Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Falalaʻanga ʻa e Tataki Ho Konisēnisí?

ʻOku Falalaʻanga ʻa e Tataki Ho Konisēnisí?

“Ko e taumuʻa ʻo e fakahinohino ko ʻení ko e ʻofa mei ha loto ʻoku maʻa pea mei ha konisēnisi lelei.”—1 TĪM. 1:5.

HIVA: 22, 48

1, 2. Ko hai naʻá ne ʻomai hotau konisēnisí, pea ko e hā ke tau houngaʻia ai ʻi hono maʻu iá?

 AʻE fakatupu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e tauʻatāina ke filí, ʻa ia ko e tauʻatāina ke fai ha ngaahi fili. Ke tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili totonú, naʻe ʻomai ʻe Sihova ha tataki. Ko e tataki ko ení ʻoku ui ia ko e konisēnisi, pea ko ha ongo ia ʻoku ʻi loto ʻia kitautolu fekauʻaki mo e tonú mo e halá. ʻI he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai hotau konisēnisí ʻi he founga totonú, ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e meʻa ʻoku leleí pea fakaʻehiʻehi mei he meʻa ʻoku koví. Ko hotau konisēnisí ko e fakamoʻoni ia ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolu pea loto ke tau lavameʻa.

2 ʻOku fai ʻe he kakai ʻe niʻihi he ʻahó ni ʻa e meʻa ʻoku leleí pea fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví neongo ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e ngaahi tuʻunga Fakatohitapú. (Lau ʻa e Loma 2:14, 15.) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko honau konisēnisí. ʻOkú ne taʻofi ʻa e kakai tokolahi mei hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví. Sioloto atu ki he kovi ange ʻa e māmaní kapau naʻe ʻikai ha konisēnisi ʻo ha taha! Ngalingali ʻe lahi ange ʻetau fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku koví ʻi he meʻa kuo tau ʻosi fanongo ki aí. ʻE lava ke tau houngaʻia ʻi hono ʻomai ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ha konisēnisi!

3. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisí ʻi he fakatahaʻangá?

3 Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke nau fakakaukau ke akoʻi honau konisēnisí. Kae kehe, ʻoku loto ʻa e kakai ʻa Sihová ke ngāue lelei honau konisēnisí koeʻuhí ʻe lava ke hoko ia ko ha tokoni lahi ki hono pouaki ʻa e fāʻūtaha ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku tau loto ke fakamanatu mai ʻe hotau konisēnisí ʻa e ngaahi tuʻunga Fakatohitapu fekauʻaki mo e tonú mo e halá, leleí mo e koví. Kae kehe, ke akoʻi mo ngāueʻaki hotau konisēnisí, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ako pē ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú. Kuo pau ke tau ʻofa ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá pea tui ko e lelei pē maʻa kitautolu. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko e taumuʻa ʻo e fakahinohino ko ʻení ko e ʻofa mei ha loto ʻoku maʻa pea mei ha konisēnisi lelei pea mei ha tui taʻemālualoi.” (1 Tīm. 1:5) ʻI heʻetau akoʻi hotau konisēnisí pea muimui aí, ʻe tupulaki ai ʻetau ʻofa kia Sihová mo ʻetau tui kiate iá. Ko e founga ʻo ʻetau ngāueʻaki hotau konisēnisí ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa hotau vahaʻangatae vāofi mo Sihová pea fakahaaʻi ai ʻa e lahi ʻetau loto ke fakahōifuaʻi iá. ʻOku toe fakaeʻa ʻe hotau konisēnisí pe ko e faʻahinga kakai fēfē kitautolu.

4. ʻE lava fēfē ke tau akoʻi hotau konisēnisí?

4 Ka ʻe lava fēfē ke tau akoʻi hotau konisēnisí? ʻOku fiemaʻu ke tau ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú, pea kole kia Sihova ke tokoniʻi kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo tau akó. ʻOku ʻuhinga iá kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ako pē ki ha ngaahi moʻoni mo ha ngaahi lao. ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, ko ʻetau taumuʻá ke ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova. Te tau hoko ai ʻo ʻiloʻi pe ko e Tokotaha fēfē ia pea mo e meʻa ʻokú ne saiʻia mo fehiʻa aí. ʻI he lahi ange ʻetau ako fekauʻaki mo Sihová, ʻe faai atu pē ʻo vave hono fakatokangaʻi ʻe hotau konisēnisí ʻa e meʻa ʻokú ne vakai ki ai ʻoku tonu mo halá. Ko e lahi ange ʻetau akoʻi hotau konisēnisí, ko e lahi ange ia ʻo e lava ke tau kamata ke fakakaukau ʻo hangē ko Sihová.

5. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

5 Kae kehe, te tau ʻeke hifo nai: ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha konisēnisi kuo akoʻi lelei ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ke fai ha ngaahi fili? ʻE lava fēfē ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e konisēnisi ʻo ha kaungā-Kalisitiane? Pea ʻe lava fēfē ke ueʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke fai ʻa e meʻa ʻoku leleí? Tau fakakaukau ki he tafaʻaki ʻe tolu ʻa ia ʻe fiemaʻu ai ha konisēnisi kuo akoʻi lelei: (1) tokangaʻi ʻa e moʻui leleí, (2) fakafiefiá, (3) ʻetau ngāue fakamalangá.

FAKAKAUKAU LELEI

6. Ko e hā ʻa e ngaahi fili ʻoku tau fai fekauʻaki mo hono tokangaʻi ʻetau moʻui leleí?

6 ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ʻe kaungakovi kia kitautolú pea fakakaukau lelei ki heʻetau ngaahi tōʻongá, hangē ko e kaí mo e inú. (Pal. 23:20; 2 Kol. 7:1) ʻI heʻetau talangofua ki he akonaki ʻa e Tohi Tapú, ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke maluʻi ʻetau moʻui leleí. Ka ʻoku tau kei puke mo hoholo ke motuʻa. Ko e hā nai ʻa e ngaahi fili te tau faí? ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku ala maʻu fakatouʻosi ai ʻa e faitoʻo anga-maheni mo e faitoʻo ke fetongiʻaki. ʻOku maʻu maʻu pē ʻe he ngaahi ʻōfisi vaʻá ʻa e ngaahi tohi mei he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo ʻeke fekauʻaki mo e ngaahi faitoʻo kehekehe. ʻOku ʻeke ʻe he tokolahi, “ʻE lava ke tali ʻe ha sevāniti ʻa Sihova ʻa e faitoʻo ko ení pe faitoʻo ko ē?”

7. ʻE lava fēfē ke tau fai ha ngaahi fili fekauʻaki mo e totó?

7 ʻOku ʻikai maʻu ʻe he ʻōfisi vaʻá pe ko e kau mātuʻa fakalotofonua ʻi he fakatahaʻangá ʻa e mafai ke fai ha ngaahi fili fakafaitoʻo ki ha Kalisitiane, naʻa mo ʻene ʻeke ʻa e meʻa ke faí. (Kal. 6:5) Kae kehe, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mātuʻá ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe Sihová koeʻuhí ke tokoniʻi ha Kalisitiane ke ne fai ha fili fakapotopoto. Ko e fakatātaá, kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke hanganaki fakaʻehiʻehi mei he totó. (Ngā. 15:29) Ko e fekau māʻalaʻala ko ení te ne tokoniʻi ha Kalisitiane ke ne mahinoʻi heʻikai lava ke ne tali ha ngaahi faitoʻo ʻoku kau ai ʻa e huhu ʻo e toto kakató pe ko e ngaahi konga lalahi ʻe fā ʻo e totó. Ko e fakamatala ko ení ʻe aʻu ʻo ne tākiekina ʻa e konisēnisi ʻo ha Kalisitiane ʻi he taimi te ne fili ai pe te ne tali ʻa e fanga kiʻi konga iiki ʻo e totó, ʻa e ngaahi konga iiki ange ʻoku maʻu mei he ngaahi konga lalahi ʻe fā ʻo e totó. a Ko e hā ʻa e toe faleʻi Fakatohitapu kehe ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto fekauʻaki mo ha faitoʻo?

8. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Filipai 4:5 ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto fekauʻaki mo hono tokangaʻi ʻa e moʻui leleí?

8 ʻOku pehē ʻi he Palōveepi 14:15: “Ko e hehemangofua ʻoku ne tui ki he lea kotoa: Ka ko e fakapotopoto ʻoku ne fakakaukau ʻene laka.” ʻI he ʻahó ni, ʻe ʻikai nai ke ʻi ai ha faitoʻo pau ki he ngaahi mahaki ʻe niʻihi. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki he ngaahi faitoʻo ʻoku pehē ʻe sai ai ha mahaki ka ʻoku ʻikai fakamoʻoniʻi ʻoku ola lelei. Naʻe tohi ʻe Paula: “Tuku ke hoko hoʻomou fakakaukau leleí ʻo ʻiloʻi ʻe he tangata kotoa pē.” (Fil. 4:5) ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he fakakaukau leleí ke tau nofoʻaki tokangataha ki he lotu kia Sihová kae ʻikai fakahangataha ʻetau moʻuí ki heʻetau moʻui leleí. Kapau ʻe hoko ʻa e tokanga ki he moʻui leleí ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻetau moʻuí, ʻe lava ke tau hoko ʻo siokita. (Fil. 2:4) ʻOku tau ʻilo heʻikai lava ke tau moʻui lelei haohaoa ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. Ko ia ai, fakapapauʻi ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí ʻa e tauhi kia Sihová.—Lau ʻa e Filipai 1:10.

ʻOkú ke feinga ke fakamālohiʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ki hoʻo fakakaukaú? (Sio ki he palakalafi 9)

9. ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa e Loma 14:13, 19 ki heʻetau ngaahi fili fekauʻaki mo e moʻui leleí, pea ʻe anga-fēfē nai ke hoko ʻo fakatuʻutāmaki ai ʻetau fāʻūtahá?

9 ʻE ʻikai feinga ha Kalisitiane fakakaukau lelei ke fakamālohiʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa ʻokú ne fakakaukau ko e lelei tahá ia. ʻI he fonua ʻe taha, naʻe fakaʻaiʻai ai ʻe ha ongo meʻa mali ha niʻihi ke nau muimui ʻi ha founga pau ʻo e kai fakaholó. Naʻá na fakalotoʻi ha fanga tokoua ʻe niʻihi ke fai pehē, ka naʻe ʻikai fai pehē ʻa e niʻihi. ʻI he taimi naʻe ʻikai ke ola lelei ai ʻa e founga kai fakaholo ko iá, naʻe loto-mamahi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi. Naʻe maʻu ʻe he ongo meʻa malí ʻa e totonu ke na fai ha fili pē maʻa kinaua pe te na ʻahiʻahiʻi ʻa e founga kai fakaholo ko iá. Kae kehe, ko ha fakakaukau lelei ia ke ʻai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá koeʻuhi ko e tokangaʻi ʻa e moʻui leleí? ʻI Loma ʻi he kuonga muʻá, naʻe maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa e ngaahi fakakaukau kehekehe fekauʻaki mo ha meʻakai mo ha kātoanga pau. Ko e hā ʻa e faleʻi naʻe fai ʻe Paula kia kinautolú? Naʻá ne pehē: “ʻOku lau ʻe he tangata ʻe taha ʻa e ʻaho ʻe taha ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he ʻaho ko ē; ʻoku lau ʻe ha tangata kehe ia ʻa e ʻaho ʻe taha ʻoku tatau pē ia mo e ngaahi ʻaho kotoa ko ē; tuku ki he tangata taki taha ke ne tuipau kakato ʻi hono ʻatamai pē ʻoʻoná.” Tau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé.—Lau ʻa e Loma 14:5, 13, 15, 19, 20.

10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi fili fakafoʻituitui ʻa e niʻihi kehé? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

10 ʻI he taimi ʻe niʻihi, heʻikai nai ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fai ai ʻe ha taha ʻi he fakatahaʻangá ha fili pau fekauʻaki mo ha meʻa fakafoʻituitui. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí? ʻOku totonu ke ʻoua te tau fakavave ke fakamāuʻi pe fakamālohiʻi ia ke liliu ʻene fakakaukaú. Mahalo ʻe fiemaʻu ke ne akoʻi lahi ange hono konisēnisí, pe ʻoku uesiangofua nai ia. (1 Kol. 8:11, 12) Pe ʻoku ʻikai ke akoʻi lelei nai hotau konisēnisí tonu. ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tokangaʻi ʻa e moʻui leleí mo e ngaahi meʻa kehé, ʻoku fiemaʻu kia kitautolu taki taha ke tau fai ha fili fakafoʻituitui pea tali ha meʻa pē ʻe hoko ai.

FAKAFIEFIA

11, 12. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ʻi heʻetau fili ʻa e fakafiefiá?

11 Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova ʻi ha founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei he fakafiefiá. Naʻe tohi ʻe Solomone ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻaho ke kata” mo e “ʻaho ke meʻe.” (Koh. 3:4) Kae kehe, ko e fakafiefia kotoa pē ʻoku ʻikai ke ʻaonga, fakafiemālie, pe fakaivifoʻou. ʻOku fiemaʻu foki ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakamoleki ha fuʻu taimi lahi ʻi he fakafiefiá. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke tau maʻu ʻaonga mei he fakafiefia ʻoku fakahōifua kia Sihová?

12 ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e “ngaahi ngāue ʻa e kakanó.” Ko e ngaahi ngāue ko ení ʻoku kau ai ʻa e “feʻauaki, taʻemaʻa, faikovi taʻemīngao, tauhi ʻaitoli, ngāue fakafaʻahikehe, fakafili, fekeʻikeʻi, meheka, ʻita tōlili, fekīhiaki, fakafaʻafaʻahi, muimui ʻi he akonaki ʻa e tangatá, loto-kovi, konā, ngaahi paati uatau, mo e ngaahi meʻa hangē ko ʻení.” Naʻe tohi ʻe Paula “ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻe ʻikai te nau maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Kal. 5:19-21) Ko ia ʻe lava ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku tokoniʻi au ʻe hoku konisēnisí ke u fakaʻehiʻehi mei he ngaahi sipoti ʻoku anga-fefeka, feʻauʻauhi, mamahiʻi-fonua, pe fakamālohi? ʻOku fakatokanga mai hoku konisēnisí ʻi he taimi ʻoku fakataueleʻi ai au ke u sio ʻi ha faiva ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻata fakalielia pe ko ha faiva ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, konaá, pe fakahāʻele faʻahikehé?’

13. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faleʻi ʻi he 1 Tīmote 4:8 mo e Palōveepi 13:20 fekauʻaki mo e fakafiefiá?

13 ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ke akoʻi hotau konisēnisí ʻi he fekauʻaki mo e fakafiefiá. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e teuʻi fakaesinó ʻoku ʻaonga siʻisiʻi pē ia.” (1 Tīm. 4:8) ʻOku ongoʻi ʻe he tokolahi ko e fakamālohisino maʻu peé ʻoku fakaivifoʻou mo lelei ki heʻenau moʻuí. Kae fēfē kapau ʻoku tau loto ke fakamālohisino mo ha kulupu? ʻOku mahuʻinga ʻa e faʻahinga ʻoku tau fakamālohisino mo iá? ʻOku tala mai ʻi he Palōveepi 13:20: “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: Ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” ʻOku hā mahino ʻa e mahuʻinga ke tau ngāueʻaki hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ʻa e fakafiefiá.

14. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe ha fāmili ʻe taha ʻa e Loma 14:2-4?

14 Naʻe ʻi ai ʻa e ongo tamaiki fefine taʻu hongofulu tupu ʻa Christian mo Daniela. ʻOku pehē ʻe Christian: “Lolotonga ʻemau efiafi Lotu Fakafāmilí, naʻa mau lāulea ki he fakafiefiá. Naʻa mau loto-tatau ʻoku ʻi ai ʻa e fakafiefia ʻe niʻihi ʻoku lelei kae ʻikai lelei ʻa e niʻihi. Ko hai ʻe lava ke pehē ko ha feohi leleí? Naʻe lāunga ʻa e taha homa ongo ʻofefiné ʻo pehē lolotonga ʻa e mālōlō ʻa e akó, naʻe fai ʻe he toʻutupu Fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakakaukau naʻe hala. Pea naʻá ne ongoʻi naʻe tenge ia ke fai pehē. Naʻá ma fakaʻuhinga mo ia ʻo pehē ko kitautolu taki taha ʻoku ʻi ai hotau konisēnisi, pea ʻoku totonu ke ne tataki kitautolu ʻi hono fili ʻa e meʻa ke faí mo e faʻahinga ke feohi mo iá.”—Lau ʻa e Loma 14:2-4.

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe ho konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ke ke fakaʻehiʻehi mei he fakatuʻutāmakí (Sio ki he palakalafi 14)

15. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Mātiu 6:33 ʻi he taimi ʻoku tau palani ai ha fakafiefia?

15 Ko e hā ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi he fakafiefiá? ʻOkú ke fakamuʻomuʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e ngaahi fakatahá, malangá mo e ako Tohi Tapú, pe ʻoku muʻomuʻa ʻa e fakafiefiá ia? Ko e hā ʻoku mahuʻinga taha kiate koé? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ia ai, hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe tānaki atu kiate kimoutolu ʻa e toe ngaahi meʻá ni kotoa.” (Māt. 6:33) ʻI hono fili ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ho taimí, ʻoku fakamanatu atu ʻe ho konisēnisí ʻa e faleʻi ʻa Sīsuú?

ʻOKU UEʻI KITAUTOLU KE MALANGA

16. ʻOku anga-fēfē hono fakaʻaiʻai kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke malangá?

16 ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fakatokanga mai hotau konisēnisi kuo akoʻí fekauʻaki mo hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá, ka ʻokú ne toe ueʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leleí. Ko e taha ʻi he ngaahi meʻa ko ení ko e malanga mei he fale ki he fale pea ki he faʻahinga ʻoku tau fetaulaki mo ia ʻi he founga ʻikai anga-mahení. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Paulá. Naʻá ne tohi: “Ko e fiemaʻu pau ia kuo tuku mai kiate au. Ko hono moʻoní, he toki ʻoiauē ē ka ko au kapau naʻe ʻikai te u talaki ʻa e ongoongo leleí!” (1 Kol. 9:16) ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kia Paulá, te tau maʻu ai ha konisēnisi lelei, ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Pea ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé, ʻoku tau feinga ai ke maongo ki honau konisēnisí. Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻI hono ʻai ke eʻa ʻa e moʻoní ʻo fakaongoongoleleiʻi atu ai kimautolu ki he konisēnisi fakaetangata kotoa pē ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá.”—2 Kol. 4:2.

17. Naʻe anga-fēfē ʻa e muimui ha tuofefine kei siʻi ki hono konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú?

17 ʻI he taimi naʻe taʻu 16 ai ʻa Jacqueline, naʻá ne ako paiolosī ʻi he ʻapiakó. Kae kehe, naʻe ako ʻe he tamaiki akó ia ʻa e ʻevalūsioó. “Naʻe ʻikai fakaʻatā au ʻe hoku konisēnisí ke u kau ʻi he fetalanoaʻaki ʻi he kalasí ʻo hangē ko ia naʻá ku anga-maheni ki aí. Naʻe ʻikai lava ke u poupouʻi ʻa e ʻevalūsioó. Naʻá ku fakaofiofi ki he faiakó ʻo fakamatalaʻi ange hoku tuʻungá. ʻI heʻeku ʻohovalé, naʻá ne anga-fakakaumeʻa ʻaupito ʻo ne fakaʻatā au ke u lea ki he kalasí kotoa fekauʻaki mo e fakatupú.” Naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Jacqueline ʻi heʻene ʻiloʻi naʻá ne fanongo mo muimui ki hono konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú. ʻOku ueʻi koe ʻe ho konisēnisí ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?

18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maʻu ha konisēnisi lelei mo falalaʻangá?

18 Ko ʻetau taumuʻá ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. Pea ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá. ʻI he taimi ʻoku tau ako maʻu pē ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, fakalaulauloto ki ai, pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó, ʻe akoʻi ai hotau konisēnisí. Ko e meʻaʻofa fakaofo ko ení ʻe hoko leva ia ko ha tataki falalaʻanga ʻi heʻetau moʻui faka-Kalisitiané!

a Sio ki he “Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he Taua Leʻo ʻo Sune 15, 2004, peesi 29-31.