Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 45

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sihova ke Fakahoko ʻEtau Ngāue Fakafaifekaú

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sihova ke Fakahoko ʻEtau Ngāue Fakafaifekaú

“Te nau ʻiloʻi moʻoni naʻe ʻi ai ha palōfita ʻi honau lotolotongá.”​—ʻISI. 2:5.

HIVA 67 “Malangaʻi ʻa e Folofolá”

ʻI HE KUPÚ NI a

1. Ko e hā ʻoku tau ʻamanekiná, pea ko e hā ʻoku lava ke tau fakapapauʻí?

 ʻOKU tau ʻamanekina ke fehangahangai mo e fakafepaki ʻi heʻetau fakahoko ʻetau ngāue fakamalangá. Ko e fakafepaki ko iá ʻe toe tupulaki ange ʻi he kahaʻú. (Tan. 11:44; 2 Tīm. 3:12; Fkh. 16:21) Neongo ia, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻú. Ko e hā hono ʻuhingá? Kuo tokoniʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻene kau sevānití ke fakahoko honau vāhenga-ngāué​—neongo pe ʻoku faingataʻa fēfē. Ke fakatātaaʻí, tau lāulea angé ki ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e palōfita ko ʻIsikelí, ʻa ia naʻá ne malanga ki he kau Siu naʻe ʻave fakamālohi ki Pāpiloné.

2. Naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa e kakai ʻi he feituʻu ngāue ʻo ʻIsikelí, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení? (ʻIsikeli 2:3-6)

2 Ko e faʻahinga kakai fēfē naʻe ʻi he feituʻu ngāue fakamalanga ʻo ʻIsikelí? Naʻe fakamatalaʻi kinautolu ʻe Sihova ko e kau “fakafetau,” “loto-fefeka” mo “angatuʻu.” Naʻa nau fakatuʻutāmaki ʻo hangē ko e ʻakau talatalá pea fakailifia ʻo hangē ko e fanga sikopió. Tāneʻineʻi ke toutou tala ange ʻe Sihova kia ʻIsikeli: “ʻOua naʻá ke ilifia”! (Lau ʻa e ʻIsikeli 2:3-6.) Naʻe malava ke fakahoko ʻe ʻIsikeli ʻa e fekau ke ne malangá koeʻuhí naʻe (1) fekauʻi atu ia ʻe Sihova, (2) fakaivia ia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, pea (3) fafangaʻi ia ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe anga-fēfē tokoni ʻa e meʻa ʻe tolu ko ení kia ʻIsikelí? Pea ʻoku anga-fēfē ʻenau tokoniʻi kitautolu he ʻaho ní?

ʻISIKELI​—NAʻE FEKAUʻI ATU ʻE SIHOVA

3. Ko e hā ʻa e ngaahi lea kuo pau pē naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa ʻIsikelí, pea naʻe anga-fēfē hono fakapapauʻi ange ʻe Sihova ʻEne poupoú?

3 Naʻe tala ange ʻe Sihova kia ʻIsikeli: “ʻOku ou fekauʻi atu koe.” (ʻIsi. 2:3, 4) Ko e ngaahi lea ko iá kuo pau pē naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa ʻIsikeli. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne manatuʻi naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi lea meimei tatau ʻi he taimi naʻá Ne fakanofo ai ʻa Mōsese mo ʻAisea ko ʻEne ongo palōfitá. (ʻEki. 3:10; ʻAi. 6:8) Naʻe toe ʻiloʻi ʻe ʻIsikeli ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa e ongo palōfita ko iá ke ikuʻi ʻa e ngaahi polé. Ko ia ʻi hono tala ange ʻe Sihova kia ʻIsikeli ko hono tuʻo uá ia: “ʻOku ou fekauʻi atu koe,” naʻe ʻi ai ʻa e ʻuhinga lelei ki he palōfitá ke ne falala ki he poupou ʻa Sihová. ʻIkai ko ia pē, ʻi he tohi ʻa ʻIsikelí, ʻoku toutou hā ai ʻa e lea ko ení: “Naʻe hoko mai kiate au ʻa e folofola ʻa Sihová.” (ʻIsi. 3:16) ʻIkai ngata aí, ko e lea “Naʻe toe hoko mai ʻa e folofola ʻa Sihová kiate au” ʻoku toutou ʻasi foki mo ia. (ʻIsi. 6:1) Ko e moʻoni, naʻe tuipau ʻa ʻIsikeli naʻe fekauʻi atu ia ʻe Sihova. Tānaki atu ki aí, koeʻuhi ko ʻIsikeli ko e foha ia ʻo ha taulaʻeiki, ʻoku ngalingali naʻe akoʻi ʻe heʻene tamaí kiate ia ʻa e founga naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sihova ki heʻene kau palōfitá ʻa ʻEne tokoní ʻi he faai mai ʻa e hisitōliá. Naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻAisake, Sēkope mo Selemaia ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ení: “ʻOku ou ʻiate koe.”​—Sēn. 26:24; 28:15; Sel. 1:8.

4. Ko e hā ʻa e fakakaukau fakafiemālie kuo pau pē naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa ʻIsikelí?

4 Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa e kau ʻIsilelí fakalūkufua ki he malanga ʻa ʻIsikelí? Naʻe pehē ʻe Sihova: “ʻE fakafisi ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ke fanongo kiate koe, he ʻoku ʻikai te nau fie fanongo mai kiate au.” (ʻIsi. 3:7) ʻI hono talitekeʻi ʻe he kakaí ʻa ʻIsikelí, naʻa nau talitekeʻi ʻa Sihova. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ngaahi lea ko iá kia ʻIsikeli ko hono talitekeʻi ia ʻe he kakaí naʻe ʻikai ʻuhinga iá naʻe taʻelavameʻa ʻene ngāue ko ha palōfitá. Naʻe toe fakapapauʻi ʻe Sihova kia ʻIsikeli ʻi he taimi ʻe fakahoko moʻoni ai ʻa e fakamaau naʻá ne talakí, ko e kakaí “te nau ʻiloʻi . . . naʻe ʻi ai ha palōfita ʻi honau lotolotongá.” (ʻIsi. 2:5; 33:33) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e ngaahi fakakaukau fakafiemālie ko iá naʻá ne ʻoange kia ʻIsikeli ʻa e mālohi naʻá ne fiemaʻu ke fakahokoʻaki ʻene ngāue fakafaifekaú.

FEKAUʻI ATU ʻE SIHOVA​—ʻI HE ʻAHO NÍ

Hangē ko ʻIsikelí, te tau fehangahangai nai mo e taʻemahuʻingaʻia mo e fakafepaki, ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau kau mo Sihova (Sio ki he palakalafi 5-6)

5. Fakatatau ki he ʻAisea 44:8, ʻoku tau maʻu mei fē ʻa e mālohí?

5 ʻOku tau maʻu foki ʻa e mālohi mei hono ʻiloʻi ko kitautolú kuo fekauʻi atu ʻe Sihova. ʻOkú ne fakalāngilangiʻi kitautolu ʻaki hono ui ko ʻene “kau fakamoʻoni.” (ʻAi. 43:10) He monū maʻongoʻonga ē ko ia! Hangē pē ko e ekinaki ʻa Sihova kia ʻIsikelí: “ʻOua naʻá ke ilifia,” ʻoku ekinaki mai ʻa Sihova kiate kitautolu: “ʻOua te mou ilifia.” Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha ʻuhinga ke tau ilifia ki hotau kau fakafepakí? Hangē ko ʻIsikelí, ko Sihova ʻokú ne fekauʻi atu kitautolú pea ʻoku tau maʻu ʻEne tokoní.​—Lau ʻa e ʻAisea 44:8.

6. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi mai ʻe Sihova ʻene poupoú? (e) Ko e hā ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakafiemālié mo e mālohí?

6 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova ʻene poupoú. Ko e fakatātaá, ki muʻa pē ke pehē ʻe Sihova: “Ko kimoutolú ko ʻeku kau fakamoʻoni,” naʻá ne pehē: “ʻI hoʻo fou atu ʻi he ngaahi vaí, te u ʻiate koe, pea ʻi he ngaahi vaitafé, ʻe ʻikai te nau lōmakiʻi koe. ʻI hoʻo ʻalu ʻi he afí, ʻe ʻikai te ke vela, pea ʻe ʻikai te ke māngia ʻi he ulo ʻo e afí.” (ʻAi. 43:2) ʻI heʻetau fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau faʻa fetaulaki mo e ngaahi pole hangē te nau lōmakiʻi kitautolú pea fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi hangē ha afí. Neongo ia, ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻoku tau hanganaki malanga. (ʻAi. 41:13) Hangē ko e ʻaho ʻo ʻIsikelí, ko e tokolahi taha ʻi he ʻaho ní ʻoku nau talitekeʻi ʻa e pōpoakí. ʻOku tau manatuʻi ko ʻenau talitekeʻi iá ʻoku ʻikai ʻuhinga iá kuo tau taʻelavameʻa ʻi he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ʻa e fakafiemālie mo e mālohi mei hono ʻiloʻi ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau hokohoko faitōnunga atu ai ke talaki ʻene pōpoakí. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e tokotaha taki taha te ne maʻu ʻene totongi ʻaʻaná ʻo fakatatau pē ki heʻene ngāué.” (1 Kol. 3:8; 4:1, 2) Ko ha tuofefine tāimuʻa fuoloa ʻe taha ʻokú ne pehē: “ʻOku ou fiefia ʻi hono ʻiloʻi ʻoku fakapaleʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feingá.”

ʻISIKELI​—NAʻE FAKAIVIA ʻE HE LAUMĀLIE ʻO E ʻOTUÁ

ʻOku mamata ʻa ʻIsikeli ki ha vīsone ʻo e saliote fakalangi ʻa Sihová, ʻa ia ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻene tuipau ʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ke fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú (Sio ki he palakalafi 7)

7. ʻI ha taimi pē naʻe fakakaukauloto ai ʻa ʻIsikeli ki he vīsone naʻá ne vakai ki aí, ko e hā ʻa e ongoʻi kuo pau pē naʻá ne maʻú? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

7 Naʻe vakai ʻa ʻIsikeli ki he mālohi ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻI he vīsoné, naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa e ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he ngaahi meʻamoʻui laumālie mālohí pea ʻi he ngaahi fuʻu foʻi veʻeteka ʻo e saliote fakalangí. (ʻIsi. 1:20, 21) Naʻe anga-fēfē fakafeangai ki ai ʻa ʻIsikelí? Naʻá ne hiki ʻa e meʻa naʻe hokó. “ʻI heʻeku sio ki aí, naʻá ku tō foʻohifo.” ʻI hono lōmekina ʻo ʻIsikeli ʻe he ongoʻi māluʻiá, naʻá ne tō hifo ki he kelekelé. (ʻIsi. 1:28) Ki mui ai, ʻi ha taimi pē naʻe fakakaukauloto ai ʻa ʻIsikeli ki he vīsone fakaofo ko iá, kuo pau pē naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻene tuipau fakafou ʻi he tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻe malava ke ne fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú.

8-9. (a) Ko e hā naʻe ʻoange ʻe he fekau ʻa Sihová kia ʻIsikelí? (e) Naʻe anga-fēfē hono toe fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa ʻIsikeli ki hono feituʻu ngāue faingataʻá?

8 Naʻe fekauʻi ʻe Sihova ʻa ʻIsikeli: “Foha ʻo e tangata, tuʻu hake ka u lea atu kiate koe.” Ko e fekau ko iá fakataha mo e laumālie ʻo e ʻOtuá naʻá ne ʻoange kia ʻIsikeli ʻa e mālohi naʻá ne fiemaʻu ke ne tuʻu hake ai mei he kelekelé. Naʻe tohi ʻe ʻIsikeli: “Naʻe hoko mai kiate au ʻa e laumālié ʻo ne ʻai au ke u tuʻu hake.” (ʻIsi. 2:1, 2) Ki mui ai pea ʻi he toenga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa ʻIsikelí, naʻe tataki ia ʻe he “nima” ʻo e ʻOtuá​—ʻa ia, ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (ʻIsi. 3:22; 8:1; 33:22; 37:1; 40:1) Naʻe fakaivimālohiʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa ʻIsikeli ki he ngāue naʻá ne maʻú​—ko e malanga ki he kakai “laʻe-fefeka mo loto-fefeka” ʻi hono feituʻu ngāué. (ʻIsi. 3:7) Naʻe tala ange ʻe Sihova kia ʻIsikeli: “Kuó u ʻai ho matá ke fefeka ʻo hangē tofu pē ko honau matá mo ho laʻé ke fefeka ʻo hangē tofu pē ko honau laʻé. Kuó u ʻai ho laʻé ke hangē ha taiamoní, ʻo fefeka ange ʻi he maka-afí. ʻOua te ke ilifia ʻiate kinautolu pe manavahē ʻi honau matá.” (ʻIsi. 3:8, 9) Naʻe hangē pē ia naʻe tala ange ʻe Sihova kia ʻIsikeli: ‘ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e anga-fefeka ʻa e kakaí ke ke loto-siʻi ai. Te u fakaivimālohiʻi koe.’

9 Hili iá, naʻe hiki ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa ʻIsikeli ʻo ʻave ia ki hono feituʻu ngāue fakamalangá. “Naʻe fakaivimālohiʻi au ʻe he mālohi ʻo Sihová,” ko e tohi ia ʻa ʻIsikelí. Naʻe feʻunga mo e uike ʻe taha ʻa e feinga ʻa e palōfitá ke ne mahinoʻi kakato ʻa e pōpoaki naʻe fiemaʻu ke ne talakí koeʻuhi ke lava ʻo ne malangaʻi ia ʻi he tuipau. (ʻIsi. 3:14, 15) Pea naʻe tataki ia ʻe Sihova ki ha teleʻa lautoka “naʻe hū [ai] ʻa e laumālié” kiate ia. (ʻIsi. 3:23, 24) Naʻe mateuteu ʻa ʻIsikeli ke kamata ʻene ngāue fakafaifekaú.

FAKAIVIA ʻE HE LAUMĀLIE ʻO E ʻOTUÁ​—ʻI HE ʻAHO NÍ

Hangē ko ʻIsikelí, ko e hā ʻokú ne tokoniʻi kitautolu he ʻahó ni ke fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú? (Sio ki he palakalafi 10)

10. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻu ke fakahoko ai ʻetau ngāue fakamalangá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

10 Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻu ke fakahoko ai ʻetau ngāue fakamalangá? Ke tali iá, toe fakakaukau angé ki he meʻa naʻe hoko kia ʻIsikelí. Ki muʻa ke ne kamata ʻene ngāue fakamalangá, naʻe ʻoange ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e mālohi naʻá ne fiemaʻú. ʻI he ʻahó ni, hangē ko e tuʻunga ʻo ʻIsikelí, ʻe lava ke tau fakahoko ʻa e ngāue fakamalangá ʻi he tokoni pē ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko Sētane ʻokú ne faitau mo kitautolu ke taʻofi ʻetau ngāue fakamalangá. (Fkh. 12:17) ʻI he vakai ʻa e tangatá, ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai ofi hotau mālohí kia Sētane. Kae fakafou ʻi heʻetau ngāue faifakamoʻoní, ʻoku tau ikunaʻi ai ia! (Fkh. 12:9-11) ʻI he founga fē? ʻI heʻetau kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku ʻikai ke tau manavahē ʻi he fakamanamana ʻa Sētané. ʻI he taimi taki taha ʻoku tau malanga aí, ʻoku foʻi ʻa Sētane. Ko ia ko e hā ʻe lava ke tau fakamulitukuʻaki ʻi he malava ko ia ke tau fakahoko ʻetau ngāue fakamalangá neongo ʻa e fakafepakí? ʻOku lava ke tau fakamulitukuʻaki ʻoku fakaivia kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní pea ʻoku tau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová.​—Māt. 5:10-12; 1 Pita 4:14.

11. Ko e hā ʻe fai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá maʻa kitautolú, pea ʻe lava fēfē ke tau maʻu maʻu pē ia?

11 Ko e hā ha toe fakapapau ʻoku tau maʻu mei hono ʻiloʻi naʻe fakafefekaʻi fakaefakatātā ʻe Sihova ʻa e mata mo e laʻe ʻo ʻIsikelí? Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau malava ʻo ikuʻi ha faʻahinga pole pē ʻoku tau fetaulaki mo ia ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. (2 Kol. 4:7-9) Ko e hā leva ʻe lava ke tau fai ke fakapapauʻi ʻoku tau maʻu maʻu pē ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá? ʻOku fiemaʻu ke tau lotu tōtōivi ʻo kole ia, ʻo falala pau ʻe fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau lotú. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá: “Hanganaki kole, . . . hanganaki kumi, . . . hanganaki tukituki.” ʻI he tali ki aí, ko Sihova te ne “foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku kole kiate iá.”​—Luke 11:9, 13; Ngā. 1:14; 2:4.

ʻISIKELI​—FAFANGA ʻAKI ʻA E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ

12. Makatuʻunga ʻi he ʻIsikeli 2:9–3:3, naʻe haʻu mei fē ʻa e takainga tohí pea ko e hā naʻe hiki aí?

12 Naʻe ʻikai ngata pē hono fakaivia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa ʻIsikelí ka naʻe toe fafangaʻi ia ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he vīsoné, naʻe sio ʻa ʻIsikeli ki ha nima naʻá ne puke ha takainga tohi. (Lau ʻa e ʻIsikeli 2:9–3:3.) Naʻe haʻu mei fē ʻa e takainga tohí? Ko e hā naʻe ʻi aí? Naʻe anga-fēfē ʻene fakaivia ʻa ʻIsikelí? Tau vakai angé ki aí. Ko e takainga tohí naʻe haʻu mei he taloni ʻo e ʻOtuá. ʻOku ngalingali naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e taha ʻo ʻene kau ʻāngelo ʻe toko fā naʻe sio ki ai ʻa ʻIsikeli ki muʻa angé ke ne ʻoange ʻa e takainga tohí kiate ia. (ʻIsi. 1:8; 10:7, 20) Ko e takainga tohí naʻe ʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá​—ko ha pōpoaki fakaefakamaau lahi naʻe fiemaʻu ke fakahaaʻi ʻe ʻIsikeli ki he kau ʻave fakamālohi angatuʻú. (ʻIsi. 2:7) Ko e pōpoaki ʻi he takainga tohi ko iá naʻe hiki ʻi muʻa mo mui.

13. Ko e hā naʻe tala ange ʻe Sihova kia ʻIsikeli ke ne fai ki he takainga tohí, pea ko e hā naʻe melie aí?

13 Naʻe tala ange ʻe Sihova ki heʻene palōfitá ke kai ʻa e takainga tohí pea “fakafonu ʻaki ia [hono] keté.” ʻI he talangofua ki aí, naʻe kai ʻe ʻIsikeli ʻa e kotoa ʻo e takainga tohí. Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e konga ko eni ʻo e vīsoné? Naʻe fiemaʻu kia ʻIsikeli ke ne mahinoʻi kakato ʻa e pōpoaki naʻe teu ke ne talakí. Naʻe pau ke hoko ia ko hano konga, hangē ko e laú, ʻo tākiekina ʻene ngaahi ongoʻi lolotó. Pea naʻe hoko ha meʻa fakaʻohovale. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻIsikeli ko e takainga tohí “naʻe melie ia ʻo hangē ko e honé.” (ʻIsi. 3:3) Ko e hā hono ʻuhingá? Kia ʻIsikeli, ko e lāngilangi ʻo hono fakafofongaʻi ʻa Sihová ko ha meʻa ia naʻe melie pe lelei kiate ia. (Saame 19:8-11) Naʻá ne houngaʻia ʻi hono tali ia ʻe Sihova ke ne ngāue ko ʻene palōfitá.

14. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻIsikeli ke mateuteu ke tali hono vāhenga-ngāué?

14 Ki mui ai, naʻe tala ange ʻe Sihova kia ʻIsikeli: “ʻAi ki ho lotó peá ke fanongo ki heʻeku ngaahi lea kotoa ʻoku ou leaʻaki kiate koé.” (ʻIsi. 3:10) ʻI he fakahinohino ko iá, naʻe tala ange ai ʻe Sihova kia ʻIsikeli ke tauhi ʻi heʻene manatú ʻa e ngaahi lea naʻe hiki ʻi he takainga tohí pea fakalaulauloto ki ai. Ko hono fai iá naʻe fakaivia fakafoʻituitui ai ʻa ʻIsikeli. Naʻe toe ʻoange kiate ia ha pōpoaki mālohi ke talaki ki he kakaí. (ʻIsi. 3:11) ʻI hono ʻai ʻe ʻIsikeli ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki hono lotó pea mo hono loungutú, naʻá ne mateuteu ai ke tali ʻa hono vāhenga-ngāué pea fakahoko ia.​—Fakafehoanaki mo e Saame 19:14.

FAFANGA ʻAKI ʻA E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ​—ʻI HE ʻAHO NÍ

15. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau “ʻai ki [hotau] lotó” ke tau kātaki aí?

15 Ke kātaki ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku fiemaʻu foki ke hokohoko atu ʻetau fafangaʻi kitautolu ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ke tau “ʻai ki [hotau] lotó” ʻa e ngaahi lea kotoa ʻa Sihová. ʻI he ʻahó ni ʻoku lea mai ʻa Sihova kiate kitautolu fakafou ʻi heʻene Folofola kuo tohí, ʻa e Tohi Tapú. ʻOku lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻe hokohoko atu hono tākiekina ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻetau fakakaukaú, ongoʻí mo e fakaueʻilotó?

16. Ko e hā kuo pau ke tau fai ʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻe lava fēfē ke tau ʻai ia ke maongo ki hotau lotó?

16 Hangē pē ko e maʻu ʻe hotau sinó ʻa e ivi ʻi heʻetau kai ʻa e meʻakaí, ʻoku fakaivia fakalaumālie kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki aí. ʻOku tau manatuʻi ʻa e lēsoni fekauʻaki mo e takainga tohí. ʻI he haʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku loto ʻa Sihova ke tau “fakafonu ʻaki ia [hotau] keté,” ʻa ia, ke mahinoʻi lelei ia. ʻE lava ke tau fai ia fakafou ʻi he lotu, lau pea fakalaulauloto ki ai. ʻUluakí, ʻoku tau lotu ke teuʻi hotau lotó ke maʻu ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku tau lau leva ha fakamatala ʻi he Tohi Tapú. Hokó, ʻoku tau kiʻi tuʻu ʻo fakalaulauloto, ke fakakaukau loloto fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau laú. Ko e hā ʻa e olá? Ko e lahi ange ʻetau fakalaulaulotó, ko e lahi ange ia ʻa e maongo ki hotau lotó ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.

17. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú?

17 Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke lau ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki aí? Ko hono fai iá ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻi loto ʻoku tau fiemaʻu ke malangaʻi ʻaki ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá he taimí ni pea ke fanongonongo ʻa e pōpoaki fakaefakamaau mālohi te tau talaki ʻi he kahaʻu vave maí. Pehē foki, ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi ʻulungaanga fakamānako ʻo Sihová, ko hotau vahaʻangatae mo iá ʻe toe mālohi ange. Ko hono olá, te tau maʻu ha meʻa ʻoku melie mo lelei moʻoni​—ʻa e nonga ʻi lotó mo e fiemālié.​—Saame 119:103.

UEʻI KE KĀTAKI

18. Ko e hā ʻe pau ke ʻiloʻi ʻe he kakai ʻi hotau feituʻu ngāué, pea ko e hā hono ʻuhingá?

18 ʻI he ʻikai hangē ko ʻIsikelí, ʻoku ʻikai fakamānavaʻi kitautolu ke tau fai ha kikite ki he kakaí. Kae kehe, ʻoku tau fakapapauʻi ke hokohoko atu hono talaki ʻa e pōpoaki fakamānavaʻi kuo fakatolonga mai ʻe Sihova ʻi heʻene Folofola kuo tohí kae ʻoleva ke ne pehē kuo feʻunga. ʻI he hoko mai ʻa e taimi ʻo e fakamāú, ko e kakai ʻi hotau feituʻu ngāué heʻikai ha makatuʻunga ke nau pehē naʻe ʻikai ke nau maʻu ha fakatokanga pe naʻe ʻikai tokanga ange ʻa e ʻOtuá. (ʻIsi. 3:19; 18:23) ʻI hono kehé, te nau ʻiloʻi ko e pōpoaki naʻa tau malangaʻí ko e haʻu ia mei he ʻOtuá.

19. Ko e hā te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú?

19 Ko e hā te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú? Ko e meʻa tofu pē ʻe tolu naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa ʻIsikelí. ʻOku tau hanganaki malanga koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi kuo fekauʻi mai kitautolu ʻe Sihova, ʻoku fakaivia kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku fafangaʻi ʻaki kitautolu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú pea kātaki “ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”​—Māt. 24:13.

HIVA 65 Ke Laka ki Muʻa!

a ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻe tolu naʻá ne tokoniʻi ʻa e palōfita ko ʻIsikelí ke ne fakahoko hono vāhenga-ngāue fakamalangá. ʻI heʻetau sivisiviʻi ko ia ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻene palōfitá, te tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau falala pau ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú.