Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke “ʻOfa ki Ho Kaungāʻapí ʻo Hangē Pē ko Hoʻo ʻOfa Kiate Koé”?

ʻOkú Ke “ʻOfa ki Ho Kaungāʻapí ʻo Hangē Pē ko Hoʻo ʻOfa Kiate Koé”?

“Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.”—MĀT. 22:39.

HIVA: 25, 36

1, 2. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Folofolá ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻofá?

 KO E ʻofá ko e ʻulungaanga tefito ia ʻo Sihova ko e ʻOtuá. (1 Sio. 4:16) Ko ʻene ʻuluaki fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻá ne fakamoleki ʻa e taʻu ʻe laui piliona ʻi hēvani fakataha mo ʻene Tamaí peá ne ʻiloʻi ai ko e ʻOtua ʻofa ʻa Sihova. (Kol. 1:15) Kuo fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e ʻofa ko iá ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, fakatouʻosi ʻi hēvani pea ʻi he māmaní. Ko ia ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻe pule maʻu pē ʻa Sihova mo Sīsū ʻi he founga anga-ʻofa.

2 ʻI hono ʻeke ʻe ha taha kia Sīsū pe ko e hā ʻa e fekau lahi tahá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “‘Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa.’ Ko ʻeni ia ʻa e fekau lahi tahá mo muʻomuʻá. Ko hono uá, hangē ko iá, ʻa eni: ‘Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.’”—Māt. 22:37-39.

3. Ko hai hotau “kaungāʻapí”?

3 ʻOku mahuʻinga ke fakahāhā ʻa e ʻofá ʻi hotau vahaʻangataé kotoa. Naʻe pehē ʻe Sīsū kuo pau ke tau ʻofa kia Sihova pea toe ʻofa ki hotau kaungāʻapí. Ka ko hai hotau “kaungāʻapí”? Kapau kuo tau mali, ko hotau kaungāʻapi ofi tahá ko hotau husepānití pe uaifí. Ko hotau kaungāʻapí ʻoku toe kau ki ai hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá, pea pehē ki he kakai ʻoku tau fetaulaki ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI he kupu ko ení, te tau ako ai ki he founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofá ki hotau kaungāʻapí.

ʻOFA ʻI HO HOA MALÍ

4. ʻE lava fēfē ke lavameʻa ha nofo mali neongo ʻa e taʻehaohaoa fakaetangatá?

4 Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea fakatahaʻi kinaua. Ko e ʻuluaki malí ia. Naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke na maʻu ha nofo mali fiefia pea fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻena fānaú. (Sēn. 1:27, 28) Kae kehe, hili ʻena talangataʻa kia Sihová, naʻe uesia ʻena nofo malí, pea naʻe hoko mai leva ʻa e angahalá mo e maté kia kitautolu kotoa. (Loma 5:12) Neongo ia, ʻe lava ke lavameʻa ha nofo mali he ʻahó ni. ʻI he Tohi Tapú, kuo ʻomai ai ʻe Sihova ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e nofo malí, ʻa e faleʻi lelei taha ki he ngaahi husepānití mo e uaifí.—Lau ʻa e 2 Tīmote 3:16, 17.

5. ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e ʻofá ʻi ha nofo mali?

5 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ʻofa māfaná mo e ʻofa lolotó ki he ngaahi vahaʻangatae fiefiá. ʻOku moʻoni ʻaupito eni ʻi he nofo malí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ʻofa moʻoní ʻi heʻene pehē: “Ko e ʻofá ʻoku kātaki mo anga-lelei. Ko e ʻofá ʻoku ʻikai te ne meheka, ʻoku ʻikai te ne hīkisia, ʻoku ʻikai te ne fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai te ne fai ha tōʻonga taʻefeʻunga, ʻoku ʻikai te ne kumi ki heʻene lelei pē ʻaʻana, ʻoku ʻikai te ne hoko ʻo ʻitangofua. ʻOku ʻikai te ne hanganaki fakalau ʻa e koví. ʻOku ʻikai te ne fiefia ʻi he taʻemāʻoniʻoní, ka ʻokú ne fiefia ʻi he moʻoní. ʻOkú ne ʻūkuma ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, tui ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻamanaki ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, kātekina ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Ko e ʻofá heʻikai ʻaupito ke kaʻanga ia.” (1 Kol. 13:4-8) ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Paulá pea ngāueʻaki iá, ʻe lava ke tau maʻu ai ha nofo mali fiefia.

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e founga ke lavameʻa ai ʻa e nofo malí (Sio ki he palakalafi 6, 7)

6, 7. (a) Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e hoko ko ha ʻulú? (e) Kuo pau ke fēfē ʻa e fakafeangai ha husepāniti Kalisitiane ki hono uaifí?

6 Naʻe fili ʻe Sihova ʻa e tokotaha ʻoku totonu ke ʻulu ʻi he fāmilí: Naʻe fakamatala ʻa Paula: “ʻOku ou loto ke mou ʻilo ko e ʻulu ʻo e tangata kotoa pē ko e Kalaisí; ko e ʻulu leva ʻo ha fefine ko e tangatá; ko e ʻulu leva ʻo e Kalaisí ko e ʻOtuá.” (1 Kol. 11:3) Ka ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e husepānití ke ne hoko ko ha ʻulu anga-ʻofa, ʻo ʻoua ʻaupito te ne anga-kovi pe anga-fakamamahi. Ko Sihova tonu ko e ʻUlu anga-ʻofa mo taʻesiokita. Ko hono olá, naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū ʻa e mafai anga-ʻofa ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻofa ʻi he Tamaí.” (Sione 14:31) Heʻikai ke ongoʻi pehē ʻa Sīsū kapau naʻe anga-fefeka ange ʻa Sihova.

7 Neongo ko e husepānití ko e ʻulu ia ʻo e uaifí, ʻoku fakahaaʻi ange ʻe he Tohi Tapú ke ne fakangeingeiaʻi hono uaifí. (1 Pita 3:7) ʻE lava fēfē ke fai ia ʻe ha husepāniti? ʻE lava ke ne fakakaukauʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he uaifí pea tokaʻi ʻene ngaahi saiʻiá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ngaahi husepāniti, hokohoko atu hoʻomou ʻofa ki homou ngaahi uaifí, ʻo hangē tofu pē ko e Kalaisí naʻá ne ʻofaʻi foki ʻa e fakatahaʻangá peá ne foaki ʻa ia tonu koeʻuhi ko ia.” (ʻEf. 5:25) ʻIo, naʻe aʻu ʻo foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí koeʻuhí ko hono kau muimuí. ʻI he hoko ha husepāniti ko ha ʻulu anga-ʻofá ʻo hangē ko Sīsuú, ʻe faingofua ange ai ki ha uaifi ke ne ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ia pea tokaʻi ʻene ngaahi filí.—Lau ʻa e Taitusi 2:3-5.

ʻOFA ʻI HO FANGA TOKOUÁ MO E FANGA TUOFĀFINÉ

8. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻi ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

8 ʻI he ʻahó ni, ʻoku lotu kia Sihova ʻa e kakai ʻe laui miliona takatakai ʻi he māmaní. Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kinautolu. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo kinautolú? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Tuku ke tau fai ha ngāue ʻoku leleí ki he tokotaha kotoa, kae tautautefito ki he faʻahinga ʻoku fekauʻaki mo kitautolu ʻi he tuí.” (Kal. 6:10; lau ʻa e Loma 12:10.) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ko ʻetau “talangofua ki he moʻoní” ʻoku totonu ke hoko ia ko e ola ʻo e “ʻofa fakatokoua” moʻoní. Naʻe toe tala ʻe Pita ki hono kaungā-Kalisitiané: “Hiliō he meʻa kotoa, maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha.”—1 Pita 1:22; 4:8.

9, 10. Ko e hā ʻoku fāʻūtaha ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá?

9 ʻOku makehe ʻetau kautaha ʻi māmani lahí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku tau maʻu ʻa e ʻofa loloto mo moʻoni ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e mahuʻinga angé, koeʻuhí ʻoku tau ʻofa kia Sihova pea talangofua ki heʻene ngaahi laó, ʻokú ne poupouʻi kitautolu ʻaki ʻa e ivi mālohi taha ʻi he ʻunivēsí, ko hono laumālie māʻoniʻoní. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke tau hoko ko e fetokouaʻaki fāʻūtaha moʻoni ʻi māmani lahi.—Lau ʻa e 1 Sione 4:20, 21.

10 Naʻe fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e fiemaʻu ke ʻofa ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau Kalisitiané ʻi heʻene tohi: “Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e manavaʻofa kaungāongoʻi loloto, anga-lelei, anga-fakatōkilalo, anga-malū, mo e kātaki. Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha. Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová, kuo pau foki ke mou fai ʻa e meʻa tatau pē. Ka, tuku kehe ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e ʻofá, he ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.” (Kol. 3:12-14) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono maʻu ʻa e ʻofa ko iá, “ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá” ʻi hotau haʻohaʻongá ʻo tatau ai pē pe ko fē ʻa e feituʻu ʻoku tau haʻu mei aí!

11. Ko e hā ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá?

11 Ko e ʻofa mo e fāʻūtaha moʻoni ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku fakaʻilongaʻi ai kinautolu ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e lotu moʻoní. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko kimoutolú ko ʻeku kau ākonga, ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:34, 35) Pea naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea mo e fānau ʻa e Tēvoló ʻoku hā mahino ia ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ʻení: Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻikai te ne tōʻongaʻaki ʻa e māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ʻene tupu mai ʻaʻana mei he ʻOtuá, kaeʻumaʻā ʻa ia ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokouá. He ko e pōpoaki eni kuo mou fanongo ai mei he kamataʻangá, ʻa e pehē ko ia ʻoku totonu ke tau feʻofaʻakí.” (1 Sio. 3:10, 11) Ko e ʻofá mo e fāʻūtahá ʻoku fakaʻilongaʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisi, ko e kakai ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke nau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahi.—Māt. 24:14.

FAKATAHATAHAʻI ʻA E “FUʻU KAKAI LAHI”

12, 13. Ko e hā ʻoku fai ʻi he ʻahó ni ʻe he “fuʻu kakai lahi,” pea ko e hā ʻe vavé ni ke nau hokosiá?

12 Ko e tokolahi taha ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova he ʻaho ní ko e konga kinautolu ʻo e “fuʻu kakai lahi” ʻa ia ʻoku nau haʻu mei he tapa kehekehe ʻo e māmaní, pea ʻoku nau fakahāhā ʻenau poupou ki he Puleʻangá. “Ko e faʻahinga eni ʻoku nau haʻu mei he fuʻu mamahi lahí, pea kuo nau fō honau ngaahi kofu tōtōlofá ʻo fakahinehina kinautolu ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí” ʻaki ʻenau fakahāhā ʻa e tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. ʻOku ʻofa ʻa e “fuʻu kakai lahi” kia Sihova mo hono ʻAló, pea ʻoku nau lotu kia Sihova ʻi he “ʻaho mo e pō.”—Fkh. 7:9, 14, 15.

13 ʻE vavé ni ke fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e māmani fulikivanu ko ení ʻi he “fuʻu mamahi lahi.” (Māt. 24:21; lau ʻa e Selemaia 25:32, 33.) Ka ʻe maluʻi mo taki atu ʻe Sihova ʻene kau sevānití ki he māmani foʻoú koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻia kinautolu. Hangē ko ia naʻá ne talaʻofaʻaki ʻi he taʻu ʻe 2,000 nai kuohilí, “te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa.” ʻOkú ke fakatuʻotuʻa atu ke moʻui ʻi he Palataisí hili ʻa e mole atu ʻa e fulikivanú, faingataʻá mo e maté?—Fkh. 21:4.

14. Ko e hā ʻa e tokolahi ʻo e fuʻu kakai lahí?

14 ʻI he kamata ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi he 1914, naʻe laui afe siʻi pē ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofa ki he kaungāʻapí pea fakataha mo e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, naʻe malangaʻi ai ʻe he kiʻi kulupu ko ia ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine paní ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá neongo ʻa e ngaahi faingataʻá. Ko e hā ʻa e olá? ʻI he ʻahó ni, kuo fakatahatahaʻi ai ʻa e fuʻu kakai lahi ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he moʻui taʻengata ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 8,000,000 nai ʻi he fakatahaʻanga ʻe 115,400 tupu takatakai ʻi he māmaní, pea ʻoku kei tupu pē ʻa e tokolahí. Ko e fakatātaá, laka hake ʻi he Kau Fakamoʻoni foʻou ʻe toko 275,500 naʻe papitaiso ʻi he taʻu fakangāue 2014. Naʻe papitaiso ʻi he uike taki taha ʻa e toko 5,300 nai.

15. ʻOku anga-fēfē fanongo ʻa e tokolahi ki he ongoongo leleí he ʻahó ni?

15 ʻOku fakaofo ke sio ki he tokolahi kuo nau fanongo ki he ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻOku ala maʻu ʻi he ʻahó ni ʻetau ʻū tohí ʻi he ngaahi lea ʻe 700 tupu. Ko e Taua Leʻo ʻa e makasini tufaki lahi taha ʻi he māmaní. Laka hake ʻi he tatau ʻe 52,000,000 ʻoku pulusi ʻi he māhina taki taha, pea ʻoku pulusi ʻa e makasiní ʻi he lea ʻe 247. Pea ko ʻetau tohi ako Tohi Tapu Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? kuo liliu ia ki he ngaahi lea ʻe 250 tupu. ʻI he aʻu mai ki he taimi ní, kuo pulusi ai ʻa e tohí ni ʻi he tatau ʻe 200,000,000 tupu.

16. Ko e hā ʻoku fakautuutu ai pē ʻa e tupu ʻa e kautaha ʻa Sihová?

16 ʻOku fakautuutu ai pē ʻa e tupu ʻetau kautahá koeʻuhí ʻoku tau tui ki he ʻOtuá pea tali ʻa e Tohi Tapú ko ʻene Folofola fakamānavaʻi. (1 Tes. 2:13) ʻOku tau fiefia maʻu pē ʻi he tāpuaki ʻa Sihová neongo ʻa e tāufehiʻa mo e fakafepaki ʻa Sētané.—2 Kol. 4:4.

ʻOFA MAʻU PĒ ʻI HE NIʻIHI KEHÉ

17, 18. ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ke fēfē ʻetau fakafeangai ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau lotu ange kiate iá?

17 ʻOku fakafeangai ʻa e kakaí ki heʻetau malangá ʻi he founga kehekehe. ʻOku fanongo mai ʻa e kakai ʻe niʻihi, lolotonga iá ʻoku fehiʻa ʻa e niʻihi ʻi heʻetau pōpoakí. ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ke fēfē ʻetau fakafeangai ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau lotu ange kiate iá? Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakafeangai ʻa e kakaí ki heʻetau pōpoakí, ʻoku tau muimui ki he akonaki ʻa e Tohi Tapú. ʻOku pehē ai: “Tuku ke hoko maʻu pē hoʻomou ngaahi leá ʻo anga-ʻofa, ʻo fakaifoifo ʻaki ha māsima, koeʻuhi ke mou ʻilo ai ʻa e founga ʻoku totonu ke mou tali ai ki he tokotaha taki taha.” (Kol. 4:6) ʻI he taimi pē ʻoku tau taukapoʻi ai ʻetau tuí, ʻoku tau loto ke fai ia ʻi he “anga-malū mo e fakaʻapaʻapa loloto” koeʻuhí ʻoku tau ʻofa ki hotau kaungāʻapí.—1 Pita 3:15.

18 Naʻa mo e taimi ʻoku ʻita mai ai ʻa e kakaí pea ʻikai tali ʻetau pōpoakí, ʻoku tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau kaungāʻapí pea faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. ʻI he taimi naʻe leakovia ai ʻa Sīsuú, “naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha lea kovi. ʻI he taimi naʻá ne faingataʻaʻia aí, naʻe ʻikai te ne fai ha fakamanamana.” ʻI hono kehé, naʻe falala ʻa Sīsū kia Sihova. (1 Pita 2:23) ʻOku totonu ke tau fakahāhā maʻu pē ʻa e anga-fakatōkilaló pea ngāueʻaki ʻa e akonakí ni: “ʻOua ʻe totongi e kovi ʻaki ʻa e kovi pe lea kovi ʻaki ʻa e lea kovi. ʻI hono kehé, ʻoatu ha tāpuaki.”—1 Pita 3:8, 9.

19. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai ki hotau ngaahi filí?

19 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke tau talangofua ki he tefitoʻi moʻoni mahuʻinga naʻe ʻomai ʻe Sīsuú. Naʻá ne fakamatalaʻi: “Naʻa mou fanongo naʻe leaʻaki: ‘Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí pea fehiʻa ki ho filí.’ Kae kehe, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu: Hokohoko atu hoʻomou ʻofa ki homou ngaahi filí pea lotu maʻanautolu ʻoku nau fakatangaʻi kimoutolú, koeʻuhi ke mou fakamoʻoniʻi ai kimoutolu ko e fānau kimoutolu ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi hēvaní, he ʻokú ne fakahopo ʻene laʻaá ki he kakai fulikivanú mo e kakai leleí pea ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻuhá ki he kakai māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.” (Māt. 5:43-45) ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau ʻofa ki hotau ngaahi filí ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻenau fakafeangai maí.

20. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻe fonu ʻa e māmaní kotoa ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

20 Kuo pau ke tau fakahāhā maʻu pē ʻoku tau ʻofa kia Sihova mo hotau kaungāʻapí. Neongo kapau ʻoku fakafepaki mai ʻa e kakaí kia kitautolu mo ʻetau pōpoakí, ʻoku tau tokoniʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu aí. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOua te mou moʻuaʻaki ha meʻa ki ha taha, tuku kehe pē ke mou feʻofaʻaki; he ko ia ʻoku ʻofa ki hono kaungā-faʻahinga ʻo e tangatá kuó ne fakahoko kakato ʻa e laó. He ko e ngaahi tuʻutuʻuni ko ia ʻo e laó, ‘Kuo pau ke ʻoua naʻá ke tono, Kuo pau ke ʻoua naʻá ke fakapō, Kuo pau ke ʻoua naʻá ke kaihaʻa, Kuo pau ke ʻoua naʻá ke mānumanu,’ pea ʻilonga ha toe fekau kehe pē ʻoku ʻi ai, ʻoku fālute kotoa ia ʻi he leá ni: ‘Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.’ Ko e ʻofá ʻoku ʻikai ke ne fai ha ngāue kovi ki hono kaungāʻapí; ko ia ai, ko e ʻofá ko hono fakahoko kakato ia ʻo e laó.” (Loma 13:8-10) ʻI he māmani māvahevahe, anga-fakamālohi mo fulikivanu ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētané, ʻoku fakahāhā ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻofa moʻoni ki honau kaungāʻapí. (1 Sio. 5:19) Hili hono fakaʻauha ʻe Sihova ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó pea mo e māmani fulikivanu ko ení, ʻe fonu ʻa e māmaní kotoa ʻi he ʻofa. He tāpuaki ē ko e taimi ʻe ʻofa ai ʻa e tokotaha kotoa ʻi he māmaní kia Sihova mo honau kaungāʻapí!