Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke Sio ki he Nima ʻo e ʻOtuá ʻi Hoʻo Moʻuí?

ʻOkú Ke Sio ki he Nima ʻo e ʻOtuá ʻi Hoʻo Moʻuí?

“E ha ae nima o Jihova ki he ene kau tamaioeiki.”—ʻAI. 66:14PM.

HIVA: 32, 26

1, 2. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi fekauʻaki mo e ʻOtuá?

 ʻOKU tui ʻa e kakai tokolahi ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻenau ngaahi tōʻongá. ʻOku nau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tokanga moʻoni mai ʻa e ʻOtuá ki he meʻa ʻoku hoko kia kinautolú. Ko e fakatātaá, hili hono fakaʻauha ʻe ha fuʻu matangi mālohi ʻa e konga lahi ʻo Filipaini ʻi Nōvema 2013, naʻe pehē ai ʻe he pule kolo ʻo e kolo lahi ʻe taha: “Kuo pau pē ʻoku ʻi ha feituʻu kehe ʻa e ʻOtuá.”

2 ʻOku fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke sio mai ʻa e ʻOtuá ki he meʻa ʻoku nau faí. (ʻAi. 26:10, 11; 3 Sio. 11) Naʻe fakakaukau pehē ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻo e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne pehē fekauʻaki mo kinautolu: “[Naʻe] ʻikai te nau loto ke maʻu ʻa e ʻilo totonu ki he ʻOtuá.” Naʻa nau taʻemāʻoniʻoni, fulikivanu, mānumanu mo kovi.—Loma 1:28, 29.

3. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú? (e) ʻI he Tohi Tapú, ko e hā ʻoku faʻa ʻuhinga ki ai ʻa e “nima” ʻo e ʻOtuá?

3 Fēfē kitautolu? ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau faí. Ka ʻoku tau tui ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻia kitautolu? ʻOku tau sio ki hono nimá ʻi heʻene tokoniʻi ʻetau moʻuí? ʻI he Tohi Tapú, ko e “nima” ʻo e ʻOtuá ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki heʻene ngāueʻaki hono mālohí. ʻOkú ne ngāueʻaki hono mālohí ke tokoniʻi ʻene kau sevānití pea ikunaʻi hono ngaahi filí. (Lau ʻa e Teutalōnome 26:8.) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e kakai ʻe niʻihi te nau “mamata ki he ʻOtuá.” (Māt. 5:8) ʻOku tau kau ʻi he kakai ko iá? ʻE lava fēfē ke tau “mamata ki he ʻOtuá”? Tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻo e faʻahinga naʻa nau sio ki he nima ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí mo e faʻahinga naʻe ʻikai ke nau sio ki ai. Te tau toe ako foki ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he tuí ke tau sio ki he nima ʻo e ʻOtuá.

NAʻA NAU FAKAFISI KE SIO KI HE NIMA ʻO E ʻOTUÁ

4. Ko e hā naʻe fakafisi ai ʻa e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí ke sio ki he nima ʻo e ʻOtuá?

4 ʻI he kuohilí, naʻe maʻu ʻe he kakai tokolahi ʻa e faingamālie ke sio mo fanongo ki he anga hono tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsilelí. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi mana ke fakatauʻatāinaʻi ʻaki hono kakaí mei ʻIsipite pea ikunaʻi ʻa e ngaahi tuʻi tokolahi ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Sios. 9:3, 9, 10) Neongo naʻe fanongo mo sio ʻa e ngaahi tuʻi kehé ki hono fakahaofi ʻe Sihova ʻene kakaí, “naʻa nau toki fakatahataha, ʻo nau alea ke fai tau mo Siosiua mo Isileli.” (Sios. 9:1, 2) ʻI heʻenau faitau mo e kau ʻIsilelí, naʻe maʻu ʻe he ngaahi tuʻi ko iá ʻa e faingamālie ke sio ki he nima ʻo e ʻOtuá. Ko e ola ʻo e fuʻu mālohi ʻo Sihová, “naʻe tatali ʻa e laʻa, pea naʻe tuʻu ʻa e mahina, kaeʻoua ke tautea honau ngaahi fili ʻe he puleʻanga.” (Sios. 10:13) Ka naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e loto ʻo e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí “ke fakafefeka,” koeʻuhí ke nau faitau mo ʻIsileli. (Sios. 11:20PM) Naʻe foʻi ʻa e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí koeʻuhí naʻa nau fakafisi ke fakahaaʻi naʻe faitau ʻa Sihova maʻa hono kakaí.

5. Ko e hā naʻe fakafisi ke tui ki ai ʻa e tuʻi fulikivanu ko ʻĒhapí?

5 Ki mui ai, naʻe maʻu ʻe he tuʻi fulikivanu ko ʻĒhapí ʻa e faingamālie ke toutou sio ki he nima ʻo e ʻOtuá. Naʻe tala ʻe ʻIlaisiā kiate ia: “E ikai ha hahau be ha uha i he gaahi taʻu ni, kae i he eku lea aaku”! (1 Tuʻi 17:1) Naʻe malava ení koeʻuhí pē ko e nima ʻo e ʻOtuá, ka naʻe fakafisi ʻa ʻĒhapi ke tui ki ai. Ki mui ai, naʻe lotu ʻa ʻIlaisiā kia Sihova, pea naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻene ʻohifo ʻa e afi mei he langí. Naʻe sio ki ai ʻa ʻĒhapi. Naʻe tala ange leva ʻe ʻIlaisiā kia ʻĒhapi ʻe fakangata ʻe Sihova ʻa e laʻalaʻaá kae ʻomai ha ʻuha lōvai. (1 Tuʻi 18:22-45) Naʻe sio ʻa ʻĒhapi ki he kotoa ʻo e ngaahi mana ko ení kae kei fakafisi pē ke tui naʻá ne sio ki he mālohi ʻo Sihová. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení? Kuo pau ke tau sio ki he nima ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.

NAʻA NAU SIO KI HE NIMA ʻO SIHOVÁ

6, 7. Ko e hā naʻe ʻiloʻi ʻe he kau Kipioné mo Lēhapí?

6 Naʻe kehe ʻaupito ʻa e kau Kipioné mei he ngaahi puleʻanga takatakai kia kinautolú. Naʻa nau sio ki he nima ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻikai faitau mo e kau ʻIsilelí, naʻe loto ʻa e kau Kipioné ke fakamelino mo kinautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻa nau pehē koeʻuhí naʻa nau fanongo fekauʻaki mo Sihova mo e meʻa kotoa naʻá ne faí. (Sios. 9:3, 9, 10) Naʻe fakapotopoto ʻenau ʻiloʻi naʻe faitau ʻa Sihova maʻa ʻIsileli.

7 Naʻe toe sio ʻa Lēhapi ki he nima ʻo Sihová. Naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli ia, ka naʻá ne fanongo fekauʻaki mo hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova hono kakaí mei ʻIsipite. ʻI he taimi naʻe haʻu ai kiate ia ʻa e ongo asiasi ʻIsilelí, naʻá ne tala ange: “ʻOku ou ʻilo kuo foaki ʻe Sihova ʻa e fonua ni kiate kimoutolu.” Naʻe tui ʻa Lēhapi ʻe malava ʻe Sihova ke fakahaofi ia mo hono fāmilí. Naʻá ne fakahāhā ʻene tui kia Sihová neongo naʻá ne ʻiloʻi ko hono fai iá naʻe fakatuʻutāmaki.—Sios. 2:9-13; 4:23, 24.

8. Naʻe anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsileli ʻe niʻihi ʻa e nima ʻo e ʻOtuá?

8 ʻI he ʻikai hangē ko e tuʻi fulikivanu ko ʻĒhapí, ko e kau ʻIsileli ʻe niʻihi naʻa nau sio ki he afi naʻe ʻalu hifo mei he langí ʻi he tali ki he lotu ʻa ʻIlaisiaá ʻo nau ʻiloʻi ko e haʻu ia mei he ʻOtuá. Naʻa nau kalanga: “Ko Sihova pe ʻa e ʻOtua” moʻoní! (1 Tuʻi 18:39) Kia kinautolu, naʻe hā mahino ʻenau sio ki he mālohi ʻo e ʻOtuá.

9. ʻE lava fēfē ke tau sio kia Sihova mo hono nimá ʻi he ʻahó ni?

9 Kuo tau lāulea ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei mo kovi te ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e “mamata ki he ʻOtuá” pe sio ki he nima ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau ʻilo kia Sihova mo hono ngaahi ʻulungāngá, ʻoku tau sio ai ki hono nimá ʻaki ʻa e ‘mata ʻo hotau lotó.’ (ʻEf. 1:18) ʻOku ueʻi ai heni kitautolu ke tau loto ke faʻifaʻitaki ki he faʻahinga faitōnunga ʻi he kuohilí mo e lolotongá ni ʻa ia kuo nau sio ki he anga hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kakaí. Kae kehe, ʻoku tau maʻu ha fakamoʻoni he ʻahó ni ʻoku tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí?

FAKAMOʻONI FEKAUʻAKI MO E NIMA ʻO E ʻOTUÁ HE ʻAHÓ NI

10. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ʻoku tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí he ʻahó ni? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

10 ʻOku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni lahi ʻoku hokohoko atu hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí he ʻahó ni. ʻOku tau faʻa fanongo ki he ngaahi hokosia ʻa e faʻahinga naʻa nau lotu ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá pea naʻe tali ʻenau ngaahi lotú. (Saame 53:2) Ko e fakatātaá, lolotonga ʻa e malanga ʻi ha kiʻi motu ʻi he ʻOtu Motu Filipainí, naʻe fetaulaki ai ʻa Allan mo ha fefine naʻá ne kamata ke tangi. ʻOku pehē ʻe Allan, “ʻI he pongipongi pē ko iá, naʻe lotu ʻa e fefiné kia Sihova ke ʻiloʻi ia ʻe heʻene Kau Fakamoʻoní.” ʻI he taʻu hongofulu tupu ʻa e fefiné, naʻá ne ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoní, ka ʻi heʻene mali ʻo hiki ki he motú, naʻe ʻikai toe hoko atu ʻene akó. Naʻe tali vave ʻaupito ʻe he ʻOtuá ʻene lotú ʻo maongo ia ki hono lotó. Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe taha, naʻá ne fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova.

ʻOkú ke kumi ki ha founga ʻe lava ke ke sio ai ki he nima ʻo Sihová ʻi hoʻo moʻuí? (Sio ki he palakalafi 11-13)

11, 12. (a) ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kau sevānití? (e) Fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ha tuofefine ʻe taha.

11 Kuo sio ʻa e kau sevāniti tokolahi ʻa Sihova ki he tokoni hono nimá ʻi he taimi naʻa nau tuku ai ʻa e ngaahi tōʻonga kovi hangē ko e ifi tapaká, ngāuehalaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, pe mamata ʻi he ʻata fakalieliá. ʻOku pehē ʻe he niʻihi naʻa nau feinga ʻia kinautolu pē ke tuku kae ʻikai lava. Kae kehe, ʻi he taimi naʻa nau kole ai ʻa e tokoni ʻa Sihová, naʻá ne ʻoange kia kinautolu “ʻa e mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení,” pea naʻe malava leva ke nau toki tuku ʻenau ngaahi tōʻonga koví.—2 Kol. 4:7; Saame 37:23, 24.

12 ʻOku toe tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kau sevānití ke nau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa fakafoʻituitui. Naʻe hoko eni kia Amy. Naʻe vaheʻi ia ke ne tokoni ki hono langa ha Fale Fakatahaʻanga mo ha ʻapi misinale ʻi ha kiʻi motu ʻi he ʻŌseni Pasifikí. Naʻe kehe ʻa e anga fakafonuá, naʻe faʻa matemate ʻa e ʻuhilá pe vaí, pelepela ʻa e ngaahi halá, naʻá ne manatu ki hono fāmilí, pea naʻá ne nofo ʻi ha kiʻi loki hōtele siʻisiʻi. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ne kaikailaʻi ha tuofefine naʻá na ngāue fakataha. Naʻá ne ongoʻi kovi ʻaupito fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne faí. ʻI heʻene foki ki hono loki fakapoʻulí, naʻá ne lotu kia Sihova ʻo kole ha tokoni. ʻI he taimi naʻe toki ulo mai ai ʻa e ʻuhilá, naʻá ne lau ha kupu ʻi he Taua Leʻo fekauʻaki mo e maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi Kiliatí. Naʻe fakamatala ʻi he kupú ki he ngaahi faingataʻa tatau naʻe pau ke ne kātakiʻí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi naʻe lea mai ʻa Sihova kiate au ʻi he pō ko iá. Naʻá ne ʻomai ʻa e fakaueʻiloto ke hokohoko atu ʻi heʻeku ngāué.”—Saame 44:25, 26; ʻAi. 41:10, 13.

13. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu kuo tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau taukapoʻi ʻenau totonu ke malangá?

13 Kuo toe tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau taukapoʻi mo fokotuʻu fakalao ʻa e ongoongo leleí. (Fil. 1:7) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻe niʻihi ke taʻofi ʻa e ngāue fakamalangá, naʻa tau fai ha taukapo ʻi he fakamaauʻangá. Kuo tau ikuna ʻa e ngaahi keisi ʻe 268 nai ʻi he fakamaauʻanga māʻolunga takatakai ʻi he māmaní, ʻa ia ko e keisi ai ʻe 24 naʻe ikuna ʻi he Fakamaauʻanga ʻIulope ki he Ngaahi Totonu ʻa e Tangatá talu mei he taʻu 2000. ʻOku hā mahino heʻikai lava ʻe ha taha ke taʻofi ʻa e nima ʻo e ʻOtuá!—ʻAi. 54:17; lau ʻa e ʻAisea 59:1.

14. Ko e hā ʻa e toe fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ʻoku kau ʻa e ʻOtuá mo hono kakaí?

14 Ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi māmani lahí ko ha toe fakamoʻoni ia ʻo e tokoni ʻa e nima ʻo e ʻOtuá. (Māt. 24:14; Ngā. 1:8) Pea ko e fāʻūtaha ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa ʻoku malava pē iá ʻi he tokoni ʻa Sihová. ʻOku makehe ʻa e fāʻūtaha ko ení! Naʻa mo e kakai ʻoku ʻikai ke nau lotu kia Sihová ʻoku nau fakahaaʻi: “ʻOku ʻiate kimoutolu moʻoni ʻa e ʻOtuá.” (1 Kol. 14:25) Kuo tau maʻu ʻa e fakamoʻoni lahi ʻoku kau ʻa e ʻOtuá mo hono kakaí. (Lau ʻa e ʻAisea 66:14PM.) Fēfē ʻa koe tonu? ʻOkú ke sio ki he nima ʻo Sihová ʻi hoʻo moʻuí?

ʻOKÚ KE SIO KI HE NIMA ʻO SIHOVÁ ʻI HOʻO MOʻUÍ?

15. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e hā ʻoku ʻikai nai ai ke tau sio ki he nima ʻo Sihová ʻi heʻetau moʻuí?

15 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai nai ke tau sio ki he nima ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he taimi ʻoku lahi ai hotau ngaahi palopalemá, ʻoku ngalo nai hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi taimi ki muʻá. Naʻe hoko eni kia ʻIlaisiā. Naʻá ne loto-toʻa, ka ʻi he taimi naʻe loto ai ʻa Kuini Sisipeli ke tāmateʻi iá, naʻá ne ilifia. ʻI ha mōmeniti, naʻe ngalo ʻiate ia hono tokoniʻi ia ʻe Sihova ki muʻa angé. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe loto ʻa ʻIlaisiā ke mate. (1 Tuʻi 19:1-4) Ko fē ʻe lava ke ne maʻu mei ai ʻa e tokoní mo e loto-toʻá? Naʻe fiemaʻu ke ne kumi kia Sihova!—1 Tuʻi 19:14-18.

16. ʻE lava fēfē ke tau sio ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi palopalemá?

16 Naʻe fuʻu tokangataha ʻa Siope ki heʻene ngaahi loto-moʻuá ʻo ʻikai ai ke ne sio ki hono tuʻungá ʻi he anga ʻo e vakai ki ai ʻa Sihová. (Siope 42:3-6) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku toe faingataʻa nai ke tau sio ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻetau ngaahi palopalemá. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau sio ki he meʻa ʻoku fai mai ʻe he ʻOtuá? Kuo pau ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo ʻetau ngaahi palopalemá. ʻE hoko leva ʻa Sihova ʻo moʻoni ange kia kitautolu, pea te tau malava foki ke pehē: “Kuo fanongo hoku ongo telingá fekauʻaki mo koe, ka ʻi he taimi ní ʻoku ou sio kiate koe ʻaki hoku ongo foʻi matá.”

ʻOku ngāueʻaki koe ʻe Sihova ke ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau sio kiate ia? (Sio ki he palakalafi 17, 18)

17, 18. (a) ʻE lava fēfē ke ke sio ki he nima ʻo Sihová ʻi hoʻo moʻuí? (e) Vahevahe ha hokosia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá he ʻahó ni.

17 ʻE lava fēfē ke ke sio ki he nima ʻo Sihová ʻi hoʻo moʻuí? Tau lāulea angé ki he fakatātā ʻe nima. ʻUluakí, te ke ongoʻi nai naʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke maʻu ʻa e moʻoní. Uá, te ke manatuʻi nai hoʻo ʻalu ki ha fakataha faka-Kalisitiane, fanongo ʻi ha malanga, peá ke pehē: “Ko e meʻa tofu pē ia naʻá ku fiemaʻú!” Tolú, mahalo kuó ke sio ki hono tali ʻe Sihova ʻa e taha hoʻo ngaahi lotú. Faá, mahalo pē naʻá ke fiemaʻu ke fai ʻa e meʻa lahi ange maʻa Sihova pea naʻá ke sio ki he founga ʻene tokoniʻi koe ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá. Nimá, mahalo pē naʻá ke tukuange hoʻo ngāué koeʻuhí naʻe toʻo ai ʻa e taimi mei hoʻo ngāue kia Sihová pea naʻá ke sio leva ʻoku fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofá: “ʻE ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” (Hep. 13:5) ʻI heʻetau maʻu ha vahaʻangatae mālohi mo Sihová, ʻe lava ke faingofua ai ʻetau sio ki hono nimá ʻi heʻetau moʻuí.

18 ʻOku pehē ʻe Sarah, ko ha tuofefine mei Keniā: “Naʻá ku lotu fekauʻaki mo ha tokotaha ako ʻa ia naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai ke ne houngaʻia ʻi heʻene ako Tohi Tapú. Naʻá ku ʻeke kia Sihova pe ʻoku totonu ke u taʻofi ʻa e akó. ʻI heʻeku lea ‘ʻĒmení’ pē, naʻe tatangi ʻeku telefoní. Naʻe tā mai ʻa e ako Tohi Tapú ʻo kole pe ʻe lava ke ne ʻalu ki he fakatahá mo au! Naʻá ku ʻohovale ʻaupito!” Kapau te tau feinga ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he ʻOtuá maʻa kitautolú, te tau sio ki he tokoni ʻa hono nimá. ʻOku pehē ʻe Rhonna, ko ha tuofefine ʻoku nofo ʻi ʻĒsia, ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi ke sio ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ʻi heʻetau moʻuí. “Ka ʻi hoʻo fai pē iá,” ʻokú ne toe pehē, “ʻoku fakaofo ke ʻilo ʻa e lahi ʻo ʻene mahuʻingaʻia ʻia kitautolú!”

19. Ko e hā ʻa e meʻa kuo pau ke tau toe fai ke tau sio ai ki he ʻOtuá?

19 Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e faʻahinga ko ia te nau “mamata ki he ʻOtuá” kuo pau ke nau ‘loto-maʻa.’ (Māt. 5:8) ʻOku ʻuhinga iá ki he hā? Kuo pau ke tauhi ʻetau ngaahi fakakaukaú ke maʻa pea ʻoua ʻe fai ha meʻa pē ʻoku hala. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 4:2.) ʻI he kupu ko ení, ʻoku tau ako ai ko e sio ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau hanganaki fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae mo iá. ʻI he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke sio māʻalaʻala ange ki he nima ʻo Sihová ʻi heʻetau moʻuí.