Skip to content

Skip to table of contents

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ko e hā kuo maʻu ʻe he kau keli fakatotoló ke fakahaaʻi ai naʻe taimi nounou hono ikunaʻi ʻo Sielikoó?

ʻOku pehē ʻi he Siosiua 6:10-15, 20, naʻe laka takai ʻa e kau sōtia ʻIsilelí ʻi he kolo ko Sielikoó ʻo tuʻo taha he ʻaho ʻi he ʻaho ʻe ono. ʻI he ʻaho hono fitú, naʻa nau laka takai ʻi he koló ʻo tuʻo fitu. Naʻe ʻai leva ʻe he ʻOtuá ke holo ʻa e fuʻu ʻā mālohi ʻo Sielikoó, pea naʻe ikunaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e koló. Kuo maʻu ha meʻa ʻe he kau keli fakatotoló ke fakahaaʻi ai naʻe taimi nounou hono ʻākoloʻi ʻa Sielikoó, ʻo hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú?

ʻI he kuonga muʻá, naʻe ʻākoloʻi ha kolo ʻi he taimi naʻe takatakaiʻi ai ʻe ha konga kau, ʻo teu ke ʻohofi. Kapau naʻe fuoloa ʻa e ʻākoloʻí, naʻe pau ke kai ʻe he kakai ʻi he koló ʻa e lahi taha ʻo e meʻakai naʻa nau tuku tauhí. ʻI he faifai atu ʻo ikunaʻi ʻe he kau sōtiá ʻa e koló, naʻa nau ʻave ʻa e meʻa kotoa naʻa nau fiemaʻú, ʻo kau ai ha meʻakai naʻe toe. Ko e ʻuhinga ia kuo siʻisiʻi ai pe ʻikai maʻu ha meʻakai ʻe he kau keli fakatotoló ʻi he toetoenga ʻo e ngaahi kolo ʻo Pālesitainé ʻa ia naʻe ʻohofi ʻi he founga ko ení. Ka ʻoku kehe ʻa e toetoenga ia ʻo Sielikoó. ʻOku pehē ʻi he Biblical Archaeology Review: “Ko e ngaahi meʻa lahi taha naʻe maʻu ʻi he fakaʻauhá, tuku kehe ʻa e naunau ʻumeá, ko e uité.” ʻOku toe pehē ai: “ʻOku tātātaha ke maʻu ha uite lahi ʻaupito.”

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe ʻikai ke ʻave ʻe he kau ʻIsilelí ha meʻakai mei Sielikō koeʻuhí naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ke ʻoua te nau fai pehē. (Sios. 6:17, 18) ʻOku toe pehē ai naʻe ʻohofi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sielikō ʻi he faʻahitaʻu failaú, hili pē ʻa e utu-taʻú, ʻi he taimi naʻe lahi ai ʻa e uite naʻe tuku tauhi ʻi he koló. (Sios. 3:15-17; 5:10) Ko e foʻi moʻoni ko ia naʻe kei lahi pē ʻa e uite ʻi Sielikō hili hono ʻākoloʻí ʻoku fakapapauʻi ai naʻe taimi nounou pē hono ʻākoloʻí, ʻo hangē pē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú.