Skip to content

Skip to table of contents

ʻI he Ngaahi Founga Fē ʻOku ʻOfa Mai Ai ʻa Sihova Kiate Kitautolú?

ʻI he Ngaahi Founga Fē ʻOku ʻOfa Mai Ai ʻa Sihova Kiate Kitautolú?

“Sio ki he faʻahinga ʻofa kuo foaki mai ʻe he Tamaí kiate kitautolú.”—1 SIO. 3:1.

HIVA: 51, 13

1. Ko e hā naʻe fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Sioné ke fakakaukau ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

 NAʻE fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Sioné ke tau fakakaukau fakamātoato ki he ʻofa lahi ʻa Sihova ʻia kitautolú. ʻI he 1 Sione 3:1, ʻoku tau lau ai: “Sio ki he faʻahinga ʻofa kuo foaki mai ʻe he Tamaí kiate kitautolú.” ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolú mo e anga ʻo ʻene fakahaaʻi mai ʻene ʻofá, ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia pea tau toe ʻofa lahi ange kiate ia.

2. Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ki he niʻihi ke mahinoʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻia kinautolú?

2 Ko e meʻa fakamamahí, ʻoku ʻikai mahinoʻi ʻe he niʻihi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻia kinautolú. ʻOku nau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tokanga mai ʻa e ʻOtuá ki he kakaí. ʻOku nau tui nai ʻoku faʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lao pea tautea ʻa e faʻahinga ʻoku talangataʻa kiate iá. Koeʻuhí ko e ngaahi akonaki loí, ʻoku aʻu ʻo fakakaukau ai ʻa e niʻihi ʻoku anga-fakamamahi ʻa e ʻOtuá pea ʻikai malava ke nau ʻofa kiate ia. ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he kakai kotoa ʻo tatau ai pē pe ko e ha ʻoku nai faí. Ka ko hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú kuo tokoniʻi ai koe ke ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová. ʻOkú ke ʻilo ko e ʻofá ko hono ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻá ia pea naʻá ne foaki hono ʻAló ko ha huhuʻi koeʻuhí ko koe. (Sione 3:16; 1 Sio. 4:8) Kae kehe, koeʻuhi ko hoʻo ngaahi hokosia ʻi he moʻuí, ʻe faingataʻa nai ke ke mahinoʻi ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé.

3. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolú?

3 Ke tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolú, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻuluaki mahinoʻi ko Sihova naʻá ne fakatupu kitautolú. Naʻá ne ʻomai ʻetau moʻuí. (Lau ʻa e Saame 100:3-5.) Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻuluaki tangatá ko ha “foha ʻo e ʻOtuá.” (Luke 3:38) Pea naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau ui ʻa Sihova “ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani.” (Māt. 6:9) Ko ia ko Sihova ʻetau Tamaí, pea ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu ʻo hangē pē ko e ʻofa ʻa ha tamai lelei ʻi heʻene fānaú.

4. (a) Ko e Tamai fēfē ʻa Sihova? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení mo e kupu hoko maí?

4 ʻOku faingataʻa ki he niʻihi ke fakakaukau ki heʻenau tamaí ko ha tokotaha anga-ʻofa. ʻOku nau maʻu nai ha ngaahi manatu tamaki fekauʻaki mo ʻenau kei siʻí koeʻuhí ko hono fakamamahiʻi kinautolu ʻe heʻenau tamaí. Heʻikai ʻaupito ke fai pehē ʻa Sihova ki heʻene fānaú. Ko ia ʻa e Tamai lelei taha ʻoku tau maʻú. (Saame 27:10) ʻOkú ne ʻofa lahi ʻaupito ʻia kitautolu pea tokangaʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga lahi. Ko e lahi ange ʻetau ongoʻi hono ʻofaʻi kitautolu ʻe Sihová, ko e lahi ange ia ʻetau ʻofa kiate iá. (Sēm. 4:8) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻe fā ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻene ʻofa ʻia kitautolú. Pea ʻi he kupu hoko maí, te tau sio ai ki he founga ʻe fā ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa kiate iá.

ʻOKU ANGA-ʻOFA MO NIMA-HOMO ʻA SIHOVA

5. Ko e hā ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ki he kakai kotoa pē?

5 ʻI he taimi naʻe ʻi ʻAtenisi ai ʻi Kalisi ʻa e ʻapositolo ko Paulá, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe lahi ʻa e ngaahi ʻaitolí pea naʻe tui ʻa e kakaí naʻe ʻoange ʻe honau ngaahi ʻotuá ʻenau moʻuí. Ko ia naʻá ne tala ange kia kinautolu ʻa e “ʻOtua ko ia naʻá ne ngaohi ʻa e māmaní mo e ngaahi meʻa kotoa ʻi aí.” Naʻá ne pehē ko e ʻOtuá naʻá ne “ʻoange ki he tokotaha kotoa pē ʻa e moʻui pea mo e mānava pea mo e meʻa kotoa pē” pea “fakafou ʻiate ia, ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻuí mo ngaue holo ai mo tau ʻi aí ni.” (Ngā. 17:24, 25, 28) ʻOku ʻomai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻú ke tau moʻui ai mo fiefiá. Fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuó ne ʻomai kia kitautolu koeʻuhí ko ʻene ʻofa ʻia kitautolú.

6. Ko e faʻahinga ʻapi fēfē naʻe ʻomai ʻe Sihova maʻa kitautolú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

6 Ko e fakatātaá, naʻe teuʻi ʻe Sihova ha ʻapi fakaʻofoʻofa maʻa kitautolu. (Saame 115:15, 16) ʻI he kotoa ʻo e ngaahi palanite naʻá ne fakatupú, ko e māmaní pē naʻe makehé. Kuo fakatotolo ʻa e kau saienisí ki he vavaá pea ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi palanite lahi, ka ʻoku teʻeki ai ke nau toe ʻiloʻi ha palanite kuo maʻu ai ʻa e meʻa kotoa ʻoku fiemaʻu ʻe he tangatá ke moʻui aí. ʻOku ʻikai ʻomai pē ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻu ke moʻui aí, ka naʻá ne toe ʻai ʻa e māmaní ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa, fiemālie mo malu, ʻa ia ʻe lava ke tau fiefia ai ʻi he moʻuí. (ʻAi. 45:18) ʻI heʻetau fakakaukau ki he ʻapi kuo ʻomai ʻe heʻetau Tamaí, ʻa Sihova, ʻoku tau ongoʻi moʻoni ai ʻa e lahi ʻene ʻofa ʻia kitautolú.—Lau ʻa e Siope 38:4, 7; Saame 8:3-5.

7. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene ʻofa moʻoni ʻia kitautolú, ʻi he founga naʻá ne fakatupu ai kitautolú?

7 Ko e founga ʻe taha kuo fakahā mai ai ʻe Sihova ʻene ʻofa ʻia kitautolú ko ʻene fakatupu kitautolu mo e malava ke tau faʻifaʻitaki kiate ia. (Sēn. 1:27) ʻOku ʻuhinga ení ʻe lava ke tau ongoʻi ʻene ʻofa ʻia kitautolú pea fakahāhā leva ʻetau ʻofa kiate iá. ʻOkú ne ʻiloʻi ko e meʻa eni ʻoku ʻai ai kitautolu ke tau fiefia moʻoní. Ko hono moʻoní, ʻoku fiefia taha ʻa e fānaú ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi ai ʻoku ʻofaʻi kinautolu ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá. Pea manatuʻi, naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ʻo pehē te tau maʻu ʻa e fiefiá kapau te tau ofi ki heʻetau Tamaí, ʻa Sihova. (Māt. 5:3) ʻOkú ne ʻomai kia kitautolu “ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau fiefia aí.” ʻOku hā mahino, ʻokú ne nima-homo ʻaupito mo ʻofa lahi ʻia kitautolu.—1 Tīm. 6:17; Saame 145:16.

ʻOKU AKOʻI MAI ʻE SIHOVA ʻA E MOʻONÍ

8. Ko e hā ʻoku tau loto ai ke akoʻi kitautolu ʻe Sihová?

8 ʻOku ʻofa ʻa e ngaahi tamaí ʻi heʻenau fānaú pea ʻoku ʻikai ke nau loto ke takihalaʻi pe kākaaʻi kinautolu. Ka ʻoku ʻikai loto ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi he ʻahó ni ke tali ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e tonú mo e halá. Ko ia ʻoku ʻikai lava ke nau tataki totonu ʻenau fānaú, ʻa ia ʻoku faʻa iku atu ki he loto-mamahi mo e puputuʻu. (Pal. 14:12) Kae kehe, ʻoku ʻomai ʻe Sihova ki heʻene fānaú ʻa e tataki lelei tahá koeʻuhí he ko ia ʻa e “Otua oe mooni.” (Saame 31:5PM) ʻOkú ne fiefia ke akoʻi mai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo iá. ʻOkú ne toe akoʻi kitautolu ki he founga ke lotu ai kiate iá mo fakahaaʻi mai ʻa e founga lelei taha ke tau moʻui aí. (Lau ʻa e Saame 43:3.) Ko ia, ko e hā kuo akoʻi mai ʻe Sihova ʻo hā ai ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻia kitautolú?

ʻOku faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi tamai Kalisitiané kia Sihova ʻaki hono akoʻi ʻa e moʻoní ki heʻenau fānaú pea tokoniʻi kinautolu ke maʻu ha vahaʻangatae mo ʻenau Tamai fakahēvaní (Sio ki he palakalafi 8-10)

9, 10. (a) Ko e hā ʻoku tala mai ʻe Sihova kia kitautolu fekauʻaki mo iá? (e) Ko e hā ʻokú ne akoʻi mai fekauʻaki mo ʻene taumuʻa kia kitautolú?

9 Ko e ʻuluakí, ʻokú ne tala mai kia kitautolu fekauʻaki mo ia tonu. ʻOkú ne loto ke tau ʻiloʻi ia. (Sēm. 4:8) Ko ia ʻokú ne tala mai ʻa hono huafá. Ko e moʻoni, ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ki hono huafá ʻo laka hake ia ʻi ha toe hingoa pē. ʻOku toe tala mai ʻe Sihova pe ko e Tokotaha fēfē ia. ʻI heʻetau vakai ki he ngaahi meʻa naʻá ne fakatupú, ʻoku tau ako mei ai ʻokú ne mālohi mo poto. (Loma 1:20) Pea ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau ako ai ʻokú ne faitotonu mo ʻofa lahi ʻia kitautolu. ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻa e ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ʻo Sihová, ʻoku tau ongoʻi vāofi ange ai kiate ia.

10 ʻOku toe akoʻi mai ʻe Sihova ʻa ʻene taumuʻá. ʻOkú ne tala mai ko e konga kitautolu hono fāmilí. ʻOkú ne toe fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ʻamanekina meiate kitautolú koeʻuhí ke lava ai ʻo tau ngāue fāʻūtaha mo melino mo e tokotaha kotoa pē ʻi hono fāmilí. ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú naʻe ʻikai fakatupu kitautolu mo e totonu ke tau fili pē ʻia kitautolu ʻa e meʻa ʻoku leleí mo e meʻa ʻoku koví. (Sel. 10:23) ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kia kitautolú. Pea ko hono tali pē ʻa hono mafaí pea talangofua kiate iá ʻe lava ai ke tau maʻu ha moʻui melino mo fiemālie. Kuo akoʻi mai ʻe Sihova ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ení koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu.

11. Ko e hā kuo tala mai ʻe heʻetau Tamai ʻofá fekauʻaki mo e kahaʻú?

11 ʻOku fakakaukau fakamātoato ha tamai ʻofa fekauʻaki mo e kahaʻu ʻene fānaú. ʻOkú ne loto ke nau maʻu ha moʻui fiemālie. Ko e meʻa fakamamahí, ko e kakai tokolahi taha he ʻahó ni ʻoku nau loto-moʻua ki he kahaʻú, pea ʻoku fakamoleki ʻe he tokolahi ʻenau moʻuí ʻi he ngāue ki he ngaahi meʻa ʻe ʻikai tuʻuloa. (Saame 90:10) He houngaʻia ē ka ko kitautolu ʻi he ʻikai akoʻi mai pē ʻe heʻetau Tamaí, ʻa Sihova ʻa e founga ke maʻu ai ha moʻui fiemālie he taimi ní ka kuó ne talaʻofa mai ha kahaʻu fakaofo!

ʻOKU TATAKI MO AKONEKINA ʻE SIHOVA ʻENE FĀNAÚ

12. Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sihova ke tokoniʻi ʻa Keini mo Palukí?

12 ʻI he taimi naʻe sio ai ʻa Sihova naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa Keini ʻo hono fai ha meʻa naʻe kovi ʻaupito, naʻá ne feinga ke tokoniʻi ʻa Keini ʻaki ʻene ʻeke ange: “Ko e ha ʻoku ke ʻita ai? pea ko e ha ʻoku mapelu ai ho mata? ʻIkai ʻe ai ha hanga hake, ʻo kapau ʻoku ke feinga ke lelei?” (Sēn. 4:6, 7) Naʻe ʻikai tali ʻe Keini ʻa e tokoni ʻa Sihová, pea naʻe iku ai ʻo ne faingataʻaʻia. (Sēn. 4:11-13) ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa hono ʻai ʻe he fakakaukau hala ʻa Palukí ʻa ia tonu ke ne ongoʻi helaʻia mo loto-siʻi. Ko ia naʻe tala ange ʻe Sihova kia Paluki naʻe hala ʻene fakakaukaú pea naʻe fiemaʻu ke ne liliu. Naʻe fanongo ʻa Paluki ki he akonaki ʻa Sihová, pea fakahaofi ai ʻene moʻuí.—Sel. 45:2-5.

13. Ko e hā naʻe ako ʻe he kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová mei he ngaahi ʻahiʻahí?

13 ʻOku tataki mo akonekina kitautolu ʻe Sihova koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu. ʻOku ʻikai ke ne fakatonutonu pē kitautolu ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí, ka ʻokú ne toe akoʻi kitautolu. (Hep. 12:6) ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau lau ai fekauʻaki mo e kau sevāniti faitōnunga naʻe akoʻi ʻe Sihova ke nau hoko ko e kakai lelei ange. Ko e fakatātaá, naʻe tofanga ʻa Siosifa, Mōsese mo Tēvita ʻi he ngaahi taimi faingataʻa lahi. Lolotonga honau ngaahi ʻahiʻahí, naʻe kau ʻa Sihova mo kinautolu. Pea ko e ngaahi meʻa naʻa nau ako lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko iá naʻá ne tokoniʻi kinautolu ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fatongia lahi angé. ʻI heʻetau lau ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo hono poupouʻi mo akoʻi ʻe Sihova ʻene kakaí, ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e ʻofa moʻoni ʻa Sihova ʻia kitautolú.—Lau ʻa e Palōveepi 3:11, 12.

14. Kapau ʻoku tau fai ha meʻa ʻoku hala, ʻoku anga-fēfē hono fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻene ʻofá?

14 Naʻa mo e taimi ʻoku tau fai ai ha meʻa ʻoku hala, ʻoku kei fakahāhā pē ʻe Sihova ʻene ʻofa ʻia kitautolú. Kapau te tau tali ʻene akonakí pea fakatomala, te ne fakamolemoleʻi kitautolu ʻo “lahi aubito.” (ʻAi. 55:7PM) ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? Ko e ngaahi lea ʻa Tēvita fekauʻaki mo e fakamolemole ʻa Sihová ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻetau maʻu ha Tamai faimeesi: “ʻOku ne fakamolemole hoʻo angahala fuape; ʻa ia ʻoku ne faitoʻo ho ngaahi mahaki kotoa pe; ʻa ia ʻoku ne huhuʻi mei he ʻauha ʻa hoʻo moʻui: ʻA ia ʻoku ne fakakalauni ʻaki koe ʻa e ʻofa mo e fai fakaʻatuʻi. Hange ko hahake mo hihifo hona vamamaʻo, ʻoku mamaʻo pehe ʻene ʻave ʻiate kitaua ʻeta ngaahi maumau lao.” (Saame 103:3, 4, 12) ʻOku akonekina mo tataki kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi founga kehekehe. ʻE vave ke ke fai ha ngaahi liliú? Manatuʻi maʻu pē ʻoku akonekina kitautolu ʻe Sihová koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu.—Saame 30:5.

MALUʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVA

15. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻene ʻofá?

15 ʻOku maluʻi ʻe ha tamai ʻofa hono fāmilí mei ha fakatuʻutāmaki. Ko e meʻa ia ʻoku fai mai ʻe heʻetau Tamaí, ʻa Sihova. ʻOku pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo Sihova: “ʻOku ne tauhi ʻa e moʻui ʻa hono ʻofaʻanga; ʻoku ne hamusi kinautolu mei he nima ʻo e kau angahala.” (Saame 97:10) Fakakaukau ki heni: Hangē pē ko e vave hoʻo maluʻi ho ongo foʻi matá koeʻuhí ʻoku mahuʻinga kiate koe, ʻoku pehē pē ʻa e vave hono maluʻi ʻe Sihova hono kakaí koeʻuhí ʻoku nau mahuʻinga kiate ia.—Lau ʻa e Sākalaia 2:8.

16, 17. Kuo anga-fēfē hono maluʻi ʻe Sihova hono kakaí ʻi he kuohilí pea ʻi hotau taimí?

16 Ko e founga ʻe taha kuo maluʻi ai ʻe Sihova hono kakaí, fakatouʻosi ʻi he kuohilí mo e ʻahó ni, ʻoku fakafou ia ʻi heʻene kau ʻāngeló. (Saame 91:11) Naʻe tāmateʻi ʻe he ʻāngelo ʻe taha ʻa e kau sōtia ʻAsīlia ʻe toko 185,000 ʻi he pō pē taha pea fakahaofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (2 Tuʻi 19:35) ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fakahaofi ʻe ha ʻāngelo ʻa Pita, Paula mo e niʻihi kehe mei he pilīsoné. (Ngā. 5:18-20; 12:6-11) Ki muí ni mai, naʻe ʻi ai ha tau fakalilifu ʻi ha fonua ʻe taha ʻi ʻAfilika. Naʻe kovi ʻaupito ʻa e fonuá koeʻuhí ko e taú, kaihaʻá, tohotohó mo e tāmaté. Neongo naʻe ʻikai mate ha taha ʻi he fanga tokouá, naʻe mole mei he tokolahi ʻa e meʻa kotoa naʻa nau maʻú. Ka naʻa nau ongoʻi kotoa ʻa e ʻofa ʻa Sihová pea ʻiloʻi naʻá ne tokangaʻi kinautolu. Neongo ʻa e meʻa kotoa naʻa nau tofanga aí, naʻa nau kei fiefia pē. ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa e fakafofonga mei he ʻuluʻi ʻapitangá ʻo ʻeke ange ki he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pe ʻoku nau fēfeé, naʻa nau pehē, “ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa, mālō Sihova!”

17 Ko e moʻoni, kuo mate ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová, hangē ko e ākonga ko Sitīvení mo e niʻihi kehe hangē ko iá, koeʻuhí ko ʻenau faitōnungá. ʻOku ʻikai ke taʻofi maʻu pē ʻe Sihova ʻa e hoko ʻa e meʻá ni. Ka ʻokú ne maluʻi hono kakaí ʻi he tuʻunga ko ha kulupú ʻaki ʻa e fakatokanga kia kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi founga kehekehe ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke kākaaʻi kinautolú. (ʻEf. 6:10-12) ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi fakatokanga ko ení ʻi he Tohi Tapú pea ʻi he ʻū tohi mei he kautaha ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ako fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ʻInitanetí, ʻofa ki he paʻangá, mo e ngaahi faiva, tohi, pe keimi taʻetaau mo fakamālohí. ʻOku hā mahino, ʻoku ʻofa ʻa Sihova mo loto ke maluʻi kitautolu.

KO HA MONŪ LAHI

18. ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé?

18 ʻI he fakakaukau ʻa Mōsese ki he kotoa ʻo e ngaahi taʻu naʻá ne tauhi ai kia Sihová, naʻá ne tuipau naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻiate ia. Naʻe pehē ʻe Mōsese: “Fakamakona kimautolu kei pongipongi ʻaki hoʻo ʻaloʻofa; ke mau mavava mo fiefia ʻi homau ngaahi ʻaho kotoa.” (Saame 90:14) ʻOku tau monūʻia ʻi he malava ke tau mahinoʻi mo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolú. Ko ha monū lahi ē hono ʻofaʻi kitautolu ʻe Sihová! ʻOku tau ongoʻi hangē ko e ʻapositolo ko Sioné, ʻa ia naʻá ne pehē: “Sio ki he faʻahinga ʻofa kuo foaki mai ʻe he Tamaí kiate kitautolú.”—1 Sio. 3:1.