Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke Manatuʻi?

ʻOkú Ke Manatuʻi?

Kuó ke lau fakalelei ʻa e ngaahi ʻīsiu fakamuimui ʻo e Taua Leʻo? Sai, sio angé pe ʻe lava ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení:

Ko e hā ʻa e fatongia ʻo ha senituliō ʻi he kau tau Lomá?

Ko e anga-mahení naʻe tokangaʻi ʻe ha senituliō ha kau sōtia ʻalu lalo ʻe toko 50 ki he 100. Naʻe kau ʻi hono fatongiá hono akoʻi mo akonekina kinautolu, vakaiʻi honau teungá mo e meʻangāué pea faituʻutuʻuni ʻi he lolotonga ʻo ha fiemaʻu fakavavevave.—5/1, p. 13.

Ko hai ʻa Koki ʻo Mēkoki ʻoku lave ki ai ʻi he tohi ʻa ʻIsikelí?

ʻI he ʻikai ʻuhinga kia Sētané, ʻoku ʻuhinga ʻa Koki ʻo Mēkokí ki he kulupu ʻo e ngaahi puleʻangá ʻa ia te nau feinga ke fakaʻauha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá hili ʻa e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí.—5/15, p. 29-30.

ʻOku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe he ngaahi mana ʻa Sīsuú ʻene nima-homó?

ʻI he mali ʻi Kená, naʻe liliu ʻe Sīsū ʻa e vai lita nai ʻe 380 (kālani ʻe 100) ki he uainé. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne fafangaʻi fakaemana ai ʻa e kakai ʻe 5,000 tupu. (Māt. 14:14-21; Sione 2:6-11) Naʻá ne faʻifaʻitaki ai ki he nima-homo ʻene Tamaí.—6/15, p. 4-5.

ʻI hoko mai ʻa e ngataʻangá, ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻe ngatá?

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻe ngatá ko e ngaahi founga-pule fakaetangata taʻelavameʻá, taú mo e fakamaau taʻetotonú, ngaahi lotu kuo nau tukunoaʻi ʻa e ʻOtuá mo e tangatá mo e kakai anga-taʻefakaʻotuá.—7/1, p. 3-5.

Ko e hā ʻa e ʻAho Fakamaau?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻAho Fakamaau ʻi he kahaʻú ko ha taimi fakafiefia ʻi hono fakahaofi ʻe Sihova ko e Fakamaau ʻo e māmaní kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he fakamaau taʻetotonú. (Saame 96:12, 13; ʻAi. 26:9)—7/1, p. 16.

ʻE mate ʻa e mēmipa kotoa ʻo e ngaahi lotu loí ʻi hono fakaʻauha ʻo Pāpilone ko e Lahí?

Ngalingali heʻikai ke pehē. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Sākalaia 13:4-6, naʻa mo e kau taki lotú te nau fakangalingali ʻoku ʻikai ko e kau lotu kinautolu pea te nau fakaʻikaiʻi naʻe ʻikai ʻaupito ke nau kau ʻi he ngaahi lotu loi ko iá.—7/15, p. 15-16.

Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke fakalaulauloto ki ai ha Kalisitiane?

Ko e niʻihi ai ko e ngaahi meʻa fakatupu ʻa Sihová, ko e mahuʻinga ʻo ʻene Folofola fakamānavaʻí, ko hotau monū ke lotú, mo ʻene tokonaki anga-ʻofa ʻo e huhuʻí.—8/15, p. 10-13.

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fakaʻehiʻehi mei he feohi koví ʻi he fekauʻaki mo e faialeá?

ʻOku ʻikai ke tau anga-kovi ki he kau taʻetuí. Kae kehe, ʻe fepaki mo e fakahinohino ʻa e ʻOtuá ke faialea mo ha tokotaha ʻoku teʻeki ai ke fakatapui kiate ia mo faitōnunga ki heʻene ngaahi tuʻungá. (1 Kol. 15:33)—8/15, p. 25.

Ko e hā naʻe loto ai ʻa Pēlaki ke faitau ʻo kapau pē te ne ʻalu fakataha mo Tēpola?

Ko Pēlakí ko e tangata naʻe tui. ʻI he ʻikai ke ne kole kia Sihova ki ha ngaahi meʻatau lahi angé, naʻá ne loto ke ʻi ai ʻa e fakafofonga ʻo e ʻOtuá—ʻa Tēpola—ke fakaivimālohiʻi ia mo ʻene kau tangatá. (Sios. 4:6-8; 5:7)—9/1, p. 13.

ʻOku tupu mei fē ʻa e koví?

Naʻe fakatupu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi hono ʻīmisí, fakataha mo ha hehema ke faʻifaʻitaki ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ka, ʻi he taimi naʻe fili ai ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ke faikoví, naʻá na talitekeʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻOtuá pea hoko ʻo taʻehaohaoa. Naʻa tau maʻu tukufakaholo meia kinaua ʻa e hehema ki he angahalá. (Teu. 32:4, 5)—9/1, p. 16.

Naʻe anga-fēfē vaivai ʻa e tui ʻa Pitá pea toe hoko ʻo mālohí?

ʻI he tui ʻa e ʻapositolo ko Pitá naʻá ne luelue ai ʻi he fukahi tahí kia Sīsū. (Māt. 14:24-32) Ka ʻi he sio ʻa Pita ki he matangí, naʻá ne ilifia. Naʻá ne toe tokangataha leva kia Sīsū pea tali ʻene tokoní.—9/15, p. 16-17.

Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako meia Maʻata ʻi hono fakahohaʻasi ia ʻe he lahi ʻo e ngaahi fatongiá?

ʻI he taimi ʻe taha, naʻe hohaʻa ʻa Maʻata ke teuteu ha fuʻu meʻakai lahi. Naʻe pehē ʻe Sīsū naʻe fili ʻe hono tokouá ʻa e meʻa lelei angé ko e fanongo ki heʻene faiakó. ʻOku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua ʻe fakaleluʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá ʻetau ngāue fakalaumālié.—10/15, p. 18-20.