Skip to content

Skip to table of contents

“Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí”

“Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí”

“Tuʻu maʻu ʻi he tuí, . . . hoko ʻo mālohi.”—1 KOL. 16:13.

HIVA: 23, 34

1. (a) Ko e hā naʻe hoko kia Pita lolotonga ʻo ha fuʻu matangi ʻi he tahi Kālelí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Ko e hā naʻe kamata ngoto ai ʻa Pitá?

 ʻI HE pō ʻe taha, naʻe fāinga ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo e niʻihi ʻo e kau ākongá ke nau ʻaʻalo atu ʻi he Tahi Kālelí lolotonga ha fuʻu matangi. Fakafokifā, naʻa nau sio atu ki he luelue mai ʻa Sīsū ʻi he tahí. Naʻe ui atu ʻa Pita kia Sīsū ʻo ʻeke ange pe ʻe lava ke ne luelue atu ʻi he fukahi tahí kiate ia. ʻI he taimi naʻe tala ange ʻe Sīsū ke ne haʻú, naʻe hifo ʻa Pita mei he vaká ʻo kamata luelue atu kiate ia. Kae taimi nounou mei ai, naʻe kamata ke ngoto hifo ʻa Pita. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻá ne sio ki he fuʻu matangí mo e ngaahi peaú peá ne ilifia. Naʻe kaila ʻa Pita ki ha tokoni pea puke hake leva ia ʻe Sīsū ʻo ne pehē: “ʻA e tui vaivai, ko e hā naʻá ke veiveiua aí?”—Māt. 14:24-32.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai he taimi ní?

2 Tau lāulea ki he meʻa ʻe tolu fekauʻaki mo e tuí ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pitá: (1) founga naʻe ʻuluaki falala ai ʻa Pita ʻe lava ke tokoniʻi ia ʻe Sihová, (2) ʻuhinga naʻe kamata mole ai ʻa e tui ʻa Pitá, mo e (3) meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa Pita ke toe maʻu ʻene tuí. Ko hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi poini ko ení ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau sio ki he founga ʻe lava ai ke tau “tuʻu maʻu ʻi he tuí.”—1 Kol. 16:13.

TUI ʻE TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE ʻOTUÁ

3. Ko e hā naʻe hifo ai ʻa Pita mei he vaká, pea kuo anga-fēfē ʻetau fai ʻa e meʻa meimei tatau?

3 Naʻe maʻu ʻe Pita ʻa e tui mālohi. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau lea peheé? ʻI he taimi naʻe ui atu ai ʻa Sīsū kiate iá, naʻe hifo ʻa Pita mei he vaká ʻo luelue atu ʻi he fukahi tahí. Naʻá ne falala ʻe ʻoange kiate ia ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa e malava tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Sīsuú. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi hono fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū ke muimui ʻiate iá, ʻoku tau fakatapui kia Sihova pea papitaiso. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ʻetau tui kia Sihova mo Sīsuú pea koeʻuhí ko ʻetau falala te na tokoniʻi kitautolu.—Sione 14:1; lau ʻa e 1 Pita 2:21.

4, 5. Ko e hā ko ha koloa mahuʻinga ai ʻa e tuí?

4 Ko e tuí ko e meʻa ʻoku mahuʻinga. Ko e tui ʻa Pitá naʻe malava ai kiate ia ke ne luelue ʻi he fukahi tahí, ʻa e meʻa naʻe hā taʻemalava nai ki ha tangata. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke tau fai ʻa e meʻa ʻe hā ngali taʻemalava nai. (Māt. 21:21, 22) Kuo fai ʻe he niʻihi ʻo kitautolu ha liliu lahi ʻaupito ʻi he fakakaukau mo e tōʻonga ʻo ʻikai fakatokangaʻi ʻe he kakai naʻa nau ʻiloʻi kitautolu ki muʻá. Naʻa tau fai ʻa e ngaahi liliu ko ení koeʻuhí ko ʻetau ʻofa kia Sihová, pea koeʻuhí naʻá ne tokoniʻi kitautolu ke fai ia. (Lau ʻa e Kolose 3:5-10.) Naʻe ueʻi kitautolu ʻe he tuí ke tau fakatapui kia Sihova, pea naʻa tau hoko ko hono ngaahi kaumeʻa, ʻa e meʻa naʻe ʻikai ʻaupito mei malava ke tau fai ka ne taʻeʻoua ʻene tokoní.—ʻEf. 2:8.

5 ʻOku ʻai kitautolu ʻe heʻetau tuí ke tau mālohi. Ko e fakatātaá, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ʻoho ʻa e Tēvoló, ʻa hotau fili mālohí. (ʻEf. 6:16) Pehē foki, koeʻuhí ʻoku tau falala kia Sihova, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fuʻu hohaʻa ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha palopalema. Kuo talaʻofa mai ʻe Sihova te ne ʻomai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú kapau te tau tui kiate ia pea fakamuʻomuʻa hono Puleʻangá. (Māt. 6:30-34) Pea mahulu hake aí, ʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa fakaofo ʻo e moʻui taʻengatá, koeʻuhí ko ʻetau tuí.—Sione 3:16.

ʻI HE ʻIKAI KE TAU TOKANGATAHÁ ʻE IKU ʻO MOLE AI ʻETAU TUÍ

6, 7. (a) Te tau fakahoa nai ki he hā ʻa e matangi mo e ngaahi peau naʻe ilifia ai ʻa Pitá? (e) Ko e hā kuo pau ai ke tau mahinoʻi ʻoku malava ke mole ʻetau tuí?

6 ʻI he luelue atu ʻa Pita ʻi he Tahi Kālelí, naʻá ne ilifia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e matangí mo e ngaahi peaú. ʻE fakahoa nai eni ki he ngaahi ʻahiʻahi mo e fakatauele lahi ʻoku hokosia ʻe he kau Kalisitiané he ʻahó ni. Neongo ʻoku fuʻu faingataʻa ʻa e ngaahi palopalema ko ení, ʻe lava ke tau tuʻu maʻu ʻi he tokoni ʻa Sihová. Kae manatuʻi ʻa e meʻa naʻe hoko kia Pitá. Naʻe ʻikai ke ne ngotó koeʻuhi ko e tau ai ʻa e matangí mo e ngaahi peaú. Ka, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻI heʻene sio ki he fuʻu matangí, naʻá ne ilifia.” (Māt. 14:30) Naʻe ʻikai kei sio ʻa Pita kia Sīsū kae tokangataha ia ki he mālohi ʻo e matangí. Naʻe kamata leva ke vaivai ʻene tuí. ʻI ha founga meimei tatau, kapau te tau tokangataha ki heʻetau ngaahi palopalemá, ʻe lava ke tau kamata ke veiveiua pe ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova.

7 Kuo pau ke tau mahinoʻi ʻoku malava ke mole ʻetau tuí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e mole ʻa e tuí ko e “angahala ko ia ʻokú ne fakafihiaʻingofua kitautolú.” (Hep. 12:1) ʻI he hangē ko Pitá, kapau te tau tokangataha ki he ngaahi fehālākí, ʻe vave ke hoko ʻetau tuí ʻo vaivai. Ko ia ʻe lava fēfē ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻetau tuí? Ko e ngaahi fehuʻi ko ení ʻe tokoni ia ke tau sivisiviʻi pē kitautolu.

8. ʻE anga-fēfē nai ke ʻikai moʻoni kia kitautolu ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ki muʻá?

8 ʻOku moʻoni kiate au he taimí ni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ki muʻá? Ko e fakatātaá, kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ke fakaʻauha ʻa e māmani ʻo Sētané. Kae kehe, ʻoku fakahohaʻasi kitautolu ʻe he faʻahinga fakafiefia kehekehe ʻoku tuʻuaki mai ʻe hono māmaní? Kapau ko ia, te tau kamata nai ke veiveiua ki he ofi ʻa e ngataʻangá. (Hap. 2:3) Fakakaukau ki he fakatātā ʻe taha. Naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e huhuʻí, peá ne talaʻofa ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi fehālākí. Ka ʻo kapau te tau hanganaki tokangataha ki heʻetau ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí, te tau kamata nai ke veiveiua pe kuo fakamolemoleʻi moʻoni kitautolu ʻe Sihova. (Ngā. 3:19) Ko hono olá, ʻe lava ke mole ʻetau fiefia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá pea taʻofi ai ʻetau malanga ki he niʻihi kehé.

9. Ko e hā ʻe lava ke hokó kapau ʻe tokangataha ʻetau moʻuí ki heʻetau ngaahi lelei fakafoʻituituí?

9 ʻOku ou kei ʻoatu kia Sihova hoku lelei tahá? ʻI heʻetau ngāue mālohi kia Sihová, ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tokangataha ki heʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú. Kae kehe, fēfē kapau kuo kamata ke tau tokangataha ange ki he ngaahi lelei pē ʻa kitautolú? Ko e fakatātaá, te tau tali nai ha ngāue totongi lelei kae fakangatangata ai ʻetau ngāue kia Sihová. ʻE lava ke vaivai heni ʻetau tuí, pea ʻe lava ke tau “hoko ai ʻo fakatōtōʻohi,” ʻi hono fai ai ha meʻa siʻi maʻa Sihova ʻi heʻetau malava moʻoní.—Hep. 6:10-12.

10. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻa e tui kia Sihová ʻi heʻetau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé?

10 ʻOku faingataʻa kiate au ke fakamolemole? ʻI he taimi ʻoku fakaʻitaʻi pe fakalotomamahiʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé, ʻoku fakataueleʻi ke tau ʻita ʻia kinautolu pe ʻikai fie lea kia kinautolu? Kapau ko ia, ʻe lava ke tau fuʻu tokangataha pē ki heʻetau ngaahi ongoʻí. ʻOku tau fakahāhā ʻetau tui kia Sihová ʻi heʻetau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. Anga-fēfē? Kapau ʻoku faihala mai ha taha, ʻoku nau moʻua mai kia kitautolu. ʻI heʻetau faihala kia Sihová, ʻoku tau moʻua ai kiate ia. (Luke 11:4) Ko ia ʻi heʻetau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau falala ai kia Sihova. ʻOku tau falala te ne tāpuakiʻi ʻetau tōʻongá, pea ko ʻene tāpuakí ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi hono ʻai ha taha ke ne totongi mai hono moʻuá. Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻoku fiemaʻu ʻa e tuí ke fakamolemoleʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé. ʻI hono tala ange ʻe Sīsū kia kinautolu ke fakamolemoleʻi naʻa mo e faʻahinga naʻe toutou faihala mai kia kinautolú, naʻe kōlenga ange ʻene kau ākongá: “ʻOmi kiate kimautolu ha tui lahi ange.”—Luke 17:1-5.

11. Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga heʻikai ke tau ako ai mei he akonakí?

11 ʻOku ou ʻita ʻi hono fai mai ha akonaki? Kumi ha ngaahi founga ke ako ai mei he akonakí kae ʻikai fakasio ki ha kiʻi fehālaaki ʻi he akonakí pe vaivaiʻanga ʻo e tokotaha naʻá ne fai mai iá. (Pal. 19:20) ʻOua te ke tukuange ʻa e faingamālie ke ako ke fakakaukau lahi ange ʻo hangē ko Sihová!

12. Ko e hā ʻoku hala nai ai ke lāunga maʻu pē ha taha fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku takimuʻá?

12 ʻOku ou lāunga fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku takimuʻa ʻi he fakatahaʻangá? ʻI he tokangataha ʻa e kau ʻIsilelí ki he līpooti kovi ʻa e kau asiasi ʻe toko hongofulú, naʻa nau lāunga fekauʻaki mo Mōsese mo ʻĒlone. Naʻe ʻeke ange leva ʻe Sihova kia Mōsese: “E fefe hono fuoloa moe teeki te nau tui kiate au?” (Nōm. 14:2-4, 11PM) ʻIo, naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻe ʻikai falala ange ʻa e kau ʻIsilelí kiate ia koeʻuhí naʻa nau lāunga kia Mōsese mo ʻĒlone, ʻa e ongo tangata naʻá ne fakanofó. ʻI ha founga meimei tatau, kapau ʻoku tau lāunga maʻu pē fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke takimuʻa ʻi hono kakaí he ʻahó ni, ʻoku fakahaaʻi nai heni kuo vaivai ʻetau tui ki he ʻOtuá.

13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau loto-mamahi kapau ʻoku tau sio ʻoku kiʻi vaivai ʻetau tuí?

13 Hili ʻa e lāulea ki he ngaahi fehuʻi ko ení, ʻoua te ke loto-mamahi kapau ʻokú ke sio kuo vaivai hoʻo tuí. Manatuʻi naʻa mo e ʻapositolo ko Pitá naʻá ne ilifia pea kamata ke ne veiveiua. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻe akonakiʻi ʻe Sīsū ʻa e kotoa ʻo e kau ʻapositoló koeʻuhí ko ʻenau “tui vaivai.” (Māt. 16:8) Kae kehe, ʻe lava ke tau ako ha lēsoni mahuʻinga mei he hokosia ʻa Pitá. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻá ne fai hili ʻa e kamata ke ne veiveiua pea ngoto hifo ʻi he tahí.

TOKANGATAHA KIA SĪSŪ KE NE FAKAIVIMĀLOHIʻI HOʻO TUÍ

14, 15. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe Pita ʻi he kamata ke ne ngoto hifó? (e) ʻE lava fēfē ke tau “sio fakamamaʻu” kia Sīsū?

14 Ko e hā naʻe fai ʻe Pita ʻi he kamata ke ne ngoto hifó? Naʻe poto ʻa Pita ʻi he kakaú, ko ia naʻá ne mei malava ke kakau ʻo foki ki he vaká. (Sione 21:7) Ka ko e hā naʻe ʻikai ai ke ne fai peheé? Koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne falala pē kiate ia ki ha tokoni. Naʻá ne toe tokangataha kia Sīsū pea tali ʻene tokoní. Kapau te tau fakatokangaʻi kuo vaivai ʻetau tuí, ʻoku totonu ke tau faʻifaʻitaki kia Pita. ʻE lava fēfē ke tau fai pehē?

15 Hangē pē ko e toe tokangataha ʻa Pita kia Sīsū ki ha tokoní, kuo pau foki ke tau “sio fakamamaʻu” kia Sīsū. (Lau ʻa e Hepelū 12:2, 3.) Ka heʻikai lava ke tau sio kiate ia ʻaki hotau matá ʻo hangē ko Pitá. Ko ia ʻe lava fēfē ke tau “sio fakamamaʻu” kia Sīsū? ʻE lava ke tau ako ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne akoʻi mo faí pea faʻifaʻitaki ofi leva kiate ia. ʻI heʻetau fai peheé, te tau maʻu ai ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻu ke fakaivimālohiʻi ʻaki ʻetau tuí. Tau lāulea ki he ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kia Sīsuú.

ʻI heʻetau tokangataha ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú pea faʻifaʻitaki ofi kiate iá, ʻe lava ke tau maʻu ai ha tui mālohi (Sio ki he palakalafi 15)

16. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí?

16 Fakaivimālohiʻi hoʻo falala ki he Tohi Tapú. Naʻe tuipau ʻa Sīsū ko e Tohi Tapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ʻa e faleʻi lelei tahá. (Sione 17:17) Ke faʻifaʻitaki kia Sīsuú, kuo pau ke tau lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú, ako ia, pea fakalaulauloto ki he ngaahi lēsoni te tau akó. Kuo pau foki ke tau fekumi ki he tali ʻo e ngaahi fehuʻi kuo tau maʻú. Ko e fakatātaá, ʻokú ke tui mālohi ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? Fakaivimālohiʻi hoʻo tui ʻoku ofi ʻa e ngataʻangá ʻaki hono ako ʻa e ngaahi kikite Fakatohitapu ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOkú ke loto ke fakaivimālohiʻi hoʻo tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kahaʻú? Ako leva ʻa e ngaahi kikite Fakatohitapu kuo ʻosi fakahokó. ʻOkú ke tui moʻoni ʻoku ʻaonga ʻa e Tohi Tapú he ʻahó ni? ʻE lava ke ke lau fekauʻaki mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine naʻe liliu ʻenau moʻuí ʻo lelei ange ʻi he tokoni ʻa e Tohi Tapú. a1 Tes. 2:13.

17. Ko e hā naʻe malava ai ke kātekina ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakahá, pea ʻe lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kiate ia?

17 Tokangataha ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻe Sihová. Naʻe tokangataha ʻa Sīsū ki hono ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú, pea naʻe tokoni eni ke ne kātakiʻi ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakahá. (Hep. 12:2) Naʻe ʻikai ʻaupito fakahohaʻasi ia ʻe he meʻa naʻe tuʻuaki ange ʻe he māmaní. (Māt. 4:8-10) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú? Fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa fakaofo kuo ʻomai ʻe Sihová. Sioloto atu ʻokú ke ʻi he māmani foʻoú. Hiki pe tā fakatātaaʻi ʻa e meʻa te ke fai ʻi he Palataisí. Pe ʻai ha lisi ʻo e kakai ʻe toetuʻu mai te ke saiʻia ke talanoa ki aí mo e meʻa te ke saiʻia ke leaʻaki kia kinautolú. Hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú, sio ki he ngaahi talaʻofa ko eni ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai maʻá e kakaí fakalūkufua pē, ka kiate koe fakafoʻituitui.

18. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e lotú ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuí?

18 Lotu ki ha tui lahi ange. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau kole ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. (Luke 11:9, 13) Lotu ki ha tui lahi ange, ʻi hoʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Ko e taha ia e tafaʻaki ʻo e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoní. ʻE lava ke ke lave ki ha meʻa pau ʻi hoʻo ngaahi lotú. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku faingataʻa ke ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, kole kia Sihova ke ne ʻai hoʻo tuí ke mālohi pea tokoniʻi koe ke ke hoko ʻo fakamolemole.

19. ʻE lava fēfē ke tau filifili hotau ngaahi kaumeʻa leleí?

19 Filifili ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻoku tui mālohi. Naʻe filifili lelei ʻe Sīsū hono ngaahi kaumeʻa ofí. Ko hono ngaahi kaumeʻa ofi tahá, ʻa e kau ʻapositoló, ʻa ia naʻa nau faitōnunga, mateaki, pea talangofua kiate ia. (Lau ʻa e Sione 15:14, 15.) Faʻifaʻitaki kia Sīsū pea filifili lelei ho ngaahi kaumeʻá. ʻOku totonu ke nau hoko ko e kakai ʻoku tui mālohi ʻa ia ʻoku nau talangofua kia Sīsū. ʻE lava ʻa e ngaahi kaumeʻa moʻoní ke nau fefaitotonuʻaki, naʻa mo e taimi ʻoku fiemaʻu ai ke nau ʻoatu pe tali ha akonaki.—Pal. 27:9.

20. Ko e hā ʻe hoko ʻi he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke fakaivimālohiʻi ʻenau tuí?

20 Tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke langa hake ʻenau tuí. Naʻe tokoniʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke fakaivimālohiʻi ʻenau tuí ʻaki ʻa e meʻa naʻá ne leaʻaki mo faí. (Mk. 11:20-24) ʻOku totonu ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. ʻI heʻetau fai peheé, ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí mo e tui ʻa e niʻihi kehé. (Pal. 11:25) ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi ʻa e kakai ʻi ho feituʻu ngāué? ʻI he taimi ʻokú ke akoʻi ai ʻa e Tohi Tapú ki he niʻihi kehé, fakamamafaʻi ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻokú ne tokanga mai kia kitautolu, pea ko e Tohi Tapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke ʻai ke mālohi ʻenau tuí? Kapau te ke fakatokangaʻi ha taha ʻoku lāunga fekauʻaki mo e fanga tokoua ʻoku takimuʻá, ʻoua ʻe fakavave ke fakaʻehiʻehi meiate iá. Feinga fakapotopoto ke tokoniʻi ia ke toe mālohi ʻene tuí. (Sute 22, 23) Kapau ʻokú ke kei ako pea ʻoku talanoa hoʻo faiakó fekauʻaki mo e ʻevalūsioó, loto-toʻa pea taukapoʻi hoʻo tui ki he fakatupú. Ko e tali ʻa hoʻo faiakó mo ho kaungākalasí ʻe fakaʻohovale moʻoni nai kiate koe.

21. Ko e hā kuo talaʻofa mai ʻe Sihova kia kitautolu taki tahá?

21 Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova mo Sīsū ʻa Pita ke ne ikuʻi ʻa e veiveiuá mo e manavaheé. Ki mui ʻi he moʻui ʻa Pitá, naʻá ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tui mālohi ki he niʻihi kehé. ʻI he founga tatau, ʻoku tokoniʻi taki taha kitautolu ʻe Sihova ke tau tuʻu maʻu ʻi he tuí. (Lau ʻa e 1 Pita 5:9, 10.) ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke langa hake ha tui mālohi, ka ʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feingá.

a Ko e fakatātaá, sio ki he ngaahi konga hokohoko ko e “Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí” ʻi he pulusinga ʻo e Taua Leʻo maʻá e kakaí.