumuʻa ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané? (e) Naʻe anga-fēfē ako ha tokoua ʻe taha ke pouaki ʻa e fāʻūtahá?

12 ʻOku pouaki ʻe ha Kalisitiane matuʻotuʻa ʻa e fāʻūtahá ʻi he fakatahaʻangá. (Lau ʻa e ʻEfesō 4:1-6, 15, 16.) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ko ʻetau taumuʻá ia ke hoko ʻo “fehokotaki lelei fakataha,” ʻa ia ko e ngāue fakataha ʻi he fāʻūtaha. Ke maʻu ʻa e faʻahinga fāʻūtaha ko ení, kuo pau ki ha Kalisitiane ke hoko ʻo anga-fakatōkilalo. Ko ia naʻa mo e taimi ʻoku uesia ai ia ʻe he taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ngāue mālohi ha Kalisitiane matuʻotuʻa ke tauhi ke mālohi ʻa e fāʻūtahá ʻi he fakatahaʻangá. Ko ia ai, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻE anga-fēfē ʻeku fakafeangaí ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha tokoua pe ko ha tuofefine ha fehālaaki? ʻE fēfē ʻeku ongoʻí ʻi he taimi ʻoku fakalotomamahiʻi ai au ʻe ha taha? ʻOku ou angaʻaki ʻa e ʻikai ke u toe lea ki he tokotaha ko iá? Pe te u feinga ke fakaleleiʻi ʻa e vahaʻangatae ko iá?’ ʻOku loto ha Kalisitiane matuʻotuʻa ke ikuʻi ʻa e palopalemá kae ʻikai hoko ko ha palopalema ki he niʻihi kehé.

13 Fakakaukau ki he fakatātā fekauʻaki mo Uwe. ʻI he kuohilí, naʻá ne faʻa ʻai ʻa e taʻehaohaoa ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke ne fakalotomamahiʻi ia. Naʻá ne fili leva ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú mo e Insight on the Scriptures ke ako ʻa e moʻui ʻa Tēvitá. Ko e hā naʻá ne fili ai ʻa Tēvitá? Koeʻuhí naʻe toe hokosia ʻe Tēvita ʻa e ngaahi palopalema ʻi hono vā mo e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, naʻe feinga ʻa Tuʻi Saula ke tāmateʻi ʻa Tēvita, naʻe loto ʻa e niʻihi ke tolomakaʻi ia, pea naʻe kataʻi ia ʻe hono uaifí tonu. (1 Sām. 19:9-11; 30:1-6; 2 Sām. 6:14-22) Ka neongo ʻa e meʻa naʻe fai ange ʻe he niʻihi kehé, naʻe ʻofa ʻa Tēvita kia Sihova pea falala kiate ia. Naʻe toe faimeesi ʻa Tēvita. ʻOku fakahaaʻi ʻe Uwe naʻe fiemaʻu ke ne fai ʻa e meʻa tatau. Fakafou ʻi heʻene ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe fiemaʻu kiate ia ke liliu ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e taʻehaohaoa hono fanga tokouá. Naʻe fiemaʻu ke ʻoua te ne toe manatu ki heʻenau ngaahi fehālākí kae pouaki ʻa e fāʻūtahá ʻi he fakatahaʻangá. Ko hoʻo taumuʻá ia ke fai ʻa e meʻa tatau?

FILI ʻA E NGAAHI KAUMEʻÁ MEI HE FAʻAHINGA ʻOKU NAU FAI ʻA E FINANGALO ʻO E ʻOTUÁ

14. Naʻe anga-fēfē hono fili ʻe Sīsū hono ngaahi kaumeʻá?

14 Naʻe anga-fakakaumeʻa ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakaí. Naʻe ongoʻi fiemālie ʻa e kakai tangata, kakai fefine, talavou mo e taʻumotuʻa, pea naʻa mo e fānaú ʻi he feohi mo Sīsuú. Ka naʻá ne filifili lelei hono ngaahi kaumeʻa ofí. Naʻá ne tala ki heʻene kau ʻapositoló: “Ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻa kimoutolu kapau ʻoku mou fai ʻa e meʻa ʻoku ou fekau atu kiate kimoutolú.” (Sione 15:14) Naʻe fili ʻe Sīsū hono ngaahi kaumeʻa ofí mei he faʻahinga naʻe muimui mateaki kiate iá pea nau ʻofa mo tauhi kia Sihová. ʻOkú ke fili ho ngaahi kaumeʻá mei he faʻahinga ʻoku ʻofa kia Sihova ʻaki honau lotó kotoa? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ení?

15. ʻE lava fēfē ke maʻu ʻaonga ʻa e toʻutupú mei he kaumeʻa mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻá?

15 Ko e lahi taha ʻo e fuaʻiʻakaú ʻoku momoho lelei ia ʻi he māfana ʻa e laʻaá. ʻI ha founga meimei tatau, ko e ʻofa māfana hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke hoko ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa. Ko ha taha kei siʻi koe ʻokú ke feinga ke fili ʻa e meʻa te ke faiʻaki hoʻo moʻuí? Kapau ko ia, ʻoku fakapotopoto ke ke fili ʻa e ngaahi kaumeʻa kuo nau tauhi kia Sihova ʻi ha taimi fuoloa pea ʻoku nau pouaki ʻa e fāʻūtaha ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe ʻi ai nai ʻenau ngaahi palopalema ʻi he moʻuí pea kuo nau kātekina nai ʻa e ngaahi pole lolotonga ʻenau tauhi kia Sihová. ʻE lava ke nau tokoniʻi koe ke ke fili ʻa e founga moʻui lelei tahá. ʻI hoʻo fakamoleki ʻa e taimi mo kinautolú, ʻe lava ke nau tokoniʻi koe ke ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto pea hoko ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa.—Lau ʻa e Hepelū 5:14.

16. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he kau taʻumotuʻa ʻi he fakatahaʻangá ha tuofefine ʻe taha ʻi heʻene kei finemuí?

16 ʻOku manatuʻi ʻe Helga lolotonga hono taʻu fakaʻosi ʻi he ʻapiakó, naʻe talanoa ʻa e tokolahi taha hono kaungāakó ki heʻenau ngaahi taumuʻa ʻi he kahaʻú. Naʻe loto ʻa e tokolahi ʻo kinautolu ke ʻalu ki ha ʻunivēsiti koeʻuhí ke maʻu ha kahaʻu lavameʻa. Kae kehe, naʻe talanoa ʻa Helga mo hano ngaahi kaumeʻa matuʻotuʻa ʻi heʻene fakatahaʻangá. ʻOkú ne pehē: “Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau taʻumotuʻa ange ʻiate au, pea naʻa nau tokoniʻi lahi au. Naʻa nau fakalototoʻaʻi au ke u ngāue taimi-kakato. Hili iá, naʻe malava ke u fakamoleki ʻa e taʻu ʻe nima ʻi he ngāue tāimuʻá. ʻI he taimí ni hili ha ngaahi taʻu, ʻoku ou fiefia ʻi heʻeku ngāueʻaki ʻa e lahi taha hoku taimi finemuí ʻi he ngāue ʻa Sihová. Kuo ʻikai ha ʻuhinga ke u fakaʻiseʻisa ai ʻi heʻeku fai peheé.”

17, 18. ʻE lava fēfē ke tau tauhi kia Sihova ʻaki hotau lelei tahá?

17 ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kia Sīsuú, te tau hoko ai ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa. Te tau ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova, pea ʻe toe tupulaki ai ʻetau holi ke tauhi kiate iá. ʻOku tauhi ha tokotaha kia Sihova ʻaki hono lelei tahá ʻi he taimi ʻokú ne matuʻotuʻa aí. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí: “Mou ʻai hoʻomou māmá ke ulo atu ki he kakaí, koeʻuhí ke nau sio ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea nau ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki hoʻomou Tamai ʻoku ʻi hēvaní.”—Māt. 5:16.

18 Kuo tau ako ki he founga ʻe lava ke hoko ai ha Kalisitiane matuʻotuʻa ko ha poupou lahi ki he fakatahaʻangá. ʻOku toe fakahaaʻi ʻe ha Kalisitiane ʻene matuʻotuʻá ʻi he founga ʻokú ne ngāueʻaki ai hono konisēnisí. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto? Pea ʻe lava fēfē ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé? Te tau tali ʻa e ongo fehuʻi ko ení ʻi he kupu hoko maí.

a Ko e fakatātaá, ʻe kole ange nai ki ha fanga tokoua taʻumotuʻa ange mo taukei ke nau tukuange ha fatongia pea poupouʻi ʻa e fanga tokoua kei siʻi ange ʻoku nau maʻu ʻa e fatongia ko iá.